Nakon što su poslanici u Skupštini Crne Gore izglasali nepovjerenje vladi, imenovanoj prije nešto više od 100 dana, analitičar crnogorskog portala Cafe del Montenegro - CdM Ljubomir Filipović kaže da ovo i jeste, i nije kraj Vlade Dritana Abazovića. 

Političko samoubistvo

Pojašnjava da su iskazivanjem nepovjerenja poslanici stvorili uvjete da smijenjenog premijera nova većina isprati sa te pozicije.

- Ali isto tako postoji vrlo vjerovatna mogućnost da on ostane na poziciji premijera u tehničkom mandatu do novih izbora, koji bi se morali raspisati do kraja godine. Gospodin Abazović je svjesno ušao u rizik da se ovo može desiti, i izgleda da za njega nije bilo drugog izlaza nego da potpiše ugovor sa SPC, koji će ga koštati mjesta premijera. Kakve su to obaveze prema srpskoj crkvi i zašto je zbog njih bio spreman da izvrši svoje političko samoubistvo, pitanje je za novinare istraživače – kaže Filipović.

Još od izbora prije dvije godine Crna Gora prolazi težak period, ali još uvijek je rano za procjene kojim putem i s kim na čelu ova zemlja nastavlja da korača. Mnogo je kombinacija za izlazak iz trenutne situacije.

- Abazović je sinoć bio pritisnut da u brzini napiše prijedlog za rekonstrukciju vlade kojom je pokušao da spasi svoju kožu. U tom prijedlogu on je vidio Demokratski front kao okosnicu sastava vlade. Demokrate sada poručuju da su oni spremni za obnavljanje većine iz avgusta 2020. godine, samo bez Abazovića kao premijera. Ipak, najbolje rješenje za Crnu Goru bilo bi formiranje tehničke, birokratske vlade bez političke ličnosti na njenom čelu. Ta vlada bi trebala da odblokira najvažnije procese koji su kritični za nastavak integracije u EU i da pripremi održavanje fer izbora – ističe Filipović.

Usmjereni ka Zapadu

Izbori bi bili jedan od načina da se testira volja građana Crne Gore i dobije odgovor na pitanje koje zanima i susjede – je li u Crnoj Gori i dalje dominantno proevropsko, građansko opredjeljenje ili političke struje koje su bliže Srbiji i Rusiji.

- Crna Gora je u velikom problemu. Istraživanja pokazuju da smo i dalje usmjereni ka Zapadu, ali paralelno s tim živimo realnost u kojoj je Abazović crkvenim i srpskim nacionalističkim krugovima omogućio preuzimanje strateških pozicija u obrazovnom sektoru i u kulturi. Ovo značajno utiče na slabljenje crnogorske identitetske politike i jačanje srpskog i ruskog uticaja – komentira Filipović.

Govoreći o situaciji u regiji sa tri zemlje kao potencijalna žarišta tinjajućih i novih kriza, naš sagovornik smatra da Bosna, Kosovo i Crna Gora predstavljaju “raštimovanu transverzalu koja treba da posluži kao posljednja linija odbrane od srpskog hegemonizma u regionu”.

Budućnost Zapadnog Balkana u EU

- Nažalost srpska politika “zavadi pa vladaj” daje rezultate u regionu. Kuhaju se konflikti na linijama Albanci - Crnogorci, Hrvati - Bošnjaci, a od nedavno se pokušava narušiti povjerenje između Bošnjaka i Crnogoraca koje je mukotrpno građeno godinama. Moramo shvatiti da Zapadni Balkan jedinu smislenu budućnost ima u EU i treba da budemo snažniji i jedinstveniji u kritici prema EU zbog oklijevanja da se kreiraju i saopšte fer pravila pristupanja EU, te da se proširenje Unije na Zapadni Balkan opet stavi u fokus elita u Briselu. Ako EU izgubi transformativnu ulogu koju je imala, ovo će postati brisani prostor i vakuum koji će popuniti neki treći faktori kojima nije stalo do stabilnosti i prosperiteta regiona – ističe Filipović.