Bečki list ''Kleine Zeitung'' objavio je intervju s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović u kojem ona iznosi stavove o migrantima i položaju Hrvata u bivšoj Jugoslaviji.

Grabar-Kitarović je u ovom intervjuu izjavila da domicilni muslimani u Hrvatskoj žive u strahu jer bi mogli biti izopćeni iz društva zbog pojedinaca koji s radikalnim idejama dolaze u Hrvatsku. Pod ovim, kako je dodala, misli na migrante, dok pravi i određenu distancu od državljana Hrvatske islamske vjere govoreći kako su "integrirani u društvo", implicirajući da su ''strano tijelo koje je moralo proći određeni proces prilagodbe'', zanemarujući činjenicu da su muslimani u Hrvatskoj većinom etnički Bošnjaci, evropski narod s kojim Hrvati dijele isti geografski prostor.

- Hrvatski muslimani žive u velikom strahu. Boje se za svoj položaj. Brinu se da će biti izopćeni iz društva zbog pojedinaca koji pod lažnim razlozima dolaze k nama da bi agitirali za radikalne ideje - rekla je u intervjuu hrvatska predsjednica.

To objašnjava svojim nedavnim razgovorom s muftijom zagrebačkim Azizom Hasanovićem. On je, kako je kazala, potpuno iscrpljen od nastojanja da migrante uključi u hrvatsku muslimansku zajednicu koja je "integrirana u hrvatsko društvo".

Povodom toga na službenoj stranici Mešihata IZ u Hrvatskoj pismom se oglasio i muftija zagrebački Aziz Hasanović, koji je rekao da je ostao šokiran izjavom hrvatske predsjednice, s obzirom na dobru saradnju koju tamošnje muftijstvo ostvaruje s njenim kabinetom.

- Nemalo sam ostao iznenađen natpisima u medijima o navodnoj izjavi predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar–Kitarović o muslimanima u Hrvatskoj i odnosima koji vladaju u društvu. Do sada smo uvijek imali uzornu saradnju i s Uredom predsjednice, predsjednikom Sabora, predsjednikom Vlade, ministrima, raznim državnim službama, drugim vjerskim zajednicama i nevladinim sektorom uopće - kazao je u svom saopćenju muftija zagrebački.

Kako je dodao, ovakve izjave ne služe razvoju povjerenja u Hrvatskoj, a pitanje koje se svi trebaju zapitati jeste zašto se muslimani u Hrvatskoj ičega trebaju bojati, ako su tu državu zajedno gradili i za nju se zajedno borili.

- Izjave ovakvog tipa, ukoliko su istinite, ne doprinose razvoju povjerenja, a isto tako sužavaju prostor za razvoj saradnje u budućnosti, bez obzira što će to biti na štetu svih. Pitanje svih pitanja je zašto bi muslimani u Hrvatskoj, koji su je branili i stvarali sa svojim sugrađanima drugih vjeroispovijesti, trebali biti u strahu i trebaju li. Ako se bilo koji musliman u Hrvatskoj boji, onda se i ja moram bojati, a za to nema razloga i ja se ne bojim - ističe Hasanović.

Ljudi se, kako kaže muftija zagrebački, dijele na dobre i loše, a muslimani u Hrvatskoj su nesebično pomagali migrantima, u saradnji s vlastima u Hrvatskoj, te su, ističe, muslimani uvijek spremni za saradnju.

- Nismo se umorili pomagati drugima i nikad nećemo, jer jednom kada se umorimo, gubimo smisao svoga postojanja. Ovdje se prvenstveno misli na migrante kojima treba pomoć, ali i na sve ljude kojima je pomoć potrebna, a u Hrvatskoj je takvih sve više. Prije svega, svaki naš projekt je koordiniran s državnim službama, budući da smo dio tima za integraciju tražitelja azila. Samo ovoga ljeta smo uspjeli osigurati 3.000 paketa za migrante, za 56 učenica i učenika kompletnu opremu za početak škole, svakodnevno ih obilazimo, 50 porodica brine o 50 najugroženijih kojima je pomoć stalno potrebna, svaku vjersku aktivnost organiziramo isključivo u našim džamijama kako se oni ne bi odvajali i osjećali zapostavljenima ili, ne daj Bože, da se getoiziraju. Ove procese podržavaju i realiziraju članovi naše zajednice kojima sam posebno zahvalan, kao i svim državnim službama i ministarstvima. Naša zajednica je otvorena za svaki oblik saradnje i vodi nas samo jedan interes, a to je da pomognemo drugima i da preveniramo probleme. Iskreno, ne bojimo se nikoga osim Boga - navodi muftija Hasanović.

Na kraju svog pisma muftija je upozorio da je situacija u vezi s muslimanima u Evropi svakim danom složenija, a ovakve izjave samo potpiruju strasti kakvih u Evropi nije nedostajalo.