Prije tačno 100 dana, ruski tenkovi ušli su na teritoriju Ukrajine. Za Rusiju "specijalna vojna operacija", a za zapad invazija na Ukrajinu pretvorila se u krvav rat u kojem su stradale hiljade ljudi, milioni napustili svoje domove, a infrastruktura gradova na istoku je uništena.

Rat u Ukrajini počeo je 24. februara ulaskom ruskih trupa sa tri strane. U prvoj fazi rata, ruska vojska gađala je ciljeve širom zemlje, od istoka do zapada, a ruski tenkovi napredovali su i ka najvećim gradovima Kijevu i Harkovu. Rusija je tvrdila da su na meti samo vojni objekti, a Ukrajina da su gađani i civilni objekti, čak i stambene zgrade u predgrađu Kijeva.

U prvoj fazi rata činilo se da je cilj Rusije da pokori cijelu Ukrajinu, međutim sredinom aprila saopćili su da mijenjaju strategiju i da je cilj oslobođenje Donbasa, regiona na istoku gdje se nalaze samoproglašene Donjecka (DNR) i Luganska Narodna Republika (LNR).

Bitka u Donbasu i dalje traje, a ovo su ključne borbe vođene tokom obje faze rata.

Preuzimanje Hersona

Prvi veći grad koji je pao u ruke ruske vojske je crnomorska luka Herson. Već u prvim danima marta, ruska vojska ušla je u grad bez većeg otpora i od tada je pod njenom kontrolom.

Lokalne vlasti koje su postavile ruske trupe najavljuju mogući refrendum o spajanju Rusiji, slično referedumu koji je u martu 2014. godine održan na Krimu. Također, hersonske vlasti najavile su i da će ova teritorija preći na rusku rublju, kao i da će koristiti ruski pozivni broj i ruski internet.

Opsada i pad Mariupolja

Istovremeno sa padom Hersona, 2. marta počela je opsada Mariupolja, najvažnije ukrajinske luke na Azovskom moru. Grad, za koji su vođene žestoke bitke i 2014. godine, bio je nedjeljama na meti žestokog granatiranja, ali i međusobnih optužbi dvije strane da onemogućavaju humanitarne koridore za evakuaciju stanovništva.

Situacija se brzo pretvorila u humanitarnu katastrofu. Veći dio grada je ostao bez struje, gasa, vode, ali i lijekova i hrane. Druge nedjelje opsade, gađano je porodilište, a nekoliko dana kasnije i pozorište u čijem se podrumima krilo skoro 1.300 ljudi.

Tačan broj žrtva i dalje nije poznat, mada su pojedini ukrajinski zvaničnici tvrdili da je stradalo između 300 i 500 ljudi. Rusija, sa druge strane, tvrdi da nije gađala pozorište i da je to djelo ukrajinskih militanata i bataljona Azov.

Ukrajinski zvaničnici kažu da je skoro 90 posto infrastrukture grada uništeno, a da je u gradu ostalo oko 100.000 ljudi, od skoro pola miliona koliko ih je živjelo prije početka rata.

Opsada čeličane Azovstal

Definitivan pad Marijupolja došao je sa padom čeličane Azovstal, velikog kompleksa na obali Azovskog mora koji ispod zemlje ima čitav niz komplikovanih bunkera i tunela napravljenih tako da mogu da izdrže nuklearni napad.

Azovstal je bio posljednje uporište ukrajinskih marinaca, pripadnika bataljona Azov, ali i stotine civila koji su se skrivali u tunelima. Nakon niza napada, 21. aprila Vladmir Putin naredio je da se čeličana blokira tako da "ni muva ne proleti".

U narednim danima, predali su se prvo civili koje su prebacivali u druge dijelove Ukrajine, a potom i borci. Posljednji borci izašli su iz bunkera 20. maja, nakon čega su odvedeni na teritoriju DNR. Njihova sudbina nije poznata, ali vjerovatno će im biti suđeno, moguće i u sklopu novog tribunala kojeg zvaničnici DNR najavljuju. Zaprijećena kazna je doživotna robija.

Lider DNR Denis Pušilin najavio je da će taj kompleks, koji je prije rata bio u vlasništvu najbogatijeg Ukrajinca Rinata Ahmemtova, biti srušen i da su "drugi projekti" planirani za taj prostor.

Potapanje broda "Moskva"

Nakon tačno 50 dana rata Ukrajina je nanijela Rusiji jedan od najjačih udaraca - potopljen je brod "Moskva". Rusija prvobitno nije priznala da je brod potopljen, već je tvrdila da se dogodila eksplozija u skladištu municije.

Dva dana kasnije priznali su da je brod potonuo, ali i dalje nije jasno koliko je bilo žrtava. Ukrajina tvrdi da su vodeći brod ruske Crnomorske flote pogodile njihove rakete tipa Neptun.

Bitka za Sjeverodonjeck

U drugoj fazi rata, ključna bitka vodi se za Sjeverodonjeck, grad čijim bi osvajanjem ruska vojska preuzela kontrolu nad Lugaskom oblasti u Donbasu i učvrstila svoje pozicije na istoku zemlje, što je ujedno i predstavljeno kao ključni cilj - "potpuno oslobođenje Donbasa". 

Ruska vojska kontrolira između 70 i 80 posto grada, prema tvrdnjama obje strane, a jedan dio grada koji kontroliše ukrajinska vojska je industrijska zona.