Predsjednik Rusije Vladimir Putin da akcije Moskve nemaju ništa s energetskom i prehrambenom krizom u svijetu i opet optužio Zapad da su njegove ekonomske i financijske politike kreirale takav scenarij.
Sadašnji i bivši dužnosnici u sektoru energetike kazali su za CNN da su zabrinuti da bi ruska invazija na Ukrajinu, nakon godina nedovoljnog ulaganja u energetski sektor, dovela svijet u krizu, koja bi čak mogla i nadmašiti naftnu krizu iz sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) optužio je rusku invaziju na Ukrajinu za rast cijena na domaćem tržištu, ali i za nestašice hrane na globalnoj razini.
U intervjuu za državni ruski kanal Rusija 1, Putin je optužio SAD za “upumpavanje velike količine novca” u svoju ekonomiju, u sklopu borbe sa posljedicama pandemije koronavirusa, što je dovelo do inflacije i do “nepovoljne situacije na tržištu hrane, jer su, prije svega, skočile cijene hrane”.
On je također optužio kratkovidnu politiku europskih zemalja, a iznad svega Evropske komisije, u energetskom sektoru kao još jedan razlog za krizu na tržištima hrane i energenata.
- Između ostalog, Evropljani nisu slušali naše hitne zahtjeve da se sačuvaju dugoročni ugovori o isporuci istog prirodnog plina evropskim zemljama, a počeli su također i raskidati ugovore. Ovo se negativno odrazilo na europsko energetsko tržište – cijene su skočile. Rusija apsolutno nema ništa sa tim - kazao je Putin.
Čim su cijene plina porasle, odmah su skočile i cijene gnojiva, jer se neka od njih proizvode i uz pomoć plina. Sve je međusobno povezano, dodao je Putin.
- Ali, mi smo upozoravali na to, i to nema nikakve veze s bilo kojom "vojnom operacijom" Rusije - naveo je on.
Kremlj je prošle sedmice saopćio da je Moskva spremna dati značajan doprinos kroz izvoz žitarica i gnojiva kako bi se izbjegla prehrambena kriza, ali ako Zapad ukine politički motivirana ograničenja Rusiji, piše CNN.
Putin inače rat u Ukrajini i dalje naziva "specijalnom vojnom operacijom".
