Ukrajinske snage za specijalne operacije (SOF) tvrde da su u raketnom napadu na štab ruske Crnomorske flote u Sevastopolju 22. septembra poginula 34 oficira, a ranjeno je 105 pripadnika ruske vojske. Među poginulima je, prema službenim ukrajinskim izvorima, i komandant ruske Crnomorske flote, admiral Viktor Sokolov, "a sjedište crnomorskog stožera ne može se obnoviti".
Neizvjesna sudbina
I dalje je neizvjesna sudbina admirala Viktora Sokolova, komandanta ruske Crnomorske flote. Ukrajinci tvrde da su ga likvidirali, a Rusi se nisu oglašavali puna tri dana. Ali, u utorak je njihovo Ministarstvo odbrane plasiralo snimku video konferencije ministra odbrane Sergeja Šojgua s vojnim vrhom, a ondje je bio i Sokolov. Međutim, ne zna se je li to snimljeno prije ili nakon napada na Sevastopolj, ali sigurno jest ovaj mjesec jer Šojgu govori da su u septembru Ukrajinci izgubili 17.000 vojnika.
Ukrajinske snage za specijalne operacije (SOF) tvrde da su u raketnom napadu na štab ruske Crnomorske flote u Sevastopolju 22. septembra poginula 34 oficira, a ranjeno je 105 pripadnika ruske vojske. Među poginulima je, prema službenim ukrajinskim izvorima, i komandant ruske Crnomorske flote, admiral Viktor Sokolov, "a sjedište crnomorskog stožera ne može se obnoviti".
U prvoj izjavi od 23. septembra Glavna obavještajna uprava (GUR) Ministarstva odbrane Ukrajine saopćila je da je najmanje devet ruskih vojnih osoba ubijeno u napadu na sjedište u Sevastopolju, ali tom prilikom Sokolov nije spomenut. Načelnik Glavne obavještajne uprave Kirilo Budanov izjavio je kako su u napadu teško ranjena dvojica ruskih generala, a to su komandant grupe ruskih snaga na zaporoškom smjeru, general-pukovnik Aleksander Romančuk, koji je "u vrlo teškom stanju", dok je načelnik Stožera, general-pukovnik Oleg Cekov, "u nesvijesti".
Nisu mogli potvrditi izvještaje
Budanov je u tom obraćanju oprezno istaknuo da obavještajne službe ne znaju u kakvom je stanju komandant ruske Crnomorske flote, admiral Viktor Sokolov, te stoga ne mogu potvrditi izvještaje o njegovoj smrti koja su se pojavila na Telegram kanalima. Istodobno su predstavnici ukrajinskih Snaga za specijalne operacije rekli da su tokom napada na brodogradilište Ordžonikidze u Sevastopolju 13. septembra likvidirana 62 ruska oficira i mornara. To je, navodno, uključivalo i vojsku koja je bila na desantnom brodu Minsk, a pritom je oštećena i podmornica Rostov na Donu.
Glavno je pitanje kakva je sudbina 61-godišnjeg admirala Viktora Nikolajeviča Sokolova, jednog od najviše rangiranih oficira u ruskoj mornarici. Sokolov je završio Visoku mornaričku akademiju Frunze u tadašnjem Lenjingradu, a u karijeri je napredovao od oficira na minolovcu preko položaja u Pacifičkoj i Sjevernoj floti, gdje je 2013. postao zamjenik komandanta. U široj je javnosti postao poznat 2016. kada ga je Putin imenovao komandantom ruskih pomorskih snaga koje su bile angažirane u ratu u Siriji na strani režima Bašara al-Asada, koje su se sastojale od nosača aviona Admiral Kuznecov, krstarice Petar Veliki i nekoliko pratećih brodova.
Ukrajina nije Sirija
Ali, Ukrajina nije Sirija. Iako se mislilo da će ruska mornarica u ukrajinskom sukobu bez problema zavladati Crnim morem, Ukrajinci su joj nanijeli teške gubitke, a najteži udarac predstavljalo je potapanje krstarice Moskva. To je platio komandant, admiral Igor Osipov, koji je smijenjen u augustu prošle godine, a umjesto njega imenovan je Viktor Sokolov. Međutim, ni on nije puno postigao jer Ukrajinci imaju visokoprecizne projektile dalekog dometa, tako da Rusi više brinu o vlastitoj sigurnosti, nego što napadaju.
Treba uzeti u obzir da Ukrajinci zasad nisu dali nikakve dokaze koji bi mogli potvrditi likvidaciju admirala Sokolova, a ne postoji neovisna potvrda o ruskim gubicima tokom napada na sjedište ruske Crnomorske flote u Sevastopolju, kao ni tokom napada na desantni brod Minsk.
Nakon što je raketni napad pogodio sjedište ruske Crnomorske flote, televizijski kanal Sky News izvijestio je da su napad izvele britanske rakete Storm Shadow. Rusko Ministarstvo odbrane nije objavilo podatke o gubicima, osim paušalne izjave prema kojoj je poginuo samo jedan ruski vojnik, a ubrzo zatim su tvrdili da se ovaj vojnik smatra nestalim.
Ukrajina pojačala tempo
Posljednjih je sedmica Ukrajina naglo pojačala tempo napada na Krimu. Pritom se koriste projektili te zračne i pomorske bespilotne letjelice za napad na ratne brodove, pomorsku luku, mostove i vojna skladišta. Napadajući Krim, kažu analitičari, Ukrajina otežava Rusima korištenje Krima kao logističkog središta za teritorij koji su zauzeli na početku agresije na Ukrajinu, a sada traje ukrajinska protivofanziva.
Napadi također povećavaju cijenu koju Moskva mora platiti kako bi zadržala kontrolu nad poluotokom i koristila ga kao bazu za flotu koja redovito ispaljuje projektile na Ukrajinu, kojima pokušava izvršiti blokadu ukrajinskih luka. "Svaka meta unutar Krima u biti je poštena igra da se Rusima pokaže da nemaju sigurnost, da ne kontroliraju nebo nad Krimom, ranjivi su na udare Ukrajine, a Ukrajina može doći do njih kad god poželi", rekao je Samuel Bendett, analitičar ruske vojske u CNA, think tanku u blizini Washingtona, a prenio New York Times.
