Izmjenama Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) uvedena su brojna poboljšanja u izborni proces.<h2>Krupne promjene</h2>Jedna od krupnijih Šmitovih izmjena tiče se ratnih zločinaca, koji više neće biti u mogućnosti kandidirati se na izborima, ali čak ni glasati, sve dok u potpunosti ne odsluže svoju kaznu.Nažalost, BiH je prethodnih godina imala niz slučajeva u kojima su osuđeni ratni zločinci bili kandidati na izborima te nosioci funkcija.Najpoznatiji je, svakako, primjer Fikreta Abdića, koji je u Hrvatskoj za ratne zločine osuđen na 15 godina zatvora, a nakon odsluženja kazne, dva puta zaredom (2016. i 2020.) biran je za načelnika Općine Velika Kladuša, što je izazvalo burne reakcije u Unsko-sanskom kantonu, ali i širom BiH.Osim Abdića, na izbornim listama u prošlosti su se mogli naći i Blagoje Simić, ratni predsjednik SDS-a u Bosanskom Šamcu, zatim Simo Zarić, koji je tokom rata progonio i hapsio građane iste općine, te Branko Grujić, ratni načelnik Zvornika. Simić je bio osuđen na 17 godina zatvora, a potom mu je kazna smanjena na petnaest godina. Zarić zvani Šolaja proglašen je krivim i osuđen je na šest godina zatvora za teške ratne zločine, dok je Grujić optužen i proglašen krivim na sudu u Beogradu te je osuđen zbog likvidacije 700 civila na teritoriji Zvornika.Podsjetimo, visoki predstavnik rekao je kako se ove izmjene uvode zbog budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti.- Ne postoji nikakav razlog da ti ljudi opterećuju javnost svojim prisustvom u organima vlasti. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije - poručio je Šmit tada.<h2>Nove generacije</h2>U izmjenama se, između ostalog, navodi:- Nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju.<h2>Memorandum potpisan u januaru</h2>Presude Međunarodnog suda još nisu upisane u krivičnu evidenciju iako je memorandum o saradnji Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Ministarstva pravde BiH potpisan u januaru.- Ovaj memorandum osigurat će da oni koji počine najteže zločine, prema međunarodnom pravu, snose posljedice svog djelovanja i poslije odsluženja zatvorske kazne, te da će ih te posljedice pratiti cijelog života gdje god bili - kazao je krajem januara Abubakar Tambadou (Abubacarr), sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, ne može se kandidirati na izborima

Došao je kraj sramotnoj praksi: Za ratne zločince više nećemo glasati

Gromoglasnim aplauzom publika je pozdravila režisera Harisa Pašovića te glumački sastav pozorišne predstave "Svijet mogućnosti".Ova predstava rezultat je rada na međunarodnom projektu čiji je cilj osvjetljavanje života osobe sa invaliditetom, a premijeru je imala u Beogradu početkom aprila.<h2>Nije bilo lako napraviti dramski tekst</h2>"Svijet mogućnosti“ kao glavnu temu ima život djece i ljudi sa autizmom i cerebralnom paralizom, ali i živote članova njihovih porodica, institucija koje su dio njihovih života, njihove svakodnevice, izazova sa kojima se susreću. Autor i reditelj Haris Pašović ističe da nije bilo lako napraviti dramski tekst s obzirom da okosnicu čini materijal čiju suštinu nije moguće izraziti riječima, te da su glumačke kreacije presudne za sadržaj.- Na predstavi sam radio sa jednom glumačkom ekipom koja je veoma duboko ušla u cijeli proces. Mi zapravo radimo godinu dana na ovom projektu. Imali smo radionice u Novom Sadu, u Budvi, i u Sarajevu; radili smo i sa našim koleginicom Larisom Lipovac Navojec iz Zagreba koja je koreograf i jedan od partnera u ovoj priči, ali nama je ključno partnerstvo sa institucijama koje rade sa osobama sa invaliditetom.&nbsp;U Novom Sadu, Sarajevu i Budvi mi smo posjetili centre i dnevne boravke koji se bave i gdje borave osobe sa invaliditetom, provodili s njima vrijeme i stekli jedan određeni uvid u njihove živote, koji sad želimo da prenesemo publici -&nbsp; objašnjava Pašović i dodaje da je pred glumcima bio veliki izazov, i glumački i ljudski, ali da sz fantastično iznijeti svoje uloge.Stručnu podršku tokom cijelog projekta autorskom i glumačkom timu pružili su i predstavnice ŠOSO Milan Petrović: pomoćnik direktora Svetlana Bašević i psiholog Maja Kukobat, koje su bile prisutne i na prvoj čitačoj probi.<h2>Predstaviti njihov težak život</h2>- Radeći su predstavili za šta biste dali svoj život počeli smo da razmišljamo šta je sa onim ljudima koji imaju tako otežan život, a ipak oni žive, njihovi roditelji se bore za njih, institucije se bore za njih i to je bio prvi kontakt. Dakle, naš prvi kontakt sa školom Milan Petrović je bio još 2016. godine. I onda je dugo trebalo dok smo razvili koncept, pronašli produkcione okolnosti i evo sada, poslije osam godina, sastajemo se ovdje u završenoj fazi ovog projekta - kaže Pašović.Pored autora i redatelja Harisa Pašovića, umjetnički tim čine: kostimografkinja Marina Sremac, kompozitor Dino Šukalo, scenograf Ivana Jančić, koreografkinja Larisa Lipovac Navojec. U predstavi igraju: Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović.Predstava će se izvoditi i u gradovima partnerima Novom Sadu, Sarajevu, Zagrebu i Budvi.Projekat u okviru kog se realizira predstava „Svijet mogućnosti” nosi naziv „Enabled Theatre” realizuje se u saradnji između East West Centra Sarajevo, Srpskog narodnog pozorišta, Grad Teatra Teatra Budva i Plesnog centra Tala, sufinansiran je sredstvima Evropske unije kroz program Kreativna Evropa.

"Svijet mogućnosti“ kao glavnu temu ima život djece i ljudi sa autizmom i cerebralnom paralizom, ali i živote članova njihovih porodica

"Svijet mogućnosti" Harisa Pašovića oduševio publiku u sarajevskom Narodnom pozorištu

Zamislite da danas u BiH postoji kompanija koja upošljava 20.000 ljudi. Zamislite da ta kompanija posluje po čitavom svijetu i gradi dobar dio Afrike i Bliskog istoka. I zamislite generalnog direktora takve kompanije čija je plaća dvijehiljadita po redu po visini u firmi. Iako to danas zvuči kao bajka, BiH je zaista imala takvu kompaniju i takvog direktora. I zamislite da se nakon svih tih uspjeha, u jednom trenutku svog života, takav čovjek prihvati funkcije gradonačelnika Sarajeva. Firma se zvala „Energoinvest“, a njen direktor bio je Emerik Blum. <h2>&nbsp;Jevrejska porodica</h2>Emerik Blum rođen je 1911. godine u skromnoj jevrejskoj porodici u Sarajevu. Ipak, njegov prvi izbor nije bila privreda, nego umjetnost. Već u svojim dvadesetim godinama, zajedno s Oskarom Danonom, Mešom Selimovićem, Ismetom Mujezinovićem i Vojom Dimitrijevićem, pokrenuo je „Collegium Artisticum“, progresivnu umjetničku grupu koja je djelovala u Sarajevu.Na studije je otišao u Čehoslovačku, tačnije njen glavni grad Prag, iz kojeg se vratio s diplomom inžinjera elektrotehnike. Ubrzo nakon povratka sa školovanja 1941. godine, Blum se učlanio u Komunističku partiju te se početkom rata i osnivanjem NDH priključio Narodnooslobodilačkom pokretu.Godine 1941. ustaše su ga uhapsile i deportirale u koncentracioni logor Jasenovac, gdje je, kao zatvorenik-inžinjer, bio „čovjek od koristi“ te je radio na održavanju električne centrale. Tu se zadržao sve do 1944. godine, kada je uspio organizirati uspješan bijeg iz logora te se ponovo pridružiti svojim drugovima u partizanima.&nbsp;

<h2>&nbsp;Stvaranje giganta</h2>Poslije Drugog svjetskog rata radio je na više funkcija, kao načelnik u Ministarstvu industrije i rudarstva u BiH, bio je generalni inžinjer Generalne direkcije Savezne elektroprivrede, generalni direktor Direkcije za elektroprivredu Vlade FNRJ, pomoćnik ministra „Elektroprivrede“ te predsjednik Komiteta za elektroprivredu. No, birokratski poslovi nisu zadovoljavali Bluma.Godine 1951. bio je jedan od osnivača firme “Elektroprojekt”, iz koje uskoro nastaje regionalni gigant “Energoinvest”. Blum je bio zagovornik ideje da se širom BiH trebaju izgraditi velika industrijska postrojenja, za šta je dobio i otvorenu podršku bh. i jugoslavenskih vlasti. Tako, zahvaljujući Blumovoj inicijativi, nastaju Aluminijski kombinat u Mostaru, kao i Tvornica glinice u Zvorniku.Njegova je zasluga i stvaranje kapaciteta u proizvodnji elektro i mašinske opreme. Tako su izgrađene i fabrika TAT na Ilidži, Elektrofabrika u Lukavici kod Sarajeva, fabrike u Doboju, Odžaku, Črnuču, Tešnju, Višegradu, Prištini, Tuzli i u drugim mjestima Jugoslavije.No, Blum je shvatao da su najveći potencijal svake ekonomije ljudi, kao i da sama Jugoslavija još ne nudi dovoljno kvalitetne obrazovne institucije za stvaranje vrhunskih stručnjaka. Stipendirao je i školovao stručnjake raznih tehničkih profila i uveo stalnu praksu specijalizacije jugoslavenskih stručnjaka u Sovjetskom savezu, Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama, koji su se vraćali nazad u BiH s vrhunskim stručnim znanjima.Blum je prepoznao i da je jugoslavensko tržište usko za povećani plasman energetske i serijske opreme pa je uzimao teške devizne kredite da bi otvorio 20 predstavništava sektora izvoza, a kasnije se taj broj izvoznih punktova povećavao, od Meksika, SAD, arapskih zemalja te Bliskog i Dalekog istoka.Stvaranjem Pokreta nesvrstanih i saradnjom Jugoslavije sa zemljama Afrike i Azije otvaraju se vrata kontinenata „Energoinvestu“, koji sada intenzivno počinje poslovati na ovim tržištima. No, „Energoinvest“ je uspijevao poslovati i na Zapadu, a poseban uspjeh Blum je ostvario sarađujući s firmama u Švedskoj i Francuskoj.

<h2>Na čelu Sarajeva</h2>A onda se, pod stare dane, nakon što je stvorio i stabilizirao giganta, Blum odlučio ponovo vratiti u politiku. Bio je gradonačelnik Sarajeva od 1981. do 1983. godine. Umro je 24. juna 1984., nakon što je završio svoje posljednje poslove u Odboru za organizaciju XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu i ostavio svojim sugrađanima svoje posljednje veliko djelo - do tada najuspješniju organizaciju Olimpijskih igara.Ovo je samo mali dio, onoliko koliko može stati u tekst, grandioznih uspjeha i ostavštine Emerika Bluma, čovjeka koji je stvorio jednu od najuspješnijih jugoslavenskih firmi, obrazovao i zaposlio hiljade ljudi, otvorio Jugoslaviju svijetu i svijet Jugoslaviji te pokazao koliko jedna mala zemlja ima potencijala.<h2>Računar GAMINA 30</h2>Interesantan je Blumov poduhvat da se uvede mašinska obrada podataka digitalnim računarom GAMINA 30 i analogni računar PAČE 231 koji je u 1964. godini bio čudo tehnike, a bio je i prvi u Bosni i Hercegovini.Osnovao je Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju (1954.) da bi formirao i društvo za zavarivanje u BiH i školu zavarivanja. Laboratorij je priznat od jugoslavenskog LOYD-a registra brodova, germanskog LOYD-a i postao redovni član Međunarodnog instituta za zavarivanje u Parizu. Švedska firma ACEA-ATOM zaključila je ugovor s „Energoinvestovim“ institutom za ispitivanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja (1970).EMERIK Blum je 1974. godine odlikovan titulom Viteza Legije časti Francuske. Ulica u sarajevskom naselju Grbavica danas nosi njegovo ime, a postavljena je i njegova bista ispred zgrade „Energoinvesta“. Emerika Bluma je ugledni list „Financial Times“ opisao kao „oličenje socijalističke poslovnosti“.

Ustaše su ga 1941. uhapsile i deportirale u koncentracioni logor Jasenovac. Godine 1951. bio je jedan od osnivača firme “Elektroprojekt”

Emerik Blum - čudo od čovjeka na čelu glavnog grada

Na zvaničnoj Facebook stranici bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića koji izdržava svoju četverogodišnju zakonsku kaznu u Vojkovićima. U Facebook objavi konstatira se da su penzioneri u Federaciji stavljeni na marginu te postavlja pitanje gdje je Vlada FBiH potrošila 79,5 miliona KM.-	Član 79. je odredio redovno usklađivanje, odnosno obavezno povećanje u zavisnosti od rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksa potrošačkih cijena (CPI).Ovaj član garantira povećanje penzija na način da opći rast boljitka društva (koji je definiran rastom BDP-a) prati i primanja penzionera i da se uskladjivanjem eliminiše negativan utjecaj rasta cijena.Međutim, kako su penzije u Federaciji u znatnom zaostatku za ostatkom primanja društva, na moje instistiranje u Zakon je ubačen i član 80. – navodi Novalić.

No, s obzirom na to da se Novalić nalazi u zatvoru te da je u njemu strogo zabranjeno korištenje interneta, postavlja se pitanja kako bivši premijer tačno objavljuje svoje statuse.Je li njegovu Facebook stranicu i tekstove na njoj sve vrijeme zapravo piše i objavljuje neko drugi?Je li Novalić možda piše u zatvoru, pa tekstove nekom dostavlja da ih prekucava i objavljuje na njegovim društvenim mrežama?Ili, ne daj Bože, Novalić nekako zaobilazi sva pravila pa koristi internet i objavljuje statuse drito iz zatvora?Šta god da je odgovor, javnost u svakom slučaju zaslužuje da čuje objašnjenje.

Novalić se nalazi u zatvoru te mu je zabranjeno korištenje interneta

Kako Fadil Novalić iz zatvora objavljuje statuse na Facebooku?

Javni servisi u BiH odavno nisu tema u medijima zbog kvalitetnih političkih emisija, domaćih dokumentaraca, filmske i muzičke produkcije, prijenosa Evrovizije, svjetskih i evropskih prvenstava u najpopularnijim sportovima, dobrog kulturnog i obrazovnog programa... Svega toga u njihovom programu odavno već nema.No, usto, BHRT i FTV ponovo su u žiži javnosti nakon što je prva potonjoj isključila signal zbog dugovanja, signal koji tokom rata nije uspio ugasiti ni teror granata. U patokratskom društvu poput našeg ova sapunica nije mogla proći bez prepucavanja političkih stranaka, koje i ne kriju da se bore za to da žele biti gospodari nad javnim servisom, pa su iz koalicije SDfA, koja svesrdno brani aktuelno rukovodstvo FTV-a, zaključili da je ovo udar trojke i HDZ-a na televiziju.S druge strane, Naša stranka podsjetila je na činjenicu da je rukovodstvu FTV-a prije više od deset godina istekao mandat, da ona nelegalno posluje sa samo jednim članom Upravnog odbora, da je SDA godinama neformalno vladala ovom televizijom, te da će to biti promijenjeno.SDA-ovske priče - koja je ogromnim dijelom zaslužna što je javni servis i došao do ovog stanja - kako trojka organizira nekakve udare na FTV i provodi paklene planove su... „Ma, hajte, molim vas“, što bi njihov koalicioni partner rekao.Naime, trojki ne trebaju nikakve zavjere, koje su pak komplicirani poduhvati, oni nisu u stanju provesti ni mnogo konkretnije i jednostavnije metode koje su im na dlanu - tipa da smijene postojeće i postave novo rukovodstvo FTV-a.Prošlo je više od godinu kako je konstituirana nova većina u Parlamentu FBiH koja je potvrdila novu Vladu, a Federalnu TV i stanje na ovoj televiziji još nisu ni dotakli.Stoga, dok posmatramo tragikomičnu nesposobnost i poslovičnu nezainteresiranost trojke da napravi bilo kakvu korjenitiju promjenu u društvu, ekipu iz Naše stranke koja najavljuje promjene bi dobro bilo da neko informira da su oni odavno već vlast.&nbsp;

Ekipu iz Naše stranke koja najavljuje promjene bi dobro bilo da neko informira da su oni odavno već vlast

Zna li trojka da je vlast

Broj kosponzora rezolucije o Srebrenici iz dana u dan raste te je izgledno da će, kada se bude glasalo, biti i usvojena. Trenutno su ukupno 32 države navedene kao kosponzori.<h2>Izraelska kontroverza</h2>Također, važno je napomenuti da je niz zemalja najavio da će glasati za rezoluciju iako neće biti kosponzori. Značajna činjenica je svakako da je svih 57 članica Organizacije islamskih zemalja u nedjelju na samitu u Gambiji podržalo deklaraciju u kojoj se poziva na usvajanje UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini.S druge strane, nije jasno kako će Izrael glasati po pitanju rezolucije. Ambasador ove države u Beogradu Jahel Vilan prije nekoliko dana uzburkao je strasti u regionu nakon što je kazao da „Izrael nikada nije prihvatio nazivanja zločina u Srebrenici genocidom“.Ipak, zvaničan stav Izraela koji vodi desničarska vlada još nije poznat. Naravno, glasanje Izraela ima ogromnu simboličku važnost zbog holokausta.Govoreći pod uvjetom anonimnosti, jedan izraelski zvaničnik kazao je da bi nesavjesno bilo kada bi Izrael sada stao na stranu Republike Srpske, Srbije i, najvjerovatnije, Rusije u protivljenju - ili čak suzdržavanju od rezolucije.Osim toga, vlasti Srbije uložile su ogromne napore u lobiranju protiv rezolucije, no nije poznato s kakvim rezultatima. Ono na šta se može računati je svakako da će Rusija biti protiv. Prije osam godina upravo je Rusija blokirala usvajanje rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a ulaganjem veta. Kina, čijoj se podršci Srbija i sada nada, tada je bila suzdržana.Broj država u kojima Rusija ima dominantan utjecaj je krajnje ograničen, no Kina, s druge strane, ima mnogo jaču diplomatsku poziciju, posebno u Africi.Ipak, nije izvjesno da se Kina uopće založila za „srpsku stvar“ i da je u tom pogledu napravljen veći diplomatski napor.<h2>Pogled ka istoku</h2>Bit će svakako zanimljivo vidjeti kako će glasati Brazil, Južnoafrička Republika i Indija, velike i mnogoljudne zemlje koje su u trenutnoj geopolitičkoj postavci članice BRICS-a.Ipak, zaključak koji je jasan jeste da će Zapad i islamske zemlje uvjerljivom većinom biti za rezoluciju, dok će Vučić i Dodik države koje će biti suzdržane ili glasati protiv moći naći jedino istočnije i južnije.<h2>Lista kosponzora</h2>Kompletna lista kosponzora rezolucije sada izgleda ovako: Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Turska, Kanada, Švedska, Danska, Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, BiH, Bugarska, Čile, Hrvatska, Estonija, Finska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Poljska, Ruanda, Slovenija i Vanuatu.UN čine 193 države i sve su dio Generalne skupštine UN-a.

Izvjesno je da će Zapad i islamske zemlje podržati. Vučić i Dodik saveznike traže u BRICS-u

Glasanje u sjedištu UN-u sredinom maja: Ko je za rezoluciju, a ko protiv nje

Politička bulumenta trojke: federalni premijer Nermin Nikšić, državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto, zajedno sa premijerom Nihad Uk, ministrom saobraćaja Adnanom Štetom te načelnicima Nerminom Muzurom, Hasanom Tanovićem, Srđan Mandić i Irfanom Čengićem danas se... Vozila tramvajem.I o tome su ponosno obavijestili javnost.Teško je procijeniti koji je ovo put po redu da se protagonisti trojke slikaju kako se voze u tramvaju.&nbsp;Ok, razumijemo ,Vlada KS je nakon godina vožnje u doniranim krševima pod vladavinom SDA, nabavila nove, moderne tramvaje.Sve super. I šta sad?Je li u više od četiri godine koliko su na vlasti u Kantonu Sarajevo zaista ne mogu pokazati ništa veće, novije, orginalnije, inovativnije od recikliranja jednog te istog vozikanja u tramvajima u kojima se doslovno iz sedmice u sedmicu naslikavaju?Ko god da im vodi PR-a (nadamo se iskreno da ga ne vodi sami sebi), očigledno je prespavao predavanja na kojima se govorilo o kreativnosti.Posebno nam nije jasno šta u toku radnog vremena po tramvajima rade federalni premijer Nermin Nikšić i državni ministar Edin Forto.Obojica su danas imali mnogo ozbiljnijih i konkretnijih problema. Recimo, to da je BHRT koji je u teškoj finansijskoj situaciji zbog dugovanja jutros ugasio signal Federalnoj televiziji koja, opet, 12-13 godina ima rukovodstvo u tehničkom mandatu upitne legalnosti te Upravni odbor u kojem je ostao samo jedan član.Komunikacije u BiH direktno spadaju u ingerenciju Edina Forte, dok je osnivač FTV Parlament Federacije, iste ona institucija koja je Nikšića izabrala za premijera, a koja ni godinu dana od izbora Vlade FBiH i formiranja većine u ovom entitetu se još nije ni dotakla pitanja Federalne televizije.Pa možda je krajnje vrijeme da se pozabave i ovim i drugim brojnim konkretnim problemima, a za vožnju tramvajem će biti vremena.

Ok, kupili ste (našim parama) nove tramvaje, shvatili smo. Koliko je slikanja dosta?

Dok BHRT gasi signal FTV-u, Forto i Nikšić se vozaju u tramvaju

Na jučerašnjem otvorenju Arnaudije svjedočili smo jednom lijepom činu od vlasti RS. Ključni ljudi, zajedno s gradonačelnikom Banje Luke Draškom Stanivukovićem, došli su na otvorenje džamije koju su lokalne vlasti srušile tokom rata, poslavši poruke mira i zajedništva.Samom Dodiku iz usta su tekli med i mlijeko. Dodik je kazao da je "rušenje Arnaudije bila greška, bio je čin bezumlja i znači da se ne može nikakvim rušenjem ili bilo kakvim skrnavljenjem dovesti u pitanje postojanje ovakvih bogomolja i ne mogu se zaustaviti ni narod ni vrijeme“, a muslimanima u Banjoj Luci čestitao je izgradnju džamije te im poručio da mogu računati na institucije RS.Je li to onaj isti čovjek koji je govorio da mu "hodža arlauče“, da su „muslimani genetski konvertiti“, da mu muslimani ne mogu suditi i ostale šovinističke gadosti.I je li to, možda, isti onaj čovjek koji je govorio da je u Srebrenici bio genocid, da su Mladić i Karadžić zločinci, da je BiH njegova država, da je njen put u Evropskoj uniji i NATO-u...Što je najžalosnije, to samo potvrđuje da neke čvrste principe i uvjerenja Dodik nikad nije ni imao te da, ovisno o trenutnim interesima i raspoloženjima, može biti i najbolji i najgori, zastupati i ovu i onu ideologiju, biti za Ameriku i Evropu, pa za Rusiju, osuđivati Mladića, pa ga nazivati herojem, vrijeđati muslimane, pa im obećavati zaštitu, itd.To pokazuje da je on politiku od početka shvatao isto onako kako je i, kao petnaestogodišnjak, prodavao paprike na zagrebačkoj pijaci - prodavao je robu koja se tražila na tržištu.Nažalost, roba koja je, u njegovom slučaju, prevladala je roba nacionalizma, mržnje, nacionalizma, sukoba, haosa, zastoja i tenzija. To je put koji je jasno izabrao, ma koliko da ga je i druga strana navodila na njega.I po tome će ostati upamćen. A govor poput onog jučerašnjeg ostat će rijetki bljesak svjetlosti u historiji beščašća.

Je li to onaj isti čovjek koji je govorio da mu "hodža arlauče"

Dodik: Rušenje Arnaudije je bila greška

Eto, Mile, je li teško

Borusija Dortmund jučer je ispisala nove zlatne stranice klupske historije te će se, nakon 11 godina, ponovo naći u finalu Lige prvaka.Za veliki uspjeh Borusije Dortmund u Parizu svakako je jedan od najzaslužnijih trener Edin Terzić, čovjek koji je postavljen za trenera ovog slavnog kluba bez većeg iskustva, nakon što je prethodnio bio asistent.<h2>Sretni splet okolnosti</h2>A na čelo kluba došao je sretnim spletom okolnosti. Nakon što je švicarski stručnjak Lucien Favre dobio otkaz u decembru 2020. poslije debakla od Štutgarta od 1:5, Terzić je postavljen za privremenog trenera do kraja sezone 2020 - 2021.&nbsp;No, te sezone Terzić je Borusiji donio titulu Kupa Njemačke, pobijedivši u finalu Lajpcig rezultatom 4:1.&nbsp;Ipak, to nije bilo dovoljno da ga zadrže na poziciji trenera. Zamijenili su ga dotadašnjim trenerom Menhengladbaha Marcom Roseom, a Terzić je prešao na novostvoreno radno mjesto tehničkog direktora.Nakon sporazumnog raskida s Roseom na kraju sezone, uprava kluba je odlučila riskirati i Terzića ponovo vratiti na mjesto glavnog trenera. To je, ispostavilo se, bio pun pogodak. Nakon što je u sezoni 2022/23. Terzić Borusiju doveo zamalo do titule koju je šokantno izgubila u zadnjem kolu Bundeslige, ove sezone odveo ih je i do finala Lige prvaka. S obzirom na to da su mu tek 42 godine, jasno je kako je pred Terzićem blistava karijera. <h2>Nije zaboravio rodni kraj</h2>Njegova majka je rođena u Osijeku, a otac mu je iz mjesta Doganovci kod Donjeg Vakufa. Terzić posjeduje hrvatsko državljanstvo i nije tajna niti da je imao bliskih veza s hrvatskom nogometnom reprezentacijom, a posebno sa Slavenom Bilićem, kojem je bio pomoćnik u dva kluba koja je vodio. Radi se o Bešiktašu i Vest Hem Junajtedu.Međutim, rodno mjesto svog oca nije nikada zaboravio, čemu u prilog ide ova slika.

- Ekstremno sam ponosan, a ono od prošle sezone je samo razlog više da se tako ojsećam. Vjerovali smo u to. Poslije prolaska dvomeča protiv PSV-a, rekli smo sebi da nas još samo dva dijele od Wembleya. Nadali smo se na kraju prošle sezone da ćemo doživjeti ovakve trenutke. Naši navijači su bili tu i večeras. Svi smo zajedno uspjeli! Ovo je čista radost i ponavljam ekstremni ponos - bio je ushićen 42-godišnji strateg.Edin Terzić je poslije Otmara Hitzfelda 1997. i Jurgena Kloppa 2013., postao treći trener koji je odveo žuto-crne u finale Lige prvaka, a 1. juna u Londonu imat će šansu da uradi ono što je samo kultnom Švajcarcu pošlo za rukom s Borusijom - da Borusiji donese titulu Lige prvaka, drugu u klupskoj historiji.

Njegova majka je rođena u Osijeku, a otac mu je iz mjesta Doganovci kod Donjeg Vakufa

Borusija prvi klub koji trenira, iz očaja ga postavili za trenera, a sada ih je uveo u finale: Prvi Bosanac koji s klupe napada pehar Lige prvaka

Duboka država SDA ne spava ni nakon gubitka budžeta, no čini se da sve više gube razum, pa ili nisu ni svjesni šta više bulazne ili u histeriji postaju toliko neoprezni i nepromišljeni da više i ne kriju za koga sve vrijeme rade.Naime, dok je u UN-u na pomolu historijsko usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici koje sponzorišu vodeće civilizacije svijeta, a vlasti u Srbiji i RS čini sve što je u njihovoj moći da pokažu da se nalaze upravo s one druge strane civilizacije, uz otvoreno ignoriranje genocida i omalovažavanje žrtava, Bakirova duboka država oličena u rojfovskim botovskim kanalima i av-avovskim istragama datu situaciju koristi da svoj gnjev i arsenal usmjeri prema Hrvatskoj i Hrvatima.Naime, najprije su krenuli s pričama da rezolucija treba da umiri Bošnjake, kako bi se Čoviću dao Izborni zakon (jer valjda su vodeće sile svijeta ujedinjeno skovale zavjeru samo da bi se isporučio Izborni zakon u BiH), a kada se ispostavilo da to nije bilo dovoljno uvjerljivo, odluku Hrvatske da bude kosponzor rezolucije iskoristili su da danima sručuju drvlje i kamenje na tu državu i njeno rukovodstvo, jer „ne treba nam njihova podrška“, „prvo da se izvine za agresiju i UZP“, itd...Šta je intencija ovih podvala, posve je jasno: mutiti vodu, pa razvodniti priču o rezoluciji i Bošnjacima otvoriti novi front protiv Hrvata koji s njima dijeli zajednički euroatlantski cilj.Kome razdor Hrvata i Bošnjaka, čak i u situacijama kad prvi prema drugima pokazuju dobronamjernost, najviše odgovara, ne treba posebno crtati. E sad, rade li to prema nalozima njihovih centara ili su samo glupi, nije ni bitno. Bitne su posljedice.Doduše, kada uzmemo u obzir da su im politički mentori i savjetnici isti oni KOS-ovski likovi koji su nekoć, za potrebe neprijatelja, uvezli islamski fundamentalizam u redove Armije BiH, imamo i više nego dovoljno razloga da sumnjamo ko su njihovi stvarni nalogodavci. A sve bošnjački patriota do patriote.

Ni rezolucija o genocidu u Srebrenici nije ostala pošteđena njihovog pokušaja da nahajcaju sukob Bošnjaka i Hrvata

Velikosrpske bošnjačke patriote

KK Bosna u maloj dvorani Skenderije u subotu je deklasirala tuzlansku Slobodu s čak 23 poenta razlike.Nakon godina finansijke dubioze, rezultatske mizerije, poniženja i čak ispadanja u niži rang, „Studenti“ su ponovo u vrhu bh. košarke, a zahvaljujući solidnom timu i kvalitetnom vođenju daju nadu da bi, nakon što su već osvojili Kup, ove godine s trona bh. košarke konačno mogli skinuti i Dodikovu Igokeu. I dok je igra na parketu studenata bila vrlo dobra, ono što je uočljivo je da bi organizacija i promocija aktivnosti kluba mogli biti daleko bolji..<h2>Sve džaba</h2>Ulasci na utakmice KK Bosne ove sezone su besplatni. Lično mislim da nema potrebe da budu, dapače da je to štetno za sam klub. Jasno je da bh. košarkaška liga i nije pretjerano popularna, kao i da je cilj uprave da navijače ponovo u što većem broju vrati u dvoranu. Ipak, KK Bosna, bivši prvak Evrope i višestruki jugoslavenski prvak jedan je od najvažnijih simbola i brendova grada Sarajeva, a siguran sam da njenim navijačima i ljubiteljima košarke u ovom gradu nikakav problem ne bi predstavljao izdvojiti 10 – 15 KM jednom sedmično za gledanje košarkaške utakmice, a klubu bi to godišnje donijelo solidan prihod.Jedan stranac koji je na utakmici sjedio ispred mene pitao me je gdje se u dvorani nalazi shop u kojem bih mogao kupiti dres „Bosne“. Odgovorio sam mu da se dresovi ne prodaju unutar dvorane. Insistirao je da dođe do dresa, na šta sam mu kazao da mu je najbolje nazvati ili poslati mail klubu, ali da nisam siguran da oni uopšte vrše komercijalnu prodaju svojih dresova. I uistinu, na zvaničnoj stranici „KK Bosna“ ne postoji fan shop ili mogućnost kupovine bilo čega vezanog uz klub.Ono što tokom utakmice jedino možete kupiti su plastični Dvojni C sokići i fišeci s košpicama na ulazu. I ništa više. Gledalac koji dolazi na utakmicu ima zaista samo minimalističku ponudu gledanja utakmice. Nema gdje popiti piće tokom utakmice ili na poluvremenu (s izuzetkom jednog skromnog kafića unutar objekta), ne može kupiti navijačke rekvizite, dres, majicu, šal, ne može ništa ni pojesti, na poluvremenu ga neće niko zabavljati, itd…<h2>Utakmica kao svadba</h2>Mark Cuban, američki milijarder i vlasnik Daas Mevericksa na svom blogu svojevremeno je napisao: „Posao NBA-a nije da vam prodaje košarku. Mi smo u biznisu prodaje zabave. Govorim to našim ljudima u Mavsima cijelo vrijeme, želim da utakmica Mavsa bude više poput sjajnog vjenčanja nego bilo čega drugog. Želim da svi koji dolaze na utakmicu Mavsa mogu pronaći svoju ličnu privrženost toj večeri. Znam da ne mogu kontrolirati što se događa na terenu svake utakmice, ali mogu dati sve od sebe kako bismo bili sigurni da smo, bez obzira na rezultat, popratnim sadržajem učinili sve što smo mogli da iskustvo navijača bude poput sjajnog vjenčanja“. Nažalost, u BiH je upravo sama utakmica jedino iskustvo i jedini ugođaj koji navijači. I u tom pogledu organizacije u našoj zemlji se vjerovatno ništa bitno nije promijenilo zadnjih 7 decenija. Naime, barem se ja sjećam da jednaku ponudu kakvu sam dobivao na utakmica 1996. sastavljenu od Dvojnih C i košpica, dobivam i danas. No, 1.000 ljudi na jednom mjestu kao u slučaju KK Bosne ili 6-7 hiljada kao u slučaju FK Željezničara, i nije baš malo. Vjerujem da bi ih većina kada dođu na utakmicu vrlo rado trošila svoje novce na dodatne ugođaje koji bi im se ponudili, a klubovi bi mogli računati na više prihode i dodatno jačanje svog brenda.Možda je vrijeme da u većoj mjeri počnemo razmišljamo kako komercijalizirati naše etablirane brednove.

Ono što tokom utakmice jedino možete kupiti su plastični Dvojni C sokići i fišeci s košpicama

„A gdje mogu kupiti dres Bosne“? - Nigdje“: Kada će bh. klubovi shvatiti da živimo u kapitalizmu

Poslije sedam godina Dane Obline na funkciji gradonačelnika, koji je proveo značajne projekte u gradine, godine 1955. na čelo Sarajeva došao je Ljubo Kojo, a u trenutku kada je postao gradonačelnik imao je svega 35 godina. Rođen je u prominentnoj srpskoj porodici 6. juna 1920. u&nbsp;Sarajevu, koje je tada bilo dio&nbsp;Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Završio je Sarajevsku trgovačku akademiju, a dolaskom&nbsp;Nijemaca&nbsp;i formiranjem&nbsp;NDH&nbsp;1941. godine priključio se&nbsp;jugoslavenskim partizanima. Nakon teškog ranjavanja, prebačen je u vojnu bolnicu u oslobođenom&nbsp;Bariju&nbsp;gdje se oporavio u vrijeme oslobođenja Sarajeva. Nakon povratka u grad, dobio je poziciju Upravnika narodnom robom, institucionalne postavke nakon rata, radi dijeljenja hrane i osnovnih namirnica.&nbsp;Nakon toga bio je na poziciji gradskog odbornika, sarajevske gradske skupštine, kao i potpredsjednik i predsjednik općine Sarajeva, tj. gradonačelnik od 1955. do 1962. godine.U periodu od&nbsp;1962. do&nbsp;1966. godine bio je član&nbsp;Izvršnog vijeća Skupštine SR BiH.&nbsp;Godine&nbsp;1969. imenovan je za predstavnika Privredne komore BiH u&nbsp;Moskvi, a na toj poziciji ostao je naredne dvije godine. Bio je jedan od osnivača&nbsp;Jugoslavenske lige&nbsp;i kluba&nbsp;FK „Sarajevo”, a na mjestu upravnika kluba bio je od&nbsp;1962. do&nbsp;1963. godine. Kasnije godine života proveo je kao direktor centra&nbsp;Skenderija. Umro je u&nbsp;Beogradu&nbsp;1993. godine.

<h2>&nbsp;Materić i Radić</h2>Nakon Koje na mjesto gradonačelnika došao je Lazo Materić, koji se na poziciji gradonačelnika uspio zadržati svega godinu, od 1966. do 1967. godine. Rođen u Drvaru 1920., Materić je također bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društeveno-politički radnik Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Godine 1941. priključio se NOB-u, a poslije oslobođenja bio je na raznim društveno-političkim dužnostima — sekretar Okružnog komiteta SKOJ Sarajevo, instruktor CK SK BiH, sekretar Općinskog komiteta SK Vogošće i Novo Sarajevo, predsjednik Skupštine općine Novo Sarajevo, predsjednik Gradskog vijeća Sarajeva i predsjednik Odbora za uslužne djelatnosti Privrednog vijeća Skupštine SR BiH.Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i više drugih odlikovanja. Umro je 16. marta 1999. godine.Materića je na poziciji gradonačelnika zamijenio Vaso Radić koji se na dužnosti zadržao od 1963. do1965.Rođen je 1923. godine u Brezi. U Sarajevu je pohađao gimnaziju i završio sedam razreda, kada školovanje prekida nakon okupacije. Učesnik je Narodnooslobodilačke borbe od 1941. godine. Ranjen je na Sutjesci. Nakon oslobođenja Sarajeva obavljao je niz odgovornih političkih i drugih dužnosti. Za potpredsjednika NO sreza Sarajevo biran je 1956. godine, a od 1963. do 1965. godine je gradonačelnik Sarajeva. Bio je ministar u Vladi BiH, te jugoslavenski generalni konzul u Njemačkoj. Završio je Političke nauke u Beogradu, a bavio se i publicistikom. Autor je knjige "Ljudi smo", po kojoj je snimljen i film.

<h2>Od Salke do Sučića</h2>Salko Lagumdžija, otac Zlatka Lagumdžije, bivšeg predsjednika SDP-a i ministra vanjskih poslova naše zemlje, bio je na čelu Sarajeva od 1965. do 1967.Rođen je 1921. u Vlasenici, a umro 1973. godine. Završio je Srednju ekonomsku školu i studirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Učesnik je NOB-a od 1943. godine. Nakon oslobođenja zemlje radio je u Ministarstvu industrije i rudarstva Bosne i Hercegovine, gdje je obavljao odgovorne dužnosti.Bio je glavni direktor Glavne direkcije metalne industrije BiH, direktor Tvornice žica i eksera – Ali-pašin Most, te direktor Fabrike željezničkih vozila "Vaso Miskin Crni". Biran je i za predsjednika Općine Centar. Bio je i poslanik Republičke skupštine te veoma angažiran u društvenom, privrednom i političkom životu Sarajeva. Jedna ulica na Dobrinji danas nosi njegovo ime.Na prijelazu iz 60-tih u 70-te na dužnosti gradonačelnika Sarajeva bio je jedan general-major, i to Džemal Muminagić (1967 – 1973.). Obavljao je i mnoštvo drugih odgovornih društveno-političkih funkcija. Muminagić je bio član Savjeta Republike, predsjednik SUBNOR-a grada Sarajeva, član Predsjedništva RO SRVS, član Konferencije i Predsedništva SOFKBiH, član Olimpijskog komiteta ZOI 84 Sarajevo, predsjednik Skupštine SR BiH, delegat Skupštine SR BiH i član Delegacije u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ. Obavljao je i mnoštvo drugih odgovornih društveno-političkih funkcija u SFRJ.Dane Maljković bio je gradonačelnik od 1973 do 1975. godine, a potom počinje era poznatog gradonačelnika Ante Sučića koji je dužnost prvog čovjeka glavnog grada vršio šest godina, do 1981. godine.Ante Sučić rođen je 1929. godine u Olovu, a umro 1985. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Svoj životni put započeo je kao radnik u preduzeću "Vaso Miskin Crni" u Sarajevu.Nalazio se na dužnosti generalnog direktora Željezničko-transportnog preduzeća Sarajevo. Biran je za predsjednika Vijeća udruženog rada Skupštine SRBiH, predsjednika Skupštine grada Sarajeva, predsjednika Izvršnog komiteta i potpredsjednika Organizacionog komiteta 14 zimskih olimpijskih igara "Sarajevo 84". Član Saveznog izvršnog vijeća postao je u maju 1984. godine. Bio je poslanik Savezne skupštine te poslanik i delegat Skupštine SR Bosne i Hercegovine. Obavljao je dužnost predsjednika Savjeta Privredne komore Jugoslavije za saobraćaj. Ante Sučić uradio je ogroman dio posla u vezi s organizacijom 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.Antu Sučića na mjestu gradonačelnika zamijenit će Emerik Blum, možda i najznačajnija ličnost Sarajeva u socijalističkoj Jugoslaviji. O njemu čitajte u narednom broju feljtona.

<h2>Ogroman rast</h2>Tokom opisane ere šezdesetih i sedamdesetih, Sarajevo kao grad doživjelo je ogromnu ekspanziju. Republička vlada mnogo je ulagala u Sarajevo, izgradivši mnoge nove stambene blokove u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo, istovremeno razvijajući gradsku industriju i pretvarajući Sarajevo u moderan grad. Sarajevo je brzo raslo jer je postalo važno regionalno industrijsko središte u Jugoslaviji. O razvoju grada slikovito svjedoči i broj stanovnika. Kraj Drugog svjetskog rata Sarajevo je dočekalo sa 113.000 stanovnika. Godine 1971. grad je već imao 360.000

Kojo bio jedan od osnivača Jugoslovenske lige i kluba FK „Sarajevo”. Ante Sučić uradio je ogroman dio posla u vezi s organizacijom 14. zimskih o

Lagumdžija na čelu Sarajeva


Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", koji god od tih dana nastupi ranije."Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune", navedeno je u odluci.Izuzetno od ovih odredbi visoki predstavnik je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.<h2>Izborne tehnologije</h2>To znači da su sve donesene odredbe visokog predstavnika stupile na snagu.Šmit je odlukom odredio uvođenje "izbornih tehnologija" u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provest će se pilot projekat u deset općina za lokalne izbore. To znači da se puna implementacija izmjena glede tehnologija može očekivati tek na narednim izborima 2026. godine.Također je bitno naglasiti, da je ovim izmjenama da Šmit odredio da CIK imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje općinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.<h2>Djelovanje medija</h2>Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje, pa je tako Šmit regulirao djelovanje online medija odnosno "fantomskih portala" koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava "nicanja" portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju, a što je postala uobičajena pojava pred izbore u BiH.Svojim izmjenama, Šmit je također zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.Također, Šmitovim izmjenama onemogućeno je da osobe osuđene za ratne zločine biraju ili budu kandidati na izborima.Naravno, najzanimljivije će biti pratiti reakcije iz RS na stupanje na snagu ove odluke s obzirom da su Milorad Dodik i rukovodstvo ovovg entiteta rekli da neće priznati Šmitove izmjene, te da će Republika Srpska donijeti vlastiti Izborni zakon. Dodik se, podsjetimo, sudi na Sudu BiH upravo zbog krivičnog djela neprovođenaj Šmitovih odluka.

Šmitovim izmjenama onemogućeno je da osobe osuđene za ratne zločine biraju ili budu kandidati na izborima

Šmitov Izborni zakon: Od sada maksimalno možete glasati za tri kandidata, uvedena tehnologija, kraj za ratne zločince...

Ako se bilo ko u svijetu, iz bilo kojih razloga, i dalje dvoumi da li UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici treba biti usvojena, dovoljno je samo da još jednom posluša govor Željke Cvijanović pred Vijećem sigurnosti UN-a, dat, naravno, videolinkom, jer kao crnolistašica u Njujork ne može.Ako mu i to ne bude dovoljno, onda će biti potrebna svega minuta gnusnih lupetanja nekoga od rukovodilaca iz Srbije o istoj temi i sve dileme će definitivno biti otklonjene.Dok, s jedne strane, Zlatko Lagumdžija - konačno na nekoj funkciji koja mu ide od ruke - radi veoma dobar posao u smislu promocije rezolucije i istine o genocidu u Srebrenici, iza čega su stale manje-više sve civilizirane demokratije svijeta, dotle predstavnici Srbije (i oni iz RS koliko mogu dobaciti, a to nije daleko) čine sve ne bi li nekako osujetili usvajanje rezolucije koju, neutemeljeno, pokvareno i mučki nastoje prikazati kao osudu kompletnog srpskog naroda te usput u cijelosti negiraju presuđeni i potvrđeni genocid.Samo, umjesto „moralne pobjede cijelog slobodarskog svijeta“ koju je Vučić najavljivao u vezi s rezolucijom, poruke negiranja genocida, omalovažavanja žrtava, napada na zapadne države i negiranja presuda Tribunala upravo tog UN-a, u „slobodarskom svijetu,“ ali onom stvarnom, samo još jednom pali lampicu da usred Evrope imaju države, političke entitete i vlasti koji su u suprotnosti sa svim njegovim vrijednostima i civilizacijskim standardima.I da su namjeravali, za BiH nisu mogli uraditi bolji, a po sebe gori posao. Samo pustite Željku nek govori.Neka svijet vidi s kim ima posla.

I da su namjeravali, za BiH nisu mogli uraditi bolji, a po sebe gori posao

Pustite Željku nek govori

Zakon o elektronskom upravljanju već mjesecima čeka na usvajanje u Kantonu Sarajevo. Ovaj zakon je pretpostavka za sveobuhvatnu digitalnu transformaciju javnog sektora u i bazira se na principima „digital by default“ i međuinstitucionalne interoperabilnosti.&nbsp; <h2>Nacrt usvojen </h2>U februaru je Vlada KS usvojila Nacrt zakona o elektronskom upravljanju u KS te ga uputila u skupštinsku proceduru. Iako je ovaj nacrt trebao biti usvojen na sjednici koja je održana 24. ovog mjeseca, on se ipak u konačnici nije našao na dnevnom redu.Prema riječima kantonalne ministrice pravde i uprave Darje Softić-Kadenić (NS),&nbsp;stihijski pristup digitalizaciji treba pretvoriti u sistemski. - Njime se obavezuju institucije Kantona Sarajevo da digitalno komuniciraju kako među sobom tako i s građanima. Institucije će morati između sebe koordinirati digitalizaciju, a sve kako bi se s građana skinuli teret i obaveza prilikom potraživanja različite dokumentacije, da elektronski vrše razmjenu tih dokumenata - ukazala je Softić-Kadenić.Također je podsjetila da je riječ o poduhvatu koji će trajati sljedećih nekoliko godina.- Usvajanje Nacrta zakona o elektronskom upravljanju u Skupštini Kantona Sarajevo ne znači da njegova primjena može početi, ali je usvajanje značajan korak ka njegovoj primjeni. Naime, nakon usvajanja Nacrta u Skupštini slijedi javna rasprava. Poslije javne rasprave Vlada Kantona Sarajevo će usvojiti Prijedlog zakona o elektronskom upravljanju koji će biti upućen u skupštinsku proceduru - pojašnjava Softić-Kadenić.

<h2>Kraj čekanja</h2>Proces digitalizacije, između ostalog, znači da bi duga čekanja na šalterima uskoro trebao zamijeniti e-portal. Dino Šehović, direktor Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, pojasnio je za „Avaz“ da bi projekt trebao biti realiziran u tri faze.- Prva faza podrazumijeva registar svih upravnih postupaka koji pružaju organi uprave Kantona Sarajevo, kojih je više od 400. Druga faza, nakon usvajanja navedenog zakona, podrazumijeva mogućnost registracije građana na e-portal, gdje će svaki registrirani građanin imati svoj jedinstveni e-pretinac putem kojeg će u budućnosti komunicirati s javnim sektorom i dobivati sve potrebne informacije. Treća faza podrazumijeva potpunu digitalizaciju upravnih postupaka, odnosno online pokretanje postupaka, rješavanje, preuzimanje ili dostava u e-Pretinac. Portal će u ovoj fazi omogućiti i elektronsko plaćanje eventualnih taksi na jednom mjestu - pojasnili su iz Zavoda.<h2>0,05 posto sredstava</h2>Softić-Kadenić je naglasila da je ovim zakonom, između ostalog, propisano da se svake godine iz kantonalnog budžeta izdvaja 0,05 posto sredstava za digitalizaciju.&nbsp;

Duga čekanja na šalterima uskoro bi trebao zamijeniti e-portal

"Fali ti jedan papir": Svakodnevica građana

Zakon o elektronskom upravljanju još čeka na usvajanje: Građani KS i dalje se "guše" u papirima

"Top lista nadrealista“ (TLN) vjerovatno je najpopularnija televizijska emisija u historiji bivše Jugoslavije, koja je nadaleko i naširoko proslavila Sarajevo. Iako je poslije rata postojalo nekoliko pokušaja pravljenja sličnih emisija, sve su uglavnom završile neuspjehom.To je i posve logično. Naime, serija je prikazivala političku i društvenu satiru na račun nekih od ključnih likova i događaja. No, ono što je nekoć bilo nadrealno, danas je realno. Zamislimo da je prije 40 godina ekipa iz TLN, karikirajući političku scenu u tadašnjoj državi, kreirala satiričnog lika ćelave glave i guste brade, priprostog i komičnog govora, s nekolicinom presuđenih vanzakonskih izgreda, koji usput „gura“ razne biznise i brine se o svojim sinovima, ekspertima za šiše, s unikatnim uzrečicama „ze“ i ljubiteljima teretana, ćevabdžinica, buregdžinica, nargilhana i frizeraja, koji se koriste „tehnologijom i drugim olaHkoćama“.Zamislimo da takav lik čudnim, ali u nadrealnom imaginarnom svijetu sasvim logičnim spletom okolnosti, političkim trgovinama, dođe na mjesto ministra policije. Tu krene pravi zaplet, a gledaoci iz epizode u epizodu imaju zadovoljstvo pratiti uzbudljive dogodovštine ministarskog lika i njegovih sinova. U prvoj epizodi on tako jednog sina postavlja za parlamentarca, a drugog za direktora zatvora, u drugoj ga pak vidimo kako se službenim helikopterom vozika na rođendane i zabave, u trećoj porodica diže tegove sa zatvorenicima, u četvrtoj im država sređuje poslove za privatne porodične firme, u petoj ispred Ministarstva organiziraju svečani doček za policajce koji se sumnjiče za veze s narkokartelima, u šestoj, pod rotacijama pet službenih automobila, izvode performans posjete Memorijalnom centru, gdje počivaju žrtve genocida, pri čemu im društvo pravi „od uha do uha“ nasmijani drug Brico... A nismo još došli ni do kraja prve sezone.Prije trideset, četrdeset godina ovo sve bi, vjerovatno, bilo urnebesno smiješno, jer bi izgledalo nadrealno, groteskno, nemoguće u stvarnom svijetu... Danas su pak likovi iz „Nadrealista“ sasvim stvarni, tačnije, to su ministri u Vladi FBiH. „Top lista nadrealista“ postoji i danas. Ime joj je Bosna i Hercegovina.

Došao je kraj sramotnoj praksi: Za ratne zločince više nećemo glasati

"Svijet mogućnosti" Harisa Pašovića oduševio publiku u sarajevskom Narodnom pozorištu

Emerik Blum - čudo od čovjeka na čelu glavnog grada

Kako Fadil Novalić iz zatvora objavljuje statuse na Facebooku?

Zna li trojka da je vlast

Glasanje u sjedištu UN-u sredinom maja: Ko je za rezoluciju, a ko protiv nje

Dok BHRT gasi signal FTV-u, Forto i Nikšić se vozaju u tramvaju

Eto, Mile, je li teško

Borusija prvi klub koji trenira, iz očaja ga postavili za trenera, a sada ih je uveo u finale: Prvi Bosanac koji s klupe napada pehar Lige prvaka

Velikosrpske bošnjačke patriote

„A gdje mogu kupiti dres Bosne“? - Nigdje“: Kada će bh. klubovi shvatiti da živimo u kapitalizmu

Lagumdžija na čelu Sarajeva

Šmitov Izborni zakon: Od sada maksimalno možete glasati za tri kandidata, uvedena tehnologija, kraj za ratne zločince...

Pustite Željku nek govori

Zakon o elektronskom upravljanju još čeka na usvajanje: Građani KS i dalje se "guše" u papirima

"Top lista ISAKista"

Došao je kraj sramotnoj praksi: Za ratne zločince više nećemo glasati

"Svijet mogućnosti" Harisa Pašovića oduševio publiku u sarajevskom Narodnom pozorištu

Emerik Blum - čudo od čovjeka na čelu glavnog grada

Kako Fadil Novalić iz zatvora objavljuje statuse na Facebooku?

Zna li trojka da je vlast

Glasanje u sjedištu UN-u sredinom maja: Ko je za rezoluciju, a ko protiv nje

Dok BHRT gasi signal FTV-u, Forto i Nikšić se vozaju u tramvaju

Eto, Mile, je li teško

Borusija prvi klub koji trenira, iz očaja ga postavili za trenera, a sada ih je uveo u finale: Prvi Bosanac koji s klupe napada pehar Lige prvaka

Velikosrpske bošnjačke patriote

„A gdje mogu kupiti dres Bosne“? - Nigdje“: Kada će bh. klubovi shvatiti da živimo u kapitalizmu

Lagumdžija na čelu Sarajeva

Šmitov Izborni zakon: Od sada maksimalno možete glasati za tri kandidata, uvedena tehnologija, kraj za ratne zločince...

Pustite Željku nek govori

Zakon o elektronskom upravljanju još čeka na usvajanje: Građani KS i dalje se "guše" u papirima

"Top lista ISAKista"