U Sloveniji ne prestaju kritike na račun Žan-Kloda Junkera (Jean-Claude Juncker) zbog njegove ocjene da je slovensko-hrvatski granični spor loš primjer za države zapadnog Balkana na putu u EU i da će se ubuduće od država s tog prostora tražiti da one riješe svoje granične sporove prije nego što postanu punopravnim članicama.

- Insistirati na prethodnom rješenju graničnih pitanja, što je Junker ponovio i na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, na prvi pogled se čini razumnim pristupom, ali u balkanskoj praksi, onima koji se sada ne drže dogovora daje još više mogućnosti za ucjenjivanje - navodi u ponedjeljak u glavnom komentaru ljubljansko "Delo". 

List dodaje da je glavni problem u regionu u tom smislu Hrvatska koja, kako spominje, ima sporove s više država bivše SFRJ, uključujući i Sloveniju.

- Hrvatska ne priznaje presudu arbitražnog suda iako je u pristupnim pregovorima za članstvo to obećala, potpisavši sa Slovenijom arbitražni sporazum. Baš zato nije tačna Junkerova tvrdnja da se Hrvatska i Slovenija ne mogu dogovoriti kako da provedu arbitražnu odluku - navodi vodeći slovenski list koji smatra da nova Strategija Komisija o uvjetovanju članstva prethodnim rješenjem bilateralnih problema može u regionu izazvati nestabilnost, a to je, kako dodaje, upravo suprotno od onoga što želi Junker.

Kako "Delo" navodi, insistiranje da države zapadnog Balkana srede svoje pogranične sporove prije pridruživanja, nosi sa sobom upravo ono što Junker i Komisija ne žele, a to je uvoz nestabilnosti iz regiona u cijelu EU.

Ukoliko, pak, Komisija na Balkan želi izvoziti stabilnost, onda bi sa svoje strane trebala uložiti sve svoje napore da Hrvatska, koja ima neriješene sporove i sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, arbitražnu presudu o granici sa Slovenijom i provede, tvrdi slovenski list.

U suprotnom, navodi "Delo", Junker bi mogao da doživi da na Balkanu opet dođe do konflikata kao u 90-im godinama prošlog stoljeća, tvrdi list, te u komentaru zaključuje da je "u Piranskom zaljevu, ali i drugdje, na vagi vladavina prava u Evropskoj uniji".

Odnosima Hrvatske i Slovenije u svjetlu nedavne posjete Zagrebu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića bavi se, u analizi koje je u nedjelju objavilo "Delo", i bivši slovenski ambasador u Zagrebu Vojko Volk, za koga se navodi da je diplomata, ali i "odličan poznavalac" stanja na Balkanu.

Volk navodi da su tradicionalno glavni problem stabilnosti regiona odnosi Hrvatske i Srbije te da nestabilnost u sadašnjoj situaciji znače i pokušaji Rusije i SAD da od Srbije, odnosno Hrvatske naprave "regionalne lidere", što se odražava u njihovoj politici na planu odbrane i u energetskoj politici.

- Rusi nude vojne avione i energetske investicije kako bi Srbiju učinile liderom, a isto s Hrvatskom čine Amerikanci. Zemlje zapadnog Balkana moraju riješiti svoje granične sporove prije nego uđu u EU - rekao je Volk u razgovoru za "Delo", dodavši da bi, umjesto u "nove podjele", međunarodna zajednica koja želi da stabilizira Balkan trebala investirati u ekonomije i infrastrukturno povezivanje.

Po njegovim riječima, na Balkanu bi trebalo investirati u privrednu saradnju, puteve i željeznice, kako bi se odnosi Hrvatske i Srbije popravili jer bez njih, kako navodi, ne može biti "ni trajne stabilnosti, a vjerovatno ni širenje EU na Balkan", što je potencijalno prijetnja stabilosti Sloveniji geografski bliske regije.

- Ljudi na Balkanu trebaju se povezati barem onoliko koliko su bili povezani već u Jugoslaviji. Jedini put koji Srbiju i Hrvatsku vodi u budućnost je uspostava minimalnog političkog povjerenja, ako treba i pomoću međunarodne zajednice - tvrdi Volk.

Pokušavajući stvoriti "lidere" na Balkanu, dio međunarodne zajednice griješi, zaboravljajući da su dvije Jugoslavije propale zbog Srba i Hrvata, smatra Volk. Opsjednutost liderstvom je vječiti paradoks na Balkanu, pri čemu neki danas zaboravljaju na historijska iskustva dvije propale Jugoslavije, navodi slovenski diplomata.

- Imamo iskustvo dviju propalih Jugoslavija, a to je lekcija o tome gdje je završio boj za liderstvo i prevlast između Hrvata i Srba. To su rivalstvo i mimo svoje želje morali podnositi svi ostali narodi Jugoslavije. Unatoč tome, primjećujemo da na tu kartu igraju mnogi koji u regiju dolaze izvana, tražeći prilike za svoje poslove u Hrvatskoj i Srbiji - navodi Volk.