Nova vlada Kosova jedva je sastavljena od više stranaka, njene konce vuku različiti akteri i teško da će dugo ostati na vlasti, piše njemačka štampa o vladi Avdulaha Hotija.

- Novoinstalirana Hotijeva vlada trebalo bi da ispuni brojne želje onih koji vuku konce iz pozadine. To je praktično nemoguće, jer u stvari niko ni sa kim ne sarađuje - piše novinar Tomas Borhert iz Kopenhagena za "Frankfurter rundschau". 

- Hotiju, iskusnom ministru finansija, skoro niko ne prognozira šanse za duži mandat. Ipak, Hoti je pun poleta za svoju, za mnoge prilično beznadežnu misiju. Prioritet njegove vlade je ekonomski oporavak, rekao je Hoti, koji se smatra lojalnim sljedbenikom lidera svoje stranke Isa Mustafe. 

"Sporazum sa Srbijom, koji bi trebalo da osigura stabilizaciju Kosova, je od vitalnog značaja. Mi ćemo promovisati dijalog u saradnji sa EU i SAD, i nećemo dozvoliti promjene granica" - citira novog premijera "Frankfurter rundschau".

A tu je i mišljenje Redžepa Selimija, lidera poslaničke grupe sada opozicionog Samoopredjeljenja, koji kaže: 

- Hotijevu vladu nije birao narod. Kontroliše je predsjednik Hašim Tači koji je ovim htio da legitimiše svoj tajni dogovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o podjeli Kosova. Ova vlada samo treba da osigura još jedan mandat Tačiju kao predsjedniku.

O samom premijeru njemački list piše: "Hoti, koji je studirao u Velikoj Britaniji, smatra se bezbojnim, ali časnim tehnokratom koji čvrsto stoji uz svoju stranku. Za razliku od nekih njegovih ministara, u Hotijevoj biografiji nema korupcijskih skandala, niti ratne prošlosti".

- Pored toga što nema većinsku Vladu, Hoti će kao sluga mnogih gospodara uskoro imati problema da se bori i sa njihovim oprečnim zahtjevima. Blic-sporazum sa Srbijom koji je specijalni izaslanik SAD Ričard Grenel predvidio kao municiju za Donalda Trampa tokom izborne kampanje, teško da će se postići tako brzo. 

A produžetak mandata koji želi predsjednik Tači, kao i razmjena teritorija sa Srbijom koju promovira, naišli su na otpor čak i u Hotijevoj partiji. I Tačijev kurs sukobljavanja s EU također se može pokazati kao prepreka za Hotija: Brisel nikako ne želi da vođstvo kosovskog dijaloga prepusti Sjedinjenim Državama. Stoga se Hoti mudro ne oslanja samo na Trampa: Nakon američkih izbora, interes Vašingtona za Kosovo vjerovatno će se značajno smanjiti - zaključuje se u tekstu "Frankfurter rundschau". 

EU narušava svoju prethodnu poziciju

Novinar Erih Ratfelder iz Splita za berlinske medije između ostalog piše: 

"Avdulah Hoti spada u vodeće redove konzervativnog dijela Demokratske lige i sprovodiće politiku koja je u pozadini već skicirana. Pregovori sa Srbijom, koje Trampova administracija također podržava, očekuju se uskoro." 

Njemački novinar piše da Amerikanci žele razmjenu teritorija između Srbije i Kosova, a da je Angela Merkel protiv toga.

Ona je više puta upozorila na "otvaranje Pandorine kutije, jer razmjena teritorija na etničkoj osnovi može da dovede do sukoba u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, ali i u Sjevernoj Makedoniji, gdje bi albanska manjina mogla da traži pripajanje Kosovu."

- Ali očigledno da ta strahovanja nemaju svi u Briselu. Tako su šef spoljne politike EU Žozep Borel (Josep Borrell) i komesar EU za susjedsku politiku Oliver Varhelji zahtijevali nastavak dijaloga sa Srbijom. Sada hoćemo da vidimo napredak Kosova na putu ka EU, navodi se u jednom saopštenju. Time se vide naznake izbjegavanja sukoba sa Sjedinjenim Državama, ali to bi moglo narušiti prethodnu poziciju Evropske unije -  zaključuje se u tekstu. 

Frankfurter algemajne cajtung: Problem Grenel

Novinar Mihael Martens iz Beča za "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše: 

- Formiranje vlade najmlađe države Evrope bilo je neobično i upitno. Tome je prethodila višemjesečna borba između američkog predsjednika Donalda Trampa i Evropske unije, odnosno najvažnijih evropskih prijestonica, kao što je Berlin. Radilo se o budućem razvoju Kosova. I bar za sada, može se konstatovati da je prvu rundu te borbe za moć Evropa izgubila.

Glavni protagonista na američkoj strani bio je Ričard Grenel, do prije nekoliko dana ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Berlinu i Trampov verni sledbenik. Prošle godine predsjednik je imenovao tog nediplomatičnog diplomatu za svog specijalnog izaslanika za ’mirovne pregovore’ između Srbije i Kosova. Neki su bili iznenađeni time što Tramp hoće da se spoljnopolitički angažuje baš na Balkanu. Na kraju krajeva, za razliku od devedesetih, taj region više nije centar sukoba globalne političke veličine.

U Beogradu, a posebno u Prištini, postojala je, i još se čuje, pretpostavka da Tramp, nakon što nije uspio u spoljnoj politici, ne samo u Sjevernoj Koreji, sada želi da se pokaže kao nadareni dilmejker u jugoistočnoj Evropi. Cilj je, dakle, bio da se postigne istorijsko pomirenje između Srbije i Kosova, i istovremeno povrijedi Evropska unija, koja to nije uspjela da uradi više od decenije.

Moć kakvu region nikada ranije nije vidio

Pored toga, piše frankfurtski list, "Tramp bi onda mogao da zatvori američku vojnu bazu Bondstil, koja postoji od 1999. i pokaže svojoj domaćoj publici da je, za razliku od svojih prethodnika, vojnike sa Kosova doveo kući. Naravno, ovo su samo nagađanja."

- Ono što se može dokazati jeste da se Grenelovo angažovanje na Balkanu razvilo u američko-evropsku borbu za moć kakvu region nikada ranije nije vidio. Međutim, upitno je da li će se Grenel – ako bude igrao važnu ulogu u predstojećoj Trampovoj izbornoj kampanji – uopće još baviti sporednom binom, Kosovom. 

Neke evropske diplomate nadaju se da će se problem Grenel za Kosovo vremenom riješiti sam od sebe. Pored toga, većina posmatrača sumnja da Hotijeva heterogena višestranačka koalicija neće moći dugo da ostane na vlasti - zaključuje "Frankfurter Allgemeine Zeitung".