O situaciji u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak se razgovaralo na sastanku šefova diplomatija država Evropske unije. Iako su konkretne mjere izostale, na sastanku se otvoreno raspravljalo i o mogućnosti uvođenja sankcija članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

Njemačka je trenutno glavni zagovornik da se uime Evropske unije uvedu sankcije Miloradu Dodiku, na što je otvoreno pozvao i ministar vanjskih poslova Njemačke Hajko Mas (Heiko Maas).

Osim Njemačke, ovakvo rješenje otvoreno su podržale i vlade još četiri članice: Nizozemske, Belgije, Luksemburga te Češke Republike, dok je većina ostalih članica za sada neodlučna. Ipak, Dodik nije bez saveznika u Evropskoj uniji.  

Lidera SNSD-a potpuno otvoreno podržava mađarska vlada Viktora Orbana (Victor), koji je nedavno bio i u posjeti Banjoj Luci. Osim toga, simpatije za njegovu politiku ima i slovenski premijer Janez Janša, koji se, također, nedavno susreo s Dodikom, a podršci se nada i od aktuelne poljske vlasti predvođene desničarskom strankom Pravo i pravda, iako su Poljaci nešto rezerviraniji po ovom pitanju zbog njegovog odnosa s Rusima.

Također, sankcije Dodiku nije voljna podržati ni Hrvatska, jer im, u jeku insistiranja na promjeni Izbornog zakona u BiH, svakako nije u interesu „osakatiti“ onoga koga percipiraju kao saveznika iz nužde protiv navodnog bošnjačkog unitarizma.

Uzimajući sve u obzir, jasno je da u EU ne postoji jedinstvo po pitanju uvođenja sankcija Dodiku.

No, sama činjenica da je BiH, nakon posljednjih blokada institucija i Dodikovih otvorenih najava preuzimanja nadležnosti države i udara na dejtonski poredak, postala tema među najvišim zvaničnicima Evropske unije pokazuje da je kap prelila čašu te da vlada ozbiljna zabrinutost zbog situacije u našoj zemlji. Sve to najavljuje i konkretnije političke pritiske Dodiku, kako od SAD tako i EU, što će mu, u najgorem slučaju, bitno ograničiti prostor za destruktivnost.