Izoliran na domaćoj sceni, a u inostranstvu se otuđujue od saveznika, tako bi se mogla opisati prva godina dana od ponovnog izbora francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. U posljednjem pojavljivanju u javnosti progonili su ga demonstranti koji su lupali šerpama za njim, a on očajnički traga za novim idejama kako bi našao novi elan tokom svog drugog mandata, piše AFP.

Iako je progurao svoju penzionu reformu nakon tri mjeseca protesta i štrajkova, taj potez je narušio njegov imidž i pretvorio njegovu uzavrelu zemlju u žarište bijesa.

U nacionalnom obraćanju prošle sedmice, Macron je obećao da će predstaviti novu agendu vlade prije ljetnih praznika, rekavši "pred nama je 100 dana za smirenje, jedinstvo, ambicije i akciju u službi Francuske".

Dva dana kasnije, ponavljajući trik iz svog prvog mandata, krenuo je u susret ljutitim glasačima licem u lice, ili "dovoljno blizu da dobije šamar", kako je to rekao jedan pomoćnik.

Tokom dvije posjete mjestima u ruralnoj Francuskoj, bio je izviždan i izvikan. Ljudi su lupali šerpama za njim gdje god se kretao što je stoljetna francuska protestna tradicija.

Pomoćnici su se nadali da će mu birači barem pripisati ličnu hrabrost i da bi javno poniženje moglo osloboditi dio nagomilane frustracije zbog promjena penzija, kojima se protivilo dvije trećine zemlje.

Prisiljavanje ljudi da se penzionišu dvije godine kasnije sa 64 "ne pričinjava zadovoljstvo nikome", rekao je Macron jednoj ženi.

- Posao predsjednika nije da bude ili ne bude voljen. Njegov posao je da pokuša učiniti najbolje za zemlju i da povlači konkretne poteze - rekao je on tokom posjeete selu Selestat u istočnom Alzasu.

Ako je cilj bio da se odmakne od priče oko penzija, anketa koju je u četvrtak objavio Odoxa-Backbone Consulting učinila je ovaj ponedjeljak sumornim za šefa države.

Pedeset devet posto ljudi smatra je da je pogrešno željeti da se odmakne od pitanja penzione reforme, a samo 22 posto ljudi je reklo da ih je Macron uvjerio u televizijskom obraćanju prošlog ponedjeljka.

Njegov ukupni rejting popularnosti nalazi se na skoro rekordno niskim nivoima, s tim da svaki četvrti glasač ima djelomično pozitivan stav o njemu, što je slično nivou s kraja 2018. godine kada je počela nasilna pobuna demonstranata "Žutih prsluka" protiv njegove politike.