U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu počela je Međunarodna videokonferencija „Nasljeđe mira - 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“ u povodu 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVE) Hrvatske, javlja Anadija.
Konferenciju je uvodnim govorom otvorio jedan od domaćina, predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt koji je i ukazao na snažne historijske veze između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i na činjenicu da oko trećine stanovnika Hrvatske korijene vuče iz Bosne i Hercegovine.
Ukazao je i na činjenicu da se danas obilježava 25. godišnjica sklapanja Dejtonsko-pariškog sporazuma koji je označio, kazao je, početak mira nakon perioda sukoba u Bosni i Hercegovini.
Neidhardt je upozorio kako najmalobrojniji konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, Hrvati, niz godina ulažu prigovore na svoj status, prije svega vezano iz izborni zakon.
Na konferenciji je putem video veze učestvovao hrvatski premijer Andrej Plenković koji zbog koronavirusa boravi u izolaciji u svom domu.
Plenković je naveo kako je Dejtonsko-pariški mirovni sporazum od njegovog potpisivanja prije 25 godina centralni predmet rasprava, iako je bio temelj zaustavljanja rata i početka mirnog razdoblja.
- Dejtonsko-pariški mirovni sporazum više je nego mirovni sporazum, on je kompleksan pravni dokument - kazao je Plenković.
Dodao je kako je ova konferencija došla u trenutku kada se Bosna i Hercegovina nalazi na prekretnici između stagnacije i puta prema svojoj evropskoj budućnosti.
- Hrvatska je aktivno učestvovala u mirovnim pregovorima u Dejtonu i jedna je od potpisnica ovog sporazuma, zbog toga smo obavezni nadzirati i osiguravati njegovu provedbu, što ostaje visoko na listi političkih prioriteta Hrvatske - kazao je Plenković.
Istaknuo je kako su Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina bile žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima, ali i kako je Hrvatska među prvima priznala državnost Bosne i Hercegovine te punu ravnopravnost njezinih triju naroda i ostalih građana, ali i tokom rata pružila utočište brojnim izbjeglicama iz ove susjedne zemlje.
Plenković je naznačio kako je vojno-redarstvenom operacijom Oluja u avgustu 1995. oslobođen velik dio hrvatskog teritorija, ali i bihaćka regija u kojoj je tada pod okupacijom i nadzorom mirovnih snaga UN-a bilo oko 300.000 Bošnjaka.
- Za Hrvatsku kao prijateljsku i susjednu zemlju, ekonomska, politička i institucionalna stabilnost BiH od strateškog je značaja, naša podrška suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti je neupitna, a Hrvatska pruža i veliku podršku BiH na njezinom euroatlantskom putu - rekao je Plenković.
Dodao je kako Hrvatska pruža podršku europskom, odnosno euroatlantskom putu i svim ostalim državama jugoistoka Europe.
- S obzirom na sve ratne traume koje je ova zemlje doživjela, Evropska unija trebala bi učiniti sve da pomogne BiH da postigne svoje ciljeve na putu prema EU članstvu - istaknuo je Plenković.
Ukazao je na važnost ravnopravnosti svih naroda i svih građana u Bosni i Hercegovini, kao i njihovu pravilnu zastupljenost u političkim i drugim institucijama te dodao kako se danas postavlja lažna dilema treba li Bosna i Hercegovina biti ustrojena po dejtonskom principu ili prema građanskom modelu ravnopravnosti.
- Jednakost svih naroda i svih građana u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali isključivati nego nadopunjavati. Inzistiranje na konstitutivnosti naroda u BiH nije nazadnjački nacionalizam, nego čvrsti konstitucionalizam.
Neki smatraju kako je Dejtonski sporazum davno zastario i kako ga trebalo revalorizirati, a ova tvrdnja trebala ostati otvorena za raspravu.
Ova rasprava trebala bi biti razriješena unutar BiH, njezinih naroda, građana i institucija, čemu su Hrvatska i međunarodna zajednice spremne pomoći - poručio je Plenković.
Dodao je kako bi izmjena izbornog zakona bila doprinos stabilnosti ove zemlje te eliminacija neravnopravnosti i diskriminacije. Upozorio je kako je hrvatski predstavnik u najvišem tijelu, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine do sada tri puta izabran izbornim inženjeringom, prvi put 2006. godine, što, ocijenio je, ne doprinosi stabilnosti, a pritom je izrazio zadovoljstvo da će se nakon 12 godina održati lokalni izbori u Mostaru.
Plenković je na kraju ocijenio kako će današnja rasprava pomoći jačanju Bosne i Hercegovine na svim područjima te omogućiti bolji život svim njezinim građanima.
Predsjednik Evropske komisije (EK) Džozep Borel (Josep Borrell) upozorio je kako se potrebno odmaknuti od nasljeđa prošlog rata te kako je potrebno „odbaciti uskogrudne nacionalne interese te etničku ili vjersku pripadnost koristiti za podjelu umjesto za suradnju”.
- Moramo se prestati boriti identitetima, moramo se početi boriti za ljudska prava i temeljne slobode kao zaglavne kamene Evropske unije - kazao je Borrell.
