U Njemačkoj, Austriji, Belgiji i Malti su po prvi put na izborima za Evropski parlament glasali i 16-godišnjaci, nakon što je dobna granica za birače spuštena. 

U Grčkoj je dobna granica spuštena na 17 godina, a rezultati izbora pokazuju promjenu smjera razmišljanja mladih po tom pitanju. 

Prije pet godina tinejdžeri širom Evrope su masovno izašli na ulice, održavši demonstracije za politike zaštite klime. Nisu imali pravo glasa, ali su reagirali. 

Iako su ankete pokazivale da mladi ljudi (dobi od 18 do 24 godine) s obje strane Atlantika više glasaju za progresivno orijentisane stranke lijevo od centra, sada je situacija drugačija. 

Čak su se evropski konzervativci i protivili davanju glasa 16-godišnjacima. 

Međutim, mnogi mladi u njemačkoj su ove godine dali svoje glasove Alternativi za Njemačku (AfD), stranci krajnje desnice. 

Čak 16 posto birača u grupi od 16 do 24 godine glasalo je za AfD. 

CNN napominje da većina tinejdžera nije glasala za krajnju desnicu, ali za povećanje broja onih koji jesu svejedno je alarmantno.

AfD je u proteklim mjesecima pretrpio niz skandala, od poznatih optužbi za koketiranje s neonacizom pa do istrage o članovima stranke koji su sudjelovali u nasilju, ali su i dalje dobili veliki broj glasova.

Okretanje njemačkih tinejdžera i mladih desnici ne dolazi iz vedra neba, pošto istraživanja pokazuju nezadovoljstvo postpandemijskom privredom i političkim uvjetima.

- Čini se da je pandemija koronavirusa mlade iritirala zbog nesposobnosti vladajućih da se nosimo s budućnošću, što se odražava u dubokoj nesigurnosti - govore analitičari. 

Najvažnija pitanja za mlade su osobne finansije, pronalazak kvalitetnog zaposlenja, zdravstvo, stanovanje i društveno priznanje.

Mladi su razočarani neuspjehom politika tradicionalnih stranaka desnog i lijevog centra, pa su sada skloniji dati svoj glas desno orijentisanim strankama.   

Trend rasta popularnosti desnice među mladima nije prisutan samo u Njemačkoj. Zabilježen je i u Portugalu, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.

Analitičari objašnjavaju kako mladi ljudi mogu biti posebno impulsivni i emotivni prilikom odabira političkih opcija. 

Očito je da stranke krajnje desnice poput AfD-a nemaju solucija za teška i kompleksna pitanja, a glasanje za njih na neki način sprječava demokratiju u rješavanju vlastitih nedostataka.