Ko god se ovih dana okupao u Jadranu, a to je u ovo doba godine napravio i prijašnjih godina, morao se poprilično iznenaditi. Od sjevera do juga temperatura mora bila je više nego ugodna za kupanje, čak i za one zimogroznije.

Površinske temperature mora trenutno su oko 3 do 4 stepena Celzijusa više u odnosu na prosjek za prvu polovinu juna. U utorak ujutro već u 8 sati u gradu Krku, Splitu i Puli mjerilo se 26 stepeni. Od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stepeni, a taj trend ubrzanog zagrijavanja ne staje.

Vruće mjesecima, a bez bura

Dr. sc. Ivica Vilibić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za okeanografiju i ribarstvo kaže da je intenzivno zagrijavanje mora posljedica izuzetno visokih temperatura zraka koje su kontinuirano visoke već dva mjeseca, od sredine aprila.

- Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i miješanje mora uz našu obalu. Sumarno, možemo reći da su temperature u ovom dijelu godine najviše u posljednjih stotinjak godina - ističe Vilibić.

Jadran brže reagira na klimatske promjene

Plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske promjene od okeana, jer je tromost okeana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.

No, jednom kad se dublji slojevi okeana zagriju, za što je potrebno više desetaka pa čak i stotina godina, tromost okeana ne dozvoljava da se stanje brzo vrati u početno, čak i ako se čovjek počne racionalno ponašati primjerice smanjivanjem emisija stakleničkih plinova na nulu.

Vilibić kaže da klimatski modeli predviđaju porast ekstremno toplih razdoblja u cijelom Sredozemlju, kako u atmosferi tako i u moru.

- Trenutna mjerenja to potvrđuju. Dakle, klimatske promjene su sadašnjost, a ne samo budućnost. Predviđanja kažu da će prosječna temperatura zraka u području Jadrana, ako se emisija stakleničkih plinova značajno ne smanji, porasti za 4 do 5 stepeni.

Posljedice za životinje i ljude

Visoke temperature djelovat će i na živi svijet u moru i na čovjeka, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Povišena temperatura zraka i mora u proljeće će vjerojatno pogodovati produljenju turističke sezone.

S druge strane, previsoke temperature zraka i razdoblja vrućine mogu biti fatalne za pojedine ugrožene kategorije ljudi - za srčane bolesnike i slično. Također, porast temperature uzrokuje jače isparavanje, što u kombinaciji sa smanjenjem oborina ljeti te intenzivnijim turizmom može rezultirati problemima u opskrbi pitkom vodom i imati negativan utjecaj na poljoprivredu.

- U moru, porast temperature će pogodovati pojedinim vrstama, kao što su one iz toplih mora. S druge strane odmagat će vrstama iz hladnih mora kao što su primjerice škampi. Neke od invazivnih vrsta će se udomaćiti u Jadranu, dok će neke nove vrste vjerovatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano zagrijavanje vjerovatno će uzrokovati širenje stupca mora, odnosno dodatno pojačati porast nivoa mora - tumači splitski fizičar.

- Ovogodišnja sezona bura i hladnoće bila je neuobičajena jer se javila na kraju zime, odnosno početkom marta. Istovremeno, veći dio zime bio je topliji od prosjeka. Definitivno, ekstremi, odnosno izmjenjivanje izuzetno toplih i hladnih razdoblja, danas su učestaliji nego prije nekoliko desetaka godina - kaže Vilibić.

 Budućnost Jadrana nije svijetla

Ono u što možemo biti sigurni, kaže splitski naučnik, jeste da će Jadran postati topliji i slaniji.

- Strujanje će biti slabije, donos kisika u duboke slojeve mora bit će slabiji, što će imati značajan utjecaj na živi svijet na dnu mora, temperatura zraka bit će viša kao i učestalost toplinskih valova, ekstremi poput toplinskih valova, izraženih oborina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, bit će učestaliji. To će imati značajan utjecaj na živi svijet, na čovjeka i na njegove aktivnosti. Koliki će biti utjecaj ovisi i o tome hoćemo li biti sposobni prilagoditi se klimatskim promjenama, odnosno načiniti održivo društvo u smislu eksploatacije prirodnih resursa. S obzirom na sadašnje ponašanje političara i nacije, koju nije baš previše briga za ono što nam je dano, nisam siguran u svijetlu budućnost. No, jednom kad dosegnemo dno, a valjda će i to jednom doći, možda će i suživot s prirodom biti ostvariv, kako u području Jadrana tako i u svijetu - poručio je Vilibić.