Ugledni hrvatski naučnik, član Američke akademije znanosti i umjetnosti Ivan Đikić smatra da se svijetom proširila prevelika panika zbog novog koronavirusa i da svi zaboravljaju kako gripa godišnje uzme 65.000 života. Ona dođe i sama nestane.
- Ovaj virus je sličan influenca virusu s kakvim se čovječanstvo susreće svake godine. Kod gripe je smrtnost jedan posto i samo je lani uzela 65.000 života. Kod korone se pokazalo za sada da je smrtnost dva posto te posljedicama bolesti uglavnom podliježu stariji i ljudi slabijeg imunološkog sistema. Ne smije se toliko paničariti - smatra Đikić, a prenose hrvatski mediji.
Dodaje da naučnici širom svijeta rade na lijeku, no ističe da ga neće biti barem još šest mjeseci. Uprkos tome, dodaje, SARS i MERS su bili puno opasniji i nije se toliko paničarilo.
- Svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Tako će biti i s koronavirusom - dodaje Đikić.
Smatra da se pretjeruje i kad se spominje mjera zatvaranje državnih granica jer to dodatno sije strah.
- Reakcije mi se čine uistinu pretjeranima, osobito kad znamo koje je vrijeme inkubacije i kako virus reagira. Novih informacija o lijeku još nema, no kad se lijek otkrije, onda će vakcinacija biti najbolji način za buduće sprečavanje širenja virusa. Do tada treba sabrano gledati na cijelu situaciju - poručuje Đikić.
Dok se čeka lijek, može se reći da nijedan virus do sada nije ovako ujedinio naučnike diljem svijeta. Reuters je objavio kako su do sada napravljene 153 studije, uključujući epidemiološke radove, genetske analize i klinička izvješća. Svi ti radovi baziraju se na ispitivanju svih aspekata bolesti. U njima je sudjelovalo 675 istraživača širom svijeta.
Poređenja radi, prilikom izbijanja SARS-a 2003. trebalo im je godina i po da objave upola manje naučnih studija.
Kod korone naučnici su u vrlo kratkom roku uspjeli laboratorijski izolirati virus, što im je omogućilo da počnu testirati lijekove, a poznato je i kako virus podnose dobne skupine.
Naime, kineski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je u časopisu ''Epidemiologija'' da se rizik od smrti značajno povećava sa starijom dobi.
Kod ljudi starijih od 80 godina smrtnost je čak 14,8%, za ljude od 70 do 79 godina je 8%, a za 60 i 69 je 3,6%, za 50 do 59 godina je 1,3%, od 40 do 49 - 0,4%, od 10 do 39 - 0,2%, a za djecu mlađu od 10 godina nema ni jednog smrtnog slučaja.
