Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) zauzeli su se danas, na završnoj svečanosti u Strasburgu (Strasbourgu) povodom kraja Konferencije o budućnosti Evrope, za promjenu Ugovora o EU-u kako bi se adresirali zahtjevi građana poput ukidanja prava veta država članica o vanjskoj politici.

Konferencija o budućnosti Evrope započela je prije godinu dana, a njen temeljni dio bili su takozvani paneli građana. 

Marketinške agencije odabrale su 800 sudionika Konferencije sukladno sociodemografskoj strukturi Evropske unije. Oni su, podijeljeni u četiri tematska panela s po 200 sudionika, usvojili preporuke koje smatraju da bi Evropska unija trebala primijeniti.

Ukidanje veta

Neki od prijedloga Konferencije o budućnosti Evrope, poput ukidanja veta u vanjskoj i sigurnosnoj politici, zahtijevaju promjenu Ugovora o EU-u, zbog čega je Evropski parlament pozvao na sazivanje konvencije kako bi se raspravljalo o tim pitanjima.

Francuski predsjednik Makron kazao je da Evropska unija mora biti "efikasna i suverena" kako bi odgovorila na globalne izazove, a to je teško postići u sadašnjem okviru.

- Izazov je da budemo efikasni i u doba mira, a ne samo u krizama - istaknuo je Makron u Evropskom parlamentu, gdje su se na završnoj svečanosti Konferencije o budućnosti Evrope okupili supredsjedavajući Konferencije, predstavnici država članica EU-a, evropskih institucija i građana sudionika Konferencije.

- Suočeni s time moramo reformirati ugovore, to je jasno - kazao je, dodavši da je jedan od načina za to sazivanje konvencije o promjeni ugovora.

- To je prijedlog Europskog parlamenta i ja ga odobravam - istaknuo je, dodavši da će u idućim tjednima postaviti tu temu na Europskom vijeću i da bi se na konvenciji trebalo raspravljati i o reformi izbora za Europski parlament, davanju zakonodavne inicijative Europskom parlamentu i sl.

- To znači i napredovati da stvari budu jednostavnije i više koristiti glasanjem kvalificiranom većinom za glavne javne politike - poručio je Makron.

AFP navodi da su podršku promjeni ugovora iskazali Francuska, Italija, Španjolska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Za pokretanje rasprave o tom pitanju na Vijeću potrebna je većina, a za promjenu Ugovora sve države članice moraju dati suglasnost.

Hrvatski je premijer Plenković kazao da bi "trebalo malo stati na loptu" i da je hrvatski stav kako "u okvirima današnjih ugovora ima dovoljno prostora za napredak".

Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lejen rekla je kako se pokazalo da Unija može učiniti puno toga s postojećim ovlastima pa tako može odmah i adresirati dio preporuka Konferencije o budućnosti Evrope.

- Međutim, potrebno je ići dalje. Primjerice, uvijek sam tvrdila da jednoglasno glasanje u nekim ključnim područjima jednostavno više nema smisla ako želimo brže napredovati i da bi Evropa trebala imati veću ulogu u zdravstvu ili obrani nakon iskustva u protekle dvije godine - kazala je fon der Lejen, dodavši da će u septembru predstaviti prve prijedloge kao odgovor na preporuke Konferencije o budućnosti Evrope.

- Poenta je da ste nam rekli smjer u kojem želite da ova Evropa ide. Na nama je sada da krenemo najizravnijim putem tamo ili koristeći ovlasti unutar Ugovora ili mijenjanjem ugovora gdje je to potrebno - dodala je fon der Lejen, pozdravivši prijedlog parlamenta za sazivanjem konvencije o promjeni Ugovora.

Ukrajinci znaju da Evropa nema alternativu

Fon der Lejen se osvrnula i na simboliku zaključenja Konferencije o budućnosti Evrope. Istaknula je kako Unija na Dan Evrope, kojim obilježava Šumanovu (Schumanovu) deklaraciju iz 1950. kao početak evropske integracije, šalje "znatno moćniju sliku od bilo kakve vojne parade" u Moskvi.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je kako se ruskom invazijom na Ukrajinu promijenila i uloga Unije koja je bila jedinstvena u odgovoru na krizu.

- Ukrajinci traže podršku u Evropi zato što znaju da milioni Evropljana koji su bili prisilno pola vijeka porobljkeni iza željezne zavjese poručuju da Evropa nema alternative - poručila je Metsola, dodavši da je budućnost Evrope "povezana s budućnošću Ukrajine".

Dodala je da je njihov evropski projekt uspješna priča. 

- Možda nije savršen, ali mi predstavljamo bastion liberalne demokracije, osobnih sloboda, slobode mišljenja i sigurnosti. To inspirira milione i milione ljudi u Evropi i širom svijeta - kazala je Metsola.

Istakla je kako Konferencija o budućnosti Evrope pokazuje da postoji "praznina između onoga što ljudi očekuje i onoga što Evropa trenutno može donijeti".

- Zbog toga trebamo konvenciju kao idući korak. Jednostavno postoje pitanja koja ne mogu čekati - kazala je.

Konferencija za evropske referendume

Konferencija o budućnosti Evrope ukupno je iznijela 325 preporuka, pri čemu su uzeti u obzir i paneli građana na nacionalnoj razini te doprinosi s višejezične digitalne platforme s, prema organizatoru, više od 325 učesnika.

Na posljednjoj plenarnoj sjednici Konferenciji o budućnosti Evrope 29. i 30. aprila predstavnici građana, Evropskog parlamenta, Vijeća, Komisije i nacionalnih parlamenata postigli su dogovor o spomenutim prijedlozima koji nisu obvezujući.

Među preporukama su, primjerice, poticanje organske poljoprivrede i održivog razvoja, ubrzanje zelene tranzicije gdje god je to moguće, osnivanje evropske mreže javnog prijevoza, uvođenje minimalnih zdravstvenih standarda na razini EU-a, daljnja integracija jedinstvenog tržišta, smanjenje ovisnosti o trećim zemljama u ekonomski strateškim područjima.

Osim takvih načelnih prijedloga, konkretni zahtjevi koji najviše odskaču od trenutačnog stanja su odlučivanje kvalificiranom većinom o svim pitanjima o kojima se trenutno odlučuje jednoglasno, izuzev o proširenju EU-a, kao i mogućnost referenduma na europskoj razini koje bi raspisivao Evropski parlament.

Među prijedlozima koji idu u smjeru daljnje integracije EU-a je i zahtjev da se dio europarlamentaraca na izborima bira na evropskim listama, dok bi se Komisija birala izravno na izborima ili putem sustava "spitzenkandidata", odnosno predsjednik bi Komisije postao kandidat političke grupacije koji bi dobio podršku većine eurozastupnika.

Također, traži se pravo zakonodavne inicijative za Evropski parlament i promjena imena Vijeća EU-a u Senat, dok bi se Komisija preimenovala u Izvršnu komisiju EU-a s ciljem pojednostavljenja uloge tih institucija.

Potrebna kao mehanizam

Pokretači Konferencije tvrde da je ona potrebna kao mehanizam sudioničke demokracije koji će između izbornih ciklusa omogućiti građanima da utječu na odluke na europskoj razini te da se njome i adresira demokratski deficit Unije. Kritičari ipak smatraju da je proces manjkav te da su se Konferenciji odazvali građani skloniji daljnjoj integraciji Evropske unije, odnosno prebacivanju više ovlasti s nacionalnih institucija na europske.

Okupljenima se obratila i Katarina Rende Dominis (Caterina) koja je učestvovala na nacionalnim panelima u sklopu Konferencije o budućnosti Evrope.

- Potičem iz dvonacionalne porodice i Evropa za mene lično i za moju porodicu predstavlja ujedinjenje, slobodu i jedan zajednički evropski identitet - istaknula je 25-godišnja Šibenčanka koja je kazala kako dolazi iz "prelijepe Republike Hrvatske".

Dodala je da njena riječ koja predstavlja ovu Konferenciju je zajedno jer je ova konferencija dokaz da evropske institucije i građani mogu zajedničkim snagama kreirati bolju budućnost.

Govore na zaključnoj ceremoniji održali su i predsjedavajući izvršnog odbora Konferencije – potpredsjednica Evropske komisije Dubravka Šuica, belgijski europarlamentarac Gaj Verhofštat (Guy Verhofstadt) i Klement Beune (Clement Beaune), državni sekretar za evropske poslove Francuske koja presjedava EU-om.

Verhofštat je istakao da bi usvajanjem prijedloga Unija postala "integriranija i demokratskija" te da bi mogla "djelovati brže i odlučnije u suočavanju s izazovima budućnosti". 

- Moramo biti lojalni rezultatima konferencije i provesti želje građana - dodao je.

Šuica je kazala da "europska demokratija nikada više neće biti ista" nakon Konferencije o budućnosti Evrope, prenosi Hina.