Bugarska će u nedjelju održati četvrte izbore u posljednjih 18 mjeseci, ali malo je znakova da će zemlja izaći iz svog "ukorijenjenog političkog ćorsokaka".
Politički zastoj koji je u Bugarskoj prisutan skoro dvije godine je loša vijest za zemlju koja se bori sa zastrašujućim izazovima korupcije na visokom nivou, široko rasprostranjenog ruskog utjecaja i velike inflacije uoči zime. Bugarska je vjerovatno zemlja EU koja je najosjetljivija na propagandu Kremlja, a očekuje se da će proruske stranke ostvariti određeni napredak na nedjeljnim izborima, iako popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina tone u Bugarskoj.
Bugarska je posljednjih godinu i po dana doživjela nalet političkih previranja. U ljeto 2020., usred pandemije, potresao ju je val antikorupcijskih protesta koji su na kraju doveli do nestanka skoro decenije duge dominacije bivšeg premijera Bojka Borisova iz stranke desnog centra GERB. Međutim, dva izbora prošle godine, u aprilu i julu, nisu uspjeli stvoriti vladu, što je zemlju gurnulo u duboku političku krizu.
Kiril Petkov, politički maverik kojeg tako opisuje Politico u svojoj analizi, obnašao je funkciju premijera do augusta. On je ujedno, doduše privremeno, ali prekinuo politički zastoj, iznenađujuće pobijedivši na izborima u novembru. Obećao je da će se boriti protiv "endemske" korupcije i provesti dugo očekivanu reformu pravosuđa. Zbog malo neobičnih stavova za jednog bugarskog političara, računajući obračun s Putinom, on je također protjerao mnoštvo ruskih diplomata optuženih za špijunažu i zauzeo snažan stav protiv invazije na Ukrajinu.
Međutim, u junu je njegova krhka četvorostranačka vlada, koja je ujedno pokazala težnju ka Zapadu i evropskoj politi, svrgnuta nakon što nije uspjela preživjeti glasanje o nepovjerenju.
Istraživanja javnog mnijenja sada pokazuju da je parlament vrlo fragmentiran sa sedam ili osam stranaka koje će dobiti mjesta, a sastav parlamenta će još više otežati imenovanje premijera.
Iako su politički posmatrači skeptični da će sutrašnje glasanje riješiti politički ćorsokak, oni kažu da bi političari mogli biti primorani da sjednu za pregovarački sto.
- Pravljenje kompromisa i prevazilaženje stranačkih linija bit će gorka pilula za progutati, ali pritisak birača da se formira koaliciona vlada raste - kazala je za Politico univerzitetska profesorica Ruža Smilova.
Ankete predviđaju da je Borisov, bivši premijer, spreman za povratak na vlast, ali da je malo vjerovatno da će njegova stranka ostvariti dovoljan broj glasova. S druge strane, evidentno je jačanje proruskih stranaka, pa se očekuje da će i one ostvariti mnogo bolji rezultat nego na prethodnim izborima koji su organizovani u novembru prošle godine.
Zbog toga, jasno je da će sutrašnji izbori oprejedijeliti Bugarsku u njenom odnosu prema Rusiji. Podsjetiti ćemo, bivši premijer Petkov je jasno osudio rusku agresiju na Ukrajinu, a za vrijeme njegovog mandata Rusija je prestala isporučivati plin, jer Bugari nisu htjeli plaćati u rubljama.
U svemu tome, analitičari strahuju da će izborni zamor obeshrabriti mnoge Bugare da izađu na izbore te zbog toga prognoziraju slabu izlaznost. Prošlog novembra, samo 40 posto Bugara izašlo je da glasa.
