SAD i većina zemalja EU bojkotovat će svečanu inauguraciju Vladimira Putina za predsjednika Rusije.
Očekuje se da će, ipak, Francuska i još neke zemlje EU poslati svoje predstavnike na ovaj događaj, uprkos molbi Kijeva da se to ne radi.
Odgovori diplomatskih predstavnika zapadnih sila pokazali su njihova različita stajališta o inauguraciji ruskog predsjednika, koji je prije malo više od dvije godine pokrenuo invaziju na Ukrajinu.
- Ne, nećemo imati svoje izaslanike na inauguraciji. Izbore u Rusiji nipošto ne smatramo slobodnima i poštenima, no Vladimir Putin ostaje ruski predsjednik i u narednom razdoblju - rekao je glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova Metju Miler
Kanada je također poručila da njihovi predstavnici neće biti dio ove ceremonije.
Nema zakonske osnove
Vladimir Putin odnio je uvjerljivu pobjedu na predsjedničkim izborima u martu, održanih samo nekoliko sedmica nakon smrti opozicijskog lidera Alekseja Navaljnog. Vlade zapadnih zemalja osudile se njegov reizbor, ocijenivši ga nepoštenim i nedemokratskim, a isti stav ima i Ukrajina.
- Ukrajina ne vidi zakonsku osnovu po kojoj Putin može biti priznat kao legitiman i demokratski izabran predsjednik Ruske Federacije - saopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.
Današnja inauguracija, ističe ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova, služi isključivo stvaranju privida legalnosti, iza kojeg se krije čovjek koji namjerava doživotno ostati na vlasti, čovjek koji je Rusku Federaciju pretvorio u agresorsku državu, a vladajući režim u diktaturu.
Ni ambasador EU u Rusiji neće prisustvovati ceremoniji, što je u skladu sa stajalištem većine država članica EU. Putinovu inauguraciju bojkotovat će tako dvadeset zemalja EU, međutim očekuje se da će ostalih sedam poslati svoje predstavnike. Osim Francuske, delegacije na inauguraciju trebale bi poslati Slovačka i Mađarska, navode dva izvora iz redova evropske diplomatije.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da neće učestvovati. S druge strane, pariški diplomatski izvor rekao je da će Francusku u Moskvi predstavljati njezin ambasador, što ukazuje na podjele oko toga kako postupati s Rusijom.
- Nismo u ratu s Rusijom i ruskim narodom te nemamo zahtjeve za promjenom režima u Moskvi - izjavio je jučer francuski predsjednik Emanuel Makron.
Izvor iz Pariza navodi da je Francuska prethodno osudila održavanje izbora pod okolnostima represije i uskraćivanja biračima mogućnost stvarnog izbora, kao i provođenje izbora na okupiranim ukrajinskim teritorijima, što Francuska smatra kršenjem međunarodnog prava.
Pogoršani odnosi
Odnosi između Francuske i Rusije pogoršali su se u posljednjim mjesecima, s obzirom da je Pariz pojačao svoju podršku Ukrajini. Makron prošle sedmice nije isključio mogućnost slanja trupa u Ukrajinu ako bi to zatražio Kijev, rekavši da bi bilo legitimno razmotriti takav zahtjev u slučaju da Rusija probije ukrajinske linije ratišta.
Baltičke države, koje više nemaju svoje ambasadore u ruskoj prijestolnici, kategorički su odbile učestvovanje na inauguraciji.
- Smatramo da se izolacija Rusije i njezinog kriminalnog lidera moraju nastaviti - rekao je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.
