Beograd neće uvoditi sankcije Moskvi sve dok ne bude postojala egzistencijalna ugroženost za Srbiju i njezine građane, izjavio je sinoćnjem intervjuu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
- Ali, mislim da još nije taj trenutak - rekao je Vučić za TV Prvu i naglasio da "Srbija ništa ne duguje Rusiji".
U posljednjem izvještaju o napretku Srbije Evropska komisija poručila je da Beograd mora usuglasiti vanjsko-političku i sigurnosnu politiku s Evropskom unijom, uključujući i pridruživanje Evropi u sankcijama uvedenim rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Istovremeno je u toku i pojačani diplomatski angažman međunarodne zajednice na Beograd i Prištinu da ubrzaju rješenje kosovskog problema, ali Vučić drži da je nerealno očekivati da se to desi za nekoliko sedmica.
- Pritisci na Srbiju rastu jer svi žele kraj te sage oko Kosova - rekao je Vučić.
Ocijenivši kako se "neće birati sredstva da se do tog rješenja dođe", istaknuo je da je "nerealno da se to desi u roku od nekoliko sedmica".
Vučić je rekao i da je u razgovoru s američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom (Antony) čuo o "tom roku od nekoliko sedmica" da se riješi pitanje Kosova, ali to smatra nerealnim.
Albanski Abanianpost objavio je ranije u četvrtak kao "ekskluzivno saznanje" iz međunarodnih krugova da prvi dogovor Kosova i Srbije mora biti postignut do 24. februara 2023. godine uz obaveze obje strane, a bude li postignut postoje financijski paketi, u suprotnom "slijedi težak štap za ometajuću stranu“.
- Vidim večeras da je Kvinta (ambasadori SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke) zatražila hitan prijem, pretpostavljam da će mi sutra donijeti sve što je onaj albanski list objavio da treba uraditi do 24. februara iduće godine - rekao je Vučić, ocijenivši kako se stječe dojam "da će po svaku cijenu tražiti neko rješenje.
- Ništa ne treba odbijati unaprijed, ali od onoga što vidim, sve je to teško za Srbiju. Ako se moram u ovom trenutku odrediti - nisu nam dali šansu - naglasio je Vučić.
Od Beograda se, prema pisanju Albanianposta, očekuje da prvoj fazi dogovora ne mijenja svoj ustav kojim je Kosovo određeno kao pokrajina u sastavu Srbije, a od Prištine da, po sporazumu iz Brisela, iz aprila 2013. godine, formira Zajednicu srpskih općina, također bez promjena svojeg ustava.
Beograd u dugogodišnjem mukotrpnom dijalogu o normaliziranju odnosa s Prištinom ustrajno inzistira da kosovske vlasti ispune obvezu preuzetu pod pokroviteljstvom Evropske unije i formiraju ZSO, dok albanska strana to izbjegava jer toj asocijaciji kosovskih Srba ne želi dati dio izvršnih ovlasti.
Vučić je, komentirajući najavljenu mogućnost da podnese ostavku, rekao da čovjek koji je u političkoj areni mora razmišljati svakog dana o ostavci i da takva opcija mora postojati u taktici koju zemlja provodi, kako bi joj u nemogućoj situaciji "kupio šest do devet mjeseci prostora".
- Nisam to rekao zato što sam slabić, zbog toga što ne smijem nešto uraditi ili što sam lijen i pritisnut od svog naroda - objasnio je Vučić i poručio da ne bježi od odgovornosti.
Kako se moglo čuti od zastupnika tokom protekle plenarne sjednice u Evropskom parlamentu kada se diskutovalo o odnosu zapadnog Balkana i EU, Srbija je nekoliko puta navedena kao jedna od država regije koja nije u potpunosti uskladila svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa onom Evropske unije, a da se to pitanje nametnulo kao jedno od najvažniji otkako je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu.
Zbog toga su pojedini europarlamentarci otvoreno tražili da se Srbiji obustavi finansiranje projekata, a Vučić je rekao da je Evropa potrebna Srbiji iz milion razloga.
- Potrebne su nam fabrike, vrijednosti, pravila i zakon - istakao je Vučić.
