Usred smo ljetne sezone, a s kupanjem stižu i američki horor filmovi o morskim psima. Zbog toga smo istražili koliko je danas Jadran siguran u pogledu morskih pasa te kakve će potencijalne posljedice klimatske promjene ostaviti u našem moru.
Od početka vođenja službenih statistika, odnosno u posljednjih 150 godina, morski psi su na Jadranu odgovorni za smrt 11 kupača. To su podaci Shark Research Instituta koji takvu vrstu statistike vodi za cijeli svijet., piše Jutarnji.hr.
Zadnji napad na čovjeka kod nas zbio se kod otoka Visa 2008. godine kada je veliki bijeli morski pas napao Damjana Peseka, 43-godišnjaka iz Ljubljane. On je s nekolicinom prijatelja ronio na dah pri udaljenosti od 10 metara od obale u uvali Smokva.
Ronilac je lovio ribe puškom i imao je vezanu ribu uz bok. Morski pas je najvjerovatnije nanjušio ribu i napao ronioca kojeg je ugrizao za potkoljenicu. Ronilac je preživio napad zahvaljujući brzoj reakciji doktora u splitskoj bolnici.
U svijetu danas postoji oko 400 vrsta morskih pasa, dok u Jadranskom moru obitava čak njih 20. Morski psi žive dalje od kopna, a šanse da ga se zaista vidi nešto su veće kod udaljenijih otoka, primjerice kod Visa ili Jabuke.
"Uprkos tome, još je uvijek mala vjerovatnoća napada morskog psa na ljude u Jadranu. Što će se događati u bliskoj budućnosti, to niko ne može reći sa sigurnošću", kaže Petar Kružić, naučnik koji djeluje u Laboratoriju za biologiju mora na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Naš sugovornik se prvenstveno bavi istraživanjem morskog dna, s naglaskom na koralje Mediterana. Uz to, bavi se i utjecajem klimatskih promjena na Jadransko more te invazivnim vrstama u Jadranu.
"Klimatske promjene primarno utječu negativno na morske organizme jer se more sve više zagrijava. Iako se ljudima možda čini malo ako se kaže da se temperatura mora u Jadranu povećala za jedan Celzijev stepen, to je samo prosjek godišnje temperature. U stvarnosti je to puno drugačije. Zime mogu biti hladnije, pa je i more puno hladnije zimi. Ljeti se more više zagrijava od prijašnjih prosjeka, pogotovo ako nema vjetra", objasnio je Kružić.
Međutim, zabrinjavajuća činjenica uslijed takvih trendova je što postoji velika vjerovatnoća da će se, ako se zagrijavanje mora nastavi, u Jadranu nastaniti tropske vrste morskih pasa od koji su neke izrazito opasne za ljude.
Od vrsta koje mogu biti opasne za ljude u Jadranu obitavaju modrulj Prionace glauca (uglavnom na otvorenom moru) i veliki bijeli morski pas Carcharodon carcharias (danas vrlo rijedak).
Ostale vrste morskih pasa u Jadranu uglavnom nisu opasne, a često ih se prezentira kao poseban specijalitet u ribljim restoranima.
"Kako prepoznati opasnost od morskog psa ako se neko slučajno zatekne u njegovoj blizini. Što napraviti, kako reagirati?", zanimalo nas je.
"Ako baš imate tu nesreću da naletite na opasnu vrstu morskog psa, najbolje se udaljiti bez previše buke. I naravno, nadati se da pas nije gladan niti znatiželjan. U Jadranu su to, još uvijek, rijetki slučajevi. Veliki bijeli je u Jadranu relativno rijedak zbog manje hrane za njega (morska medvjedica, tune…). Prije 100-tinjak godina tune je bilo znatno više u Jadranu, pa je bilo i više morskih pasa", pojašnjava.
Prema mišljenju našeg sugovornika ipak postoji razlog za brigu jer će se zagrijavanjem Jadranskog mora njegova bioraznolikost mijenjati.
"To je, na žalost, neminovno. Doći će nove vrste, od kojih će neke sigurno biti invazivne i opasne za ljude. Da bi se na vrijeme saznalo što se događa s Jadranom treba raditi sistemski monitoring Jadrana (fizika, hemija i biologija mora), te pratiti invazivne vrste u Jadranu. Dobar primjer za to je i monitoring ribe papigače Sparisoma cretense koje je do prije 10 godina obitavala samo u južnom dijelu Jadrana, a danas je možete vidjeti i kod Istre".
