Opozicioni čelnik Kemal Kiličdarolu rekao je da vodi protiv predsjednika Tajipa Erdoana (Tayyip Erdogan) na predsjedničkim izborima uprkos tome što su državni mediji u prvim rezultatima Erdoana stavljali u vodstvo.

Djelomični rezultati

Izvori iz oba štaba rekli su da će se, na temelju djelimičnih rezultata, predsjednički izbori vjerovatno održati u drugom krugu 28. maja, pri čemu nijedan od dva glavna kandidata neće dosegnuti prag od 50 posto potreban za direktnu pobjedu.

Navodeći manipulaciju u izvještavanju ranih rezultata na prethodnim izborima, opozicioni gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu rekao je da se niko ne bi trebao obazirati na rezultate koje je objavila državna agencija Anadolu.

Kiličdarolu je na Twitteru napisao: "Mi vodimo."

- Kiličdarolu će danas biti proglašen 13. predsjednikom naše zemlje - rekao je Imamoglu na konferenciji za novinare.

Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kiličdaroluu, koji je na čelu saveza šest stranaka, blagu prednost. Dvije ankete u petak pokazale su da je iznad praga od 50 posto.

Predsjednički izbori odlučit će ne samo ko vodi Tursku nego i kako se njome upravlja, kamo ide njena ekonomija usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike.

"Poraz Erdoana uznemirio bi Putina"

Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi. Poraz Erdoana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerovatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bajdenovu administraciju, kao i mnoge evropske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoanom.

Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću evropsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i aerodroma te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.

Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, izazvala je bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.

Kiličdarolu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokratije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoanovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.

Demokratija ili diktatura

- Vidim ove izbore kao izbor između demokratije i diktature - rekao je Ahmet Kalkan (64) dok je u Istanbulu glasao za Kilicdaroglua, ponavljajući kritičare koji se boje da će Erdogan vladati sve više autokratski ako pobijedi.

- Izabrao sam demokraciju i nadam se da će moja zemlja učiniti isto" -rekao je Kalkan, penzionisani zdravstveni radnik.

Erdoan (69) je veteran desetak izbornih pobjeda i kaže da poštuje demokratiju i niječe da je diktator.

Ilustrirajući kako predsjednik još uvijek ima podršku, Mehmet Akif Kahraman, koji je također glasao u Istanbulu, rekao je da Erdoan i dalje predstavlja budućnost čak i nakon dva desetljeća na vlasti.

- Ako Bog da, Turska će biti svjetski lider - rekao je.

Glasanje u parlamentu je utrka između dvaju Narodnih saveza. Erdoanov se sastoji od AK stranke islamističkih korijena (AKP), nacionalističkog MHP-a i drugih. Kiličdaroluov savez sastavljen je od šest opozicionih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koju je osnovao turski osnivač Mustafa Kemal Ataturk.