Kako „Dnevni avaz“ saznaje iz pouzdanih izvora, Benjamina Karić, aktuelna gradonačelnica Sarajeva, na idućim izborima mogla bi biti kandidat SDP-a za načelnika Općine Novo Sarajevo.<h2>Neizvjesna podrška</h2>Iako je namjeravala obnoviti mandat na čelu Grada za šta je navodno već mjesecima uveliko lobirala, Karić je, čini se u konačnici ipak shvatila da njen izbor na čelo Sarajeva ne bi bio ni najmanje siguran. Naime, poznato je da nakon izbora kako zbog kompleksih procedura, tako i poprilično izjednačenog broja gradskih vijećnika, redovno traju trakavice i grčevita borba oko izbora gradonačelnika, koju uglavnom prate i zakulisne igre, kao što je bilo i posljednji put kada je Bogić Bogićević odustao od onoga što se činilo sigurnim izborom, a četiri godine prije toga Abdulah Skaka, uz krajnje sumnjive promjene mišljenja pojedinih vijećnika, došao na čelo grada.Za ponovni reizbor, gradonačelnici Sarajeva trebali bi podršku nekih vijećnika iz trenutne opozicije okupljene oko SDA ili jedinstvenu podršku cijele trojke. I dok je s jedne strane krajnje neizvjesno kakav će biti ishod izbora i u skladu s tim raspored mandata u Gradskom vijeću, dodatni problem za Karić predstavlja činjenica da nije sigurno da li bi mogli dobiti podršku od svih članica trojke.Naime, njeni politički potezi i djelovanje, koji često mnogo više podsjećaju na djelovanje tipičnog SDA aparatčika nego ponašanje socijaldemokratskog predstavnika, već odavno izazivaju nezadovoljstvo unutar trojke, posebno među članovima Naše stranke. Tako joj je nedavno potpredsjednica Naše stranke Sabina Ćudić zamjerila da „flertuje s ultradesnicom“.<h2>&nbsp;Sigurna karta</h2>Stoga, umjesto ulaska u neizvjesnu avanturu izbora za gradonačelnicu usljed koje bi mogla ostati bez ičega, Karić i SDP vjerovatno će ići na sigurnu kartu kandidature za načelnicu, pri čemu im na ruku ide velika popularnost koju gradonačelnica uživa u javnosti. Na ruku joj svakako ide i trenutno stanje u Novom Sarajevu gdje se trojka odavno već raspala, a načelnik Tanović u provođenju odluka pored svog SDP-a računa i na podršku SDA-ovih vijećnika, dok na drugoj strani stoje općinski NS i NiP. U odnosu na Tanovića koji zasigurno neće dobiti podršku ovih dviju stranaka, čini se da bi po pitanju Karić NS mogla ipak lakše „progutati žabu“ i podržati njenu kandidaturu ukoliko dobije nešto.<h2>&nbsp;Kandidat zelene trojke</h2>Poučena iskustvom poraza na prošlim izborima, SDA će na lokalne izbore istupiti s „vlastitom trojkom“ koju bi još činili Stranka za BiH i DF, što će značiti da bi ove stranke u pojedinim općinama mogle računati na svoje kandidate za načelnike koje bi podržala SDA. Tako je, prema nezvaničnim informacijama, SDA spremna da kao kandidata za načelnika u ovoj Općini podrži Muamera Bandića, člana Stranke za BiH. Jasno je da bi u duelu s Karić Bandić bio veliki autsajder, a činjenica da bi SDA odustala od svog kandidata u ovoj općini ukazuje da ni njima pobjeda Karić ne bi bila pretjerano mrska.

Njeni politički potezi već odavno izazivaju nezadovoljstvo unutar trojke, posebno unutar Naše stranke


Benjamina Karić ide za načelnicu Općine Novo Sarajevo?


I jučerašnji dan Milorad Dodik iskoristio je za gnusne izjave i pokušaj dodatnog dizanja tenzija.Naglasio je da će SNSD ipak ostati u institucijama države (normalno, jer to osigurava moć, novac i mnoge koristi), ali da će, kao što se moglo pretpostaviti, biti kooperativni samo kada odluke budu išle njima u korist. Drugim riječima, činit će ono što su i u prošlom sazivu Vijeća ministara činili.Osim toga, najavio je i da će „partnerima iz FBiH“ uputiti sporazum o razdruživanju. Nije jasno šta bi Federacija trebala tačno uraditi s tim sporazumom, osim ga, eventualno, baciti u kantu za smeće. Da makar hoće proglasiti jednostranu nezavisnost pa da potpiše sebi, a možda i postojanju RS, politički kraj, no ta se kukavica ne usuđuje donijeti ni vlastiti izborni zakon da ne bi morao na sud, a kamoli proglasiti nezavisnost.Umjesto toga, on uprazno melje, prijeti i vrijeđa. Stalno smišljajući nove gadosti da povrijedi i šokira, sada mu je palo na pamet, kako reče jučer, da promijeni ime Srebrenice, mjesta u kojem je počinjen genocid, kazavši da "sve što je stradalo, stradalo je izvan Srebrenice".Naravno, i to će mu na kraju završiti kao i njegovi referendumi, izborni zakoni, agencije o lijekovima, ukidanje Državnog suda i Tužilaštva, SIPA-e, OSA-e, protjerivanje stranih sudija i šta sve ne...To vam je onaj učenik iz zadnje klupe koji drugu djecu konstantno vrijeđa, zadirkuje i prijeti, a kada mu se uzvrati, krene da bježi.Možda je krajnje vrijeme da ga ostavimo u zadnjoj klupi, gdje mu je i mjesto, a njegove gluposti ignoriramo.

Ne usuđuje se Dodik donijeti ni vlastiti izborni zakon da ne bi morao na sud, a kamoli proglasiti nezavisnost

Kukavica džaba prijeti

Uloga medija u prezentiranju, izvještavanju, komuniciranju i približavanju ekonomskih politika javnosti je neophodna i veoma bitna, istaknuto je jučer u Sarajevu na konferenciji pod nazivom "Mediji kao komunikator ekonomskih politika".<h2>„Izvorno domaće“</h2>Konferenciju je organizirala Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH (P/G&nbsp;komora&nbsp;FBiH), a obuhvatila je tri centralne teme u sklopu tri panela - strateško komuniciranje ekonomskih politika, realni sektor u medijskom labirintu, te potrošački etnocentrizam i mediji.Privredna komora&nbsp;FBiH, kako je rekao njen potpredsjednik&nbsp;Marko&nbsp;Šantić, prvi put organizira takav događaj gdje su na jednom mjestu pokušali okupiti vladin i realni sektor, medije i Komoru.- Ono što je, prema mom mišljenju, jedna boljka domaće privrede jeste da malo promoviramo domaće proizvode. Imamo veoma kvalitetnih domaćih proizvoda, a njihova preferencija na domaćem tržištu još nije na razini koja bi mogla zadovoljavati - rekao je Šantić.Dodao je da nastoje doprinijeti takvim promocijama, a radit će to i ubuduće kroz predstojeću kampanju i dodjelu znakova kao što su „Izvorno domaće“ i "BH kvaliteta“ koje su zaštitili u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.&nbsp;<h2>Loša komunikacija</h2>Urednik i novinar „Dnevnog avaza“ Danijal Hadžović, koji je bio jedan od panelista, istakao je da je veliki problem što između realnog sektora i medija u BiH često dolazi do šuma u komunikaciji.- Ako pogledate SAD i to kakav tretman imaju poduzetnici u toj zemlji, ljudi poput Džefa Bezosa (Jeff Bezos), Ilona Maska (Elon Musk) ili Bila Gejtsa (Bill Gates) su najveće zvijezde u tom društvu, rame u rame s holivudskim zvijezdama. S druge strane, recite mi jednog poduzetnika u našoj zemlji da se može smatrati popularnom javnom ličnošću? Jednostavno, ekonomija u našoj javnosti nema ni približno mjesto kakvo zaslužuje. Djelimično je za to krivo stanovništvo koje je poprilično nezainteresirano za ekonomske teme, dijelom su, dakako, krivi i mediji koji ne čine dovoljno na popularizaciji takvih tema, no velikim dijelom je odgovorna i poslovna zajednica koja uporno bježi od medija i javnog angažmana - smatra Hadžović. <h2>&nbsp;Prvo kvalitet</h2>Na konferenciji je bilo riječi i o brendiranju domaćih proizvoda. Potpredsjednik za razvoj proizvoda, brendova i marketing u „AS Holdingu“ Edhem Numić rekao je da sam kriterij „domaći proizvod“ ne prodaje neki proizvod, nego da se prvo mora raditi na kvalitetu proizvoda.- To je ono osnovno i kada radimo velike projekte, pogotovo u „AS Holdingu“, koji ima 25 do 30 brendova&nbsp;u naših 20-ak firmi, najprije radimo na kvalitetu proizvoda.&nbsp;Kada proizvod zadovoljava kvalitetom i cijenom, onda se ljudi odlučuju za domaći proizvod. U radu s medijima pokušavamo da&nbsp;skrenemo pažnju, prije svega, ka našim kvalitetnim proizvodima i različitim temama - dodao je Numić.

Konferenciju organizirala Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH 

Konferencija „Medij kao komunikator ekonomskih politika“: Privrednici da prestanu bježati od kamera

Već dvije godine u glavnom gradu BiH nije urađena sistematska deratizacija. Skupština Kantona Sarajevo na nastavku 14. sjednice koja je održana u ponedjeljak donijela je Odluku o izmjenama Odluke o obaveznoj preventivnoj sistemskoj deratizaciji na području KS. <h2>Prometovanje otrova</h2>Suština predloženih izmjena je u tome da se u proceduri javnog poziva za odabir najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje obavezne preventivne deratizacije na području Kantona Sarajevo, ubuduće od potencijalih izvođača neće tražiti rješenje Ministarstva zdravstva Federacije BiH za prometovanje otrova. Razlog je, kako je pojašnjeno, što izvođači obavezne preventivne sistematske deratizacije ne moraju imati navedeno rješenje, jer oni upotrebljavaju otrove, ne prometuju ih te se isto ne treba tražiti u postupku odabira izvođača putem javnog poziva.Ovu odluku pratila je burna rasprava. Resorni ministar&nbsp;Enis Hasanović&nbsp;potvrdio je da&nbsp;dvije godine nije bilo deratizacije zbog problema s tenderom, odnosno žalbi jedne firme, te je poručio da će se deratizacija provesti.

Na njegovo izlaganje reagirala je opozicija, prije svega zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA).Želi se pogodovati firmi IDS Zdrava Sredina koja je bliska jednoj frakciji Naroda i pravde, tvrdi Zahiragić.- U dvadesetak odgovora iz javnih ustanova dobio sam skoro isto toliko odgovora da je posao deratizacije dobivala upravo ova firma. Ove godine ta firma je dobila posao izvan sistemske deratizacije, na Univerzitetu Sarajevo – poručio je Zahiragić.

Na ozbiljne posljedice upozorili su i zastupnici SDA Faruk Kapidžić i Mahir Dević, kao i Muamer Bandić (Stranka za Bosnu i Hercegovinu).&nbsp;S druge strane, vladajuća koalicija, koju čine Socijaldemokratska partija, NiP i Naša stranka, smatra da se treba ići u proces deratizacije jer je to trebalo uraditi još prošle godine.<h2>Kritična situacija</h2>A da je to tako, govori i činjenica da stanari mnogih sarajevskih naselja muku muče s pacovima, a nerijetko ih možete vidjeti i na glavnim sarajevskim ulicama, kao što je zabilježio jedan čitalac jučer u Titovoj ulici.Građani ih viđaju na svakom koraku, ulaze u podrumske prostorije, poslovne prostore... Međutim, situacija je najkritičnija oko područja gdje se nalaze vrtići, dječija igrališta, škole...Sugrađanka Erna Kolić u izjavi za "Dnevni avaz“ kazala je da je pacove viđala na ulici dok je šetala s djecom.

- Plašim se zaraze s obzirom na to da sam medicinski radnik i znam šta se sve s tim nosi. Naravno da se plašimo, ali šta ćemo. Kriva je država i Kanton – kazala je Kolić.<h2>Novi plan</h2>Iz Ministarstva zdravstva KS u proteklim dvjema godinama kazali su kako je bio raspisan tender za deratizaciju, ali da su zaprimili žalbu od jednog od ponuđača.- Predložen je novi plan i program deratizacije na usvajanje Skupštini Kantona Sarajevo. S obzirom da je na jučerašnjoj sjednici Skupštine KS usvojena ova tačka dnevnog reda, uskoro ćemo i konačno biti u prilici da raspišemo novi tender za deratizaciju i ista će biti provedena u tekućoj godini, i to u jesenjoj fazi – navode u Ministarstvu.

Ministar Enis Hasanović tvrdi da će se deratizacija konačno provesti

Konačno donesena Odluka o obaveznoj deratizaciji u KS: Miševi u Sarajevu i dalje kolo vode

U intervjuu za "Dnevni avaz" saborska zastupnica Marija Selak-Raspudić govorila je o odluci da napusti Most, novu vladajuću koaliciju u Hrvatskoj, te kako vidi politiku svoje zemlje prema Bosni i Hercegovini. <h2>Politički celofan </h2>Tvrdite da je nova Vlada Hrvatske koju će činiti HDZ i Domovinski pokret upravo stvar puke trgovine i raspodjele javnih resursa, jer je to, kako kažete, i jedini način na koji HDZ funkcionira. Šta možemo očekivati od nove vlasti u Hrvatskoj? - Ideološki naglasci tek su politički celofan koji svojim blještavilom pokušava prikriti ono oko čega se doista vodi borba, a to je prevlast u sektoru energetike i s njome povezanih javnih poduzeća. Navedeno je vidljivo i u raspodjeli ministarskih fotelja, gdje Domovinski pokret nije preuzeo niti Ministarstvo kulture niti Ministarstvo obrazovanja, dakle, one resore koji su povezani s ideologijom, nego upravo energetiku. Na tom tragu ne očekujem previše ideoloških skretanja, eventualno pokoje prigodničarsko signaliziranje desnije pravovjernosti, ali se pribojavam interesnog prekrivanja strateških resursa Hrvatske i njihovog daljnjeg iscrpljivanja.Najavili ste da ćete ubuduće u Saboru politički djelovati zajedno s Ninom Raspudićem i Dariom Zurovcem u Klubu nezavisnih i Fokusu. Ono što je našim čitaocima posebno zanimljivo jeste kakve ćete stavove zauzimati po pitanju Bosne i Hercegovine?- Kao i u prethodnom sazivu, borit ćemo se za to da se vanjskopolitičko djelovanje Republike Hrvatske usmjeri prema odnosima s BiH, prepoznajući da je pitanje jednakopravnosti Hrvata u toj državi najvažnije hrvatsko vanjskopolitičko pitanje. Bez Hrvata, kao uistinu konstitutivnog naroda u BiH kojem će zakonski okvir jamčiti da će sam birati svoje političke predstavnike, iluzorno je govoriti o prijateljskim odnosima Hrvatske i BiH.Bez Hrvata kao uistinu konstitutivnog naroda u BiH, kojem će zakonski okvir jamčiti da će sam birati svoje političke predstavnike i biti ravnopravan s druga dva naroda, iluzorno je govoriti o prijateljskim odnosima Hrvatske i BIH. Stoga Republika Hrvatska kao punopravna članica EU-a i NATO pakta mora aktivno raditi i sa svojim saveznicima i prema akterima u BiH kako bi se ta ravnopravnost ostvarila i trajno osigurala. <h2>Zatrovani odnosi</h2>Kako u tom smislu ocjenjujete politiku zvaničnih hrvatskih vlasti prema našoj zemlji, kako predsjednika Milanovića tako i Vlade Republike Hrvatske, s premijerom Plenkovićem na čelu? - Ovlasti predsjednika Republike Hrvatske su vrlo ograničene, tako da je najveća odgovornost na Vladi. Ne treba sumnjati da je Plenkovićeva potpora BiH na putu europskih integracija iskrena i dosljedna, ali je u borbi za jednakopravnost Hrvata u BiH mogao učiniti više. Nametnute promjene Izbornog zakona prije više od dvadeset godina, uz opetovano nametanje Željka Komšića, zatrovali su odnose u Federaciji BiH, a srpskoj politici dali alibi za secesionističke težnje u smislu -vidite što su dočekali Hrvati u Federaciji, zašto bismo mi popuštali i sutra dočekali isto. Hrvatska mora snažnije koristiti svoju poziciju punopravne članice EU i NATO-a, ako treba i mehanizme pritiska, na one koji su promjene izbornog zakona nametnuli kako bi se stvari vratile na fer odnose i jamčilo svakom narodu u BiH da će sam birati svoje predstavnike, a onda zajednički gradilo i razvijalo BiH. Jer kakve su koristi Bošnjaci imali od 20 godina političkog mrcvarenja Hrvata u BiH. Je li BiH postala bolja, jača održivija? Ako će Hrvati u njoj biti ravnopravni BiH sigurno neće imati većeg prijatelja i podupiratelja od Hrvatske. <h2>"Velika faca"</h2>Bili ste "glavna zvijezda“ nakon izbora u Hrvatskoj zbog objave da ćete napustiti Most, uime čega ste se odrekli i - izgledno - izbora u Evropski parlament. I dok se danima traže skriveni motivi za Vaš potez, pisac Miljenko Jergović Vas je zbog ove odluke nazvao „velikom facom“. Zašto je danas teško povjerovati da neko ko je u politici može učiniti nešto i iz principa?- Pretpostavljam da je to zato što je praksa vladajuće političke elite u Hrvatskoj većinom dokazala suprotno. Posljedično, uvriježilo se da je „političko“ sinonim za „prevarantsko“ pa otuda i toliko nepovjerenje u čestitost ičijih namjera.No to nas ne treba obeshrabrivati da svojim radom pokušamo nametnuti nove standarde političkog postupanja u kojima vlastiti integritet nije nešto čime se hvalimo, nego preduvjet ulaska u političku arenu. &nbsp;Formalni razlog Vašeg razlaza s „Mostom“ je Vaš stav da abortus ne treba zakonom zabraniti, zbog čega se kolega Marijan Miletić i javno ogradio od Vas. Iako Vi negirate da ste desničarka, mnogi Vas u javnosti upravo tako percipiraju, no čini se da ste se prema ovom pitanju postavili prije svega kao žena. Je li Vam se Most ipak na neki način obio o glavu, tj. je li moguće istovremeno zagovarati prava žena i biti dio političkog bloka u kojem bi određeni pojedinci ženu možda radije vidjeli za štednjakom nego za katedrom i saborskom govornicom?- Različita politička razmišljanja o pobačaju ne podrazumijevaju i različit napredan ili nazadan odnos prema ženama. Naime to što netko smatra da pobačaj ne treba biti zakonski dozvoljen ne mora značiti da vidi ženu isključivo za štednjakom, jednako kao što i onaj koji bi pobačaj stavio u Ustav kao najvišu društvenu vrednotu nije nužno autentično feministički nastrojen. Ono što je dovelo do mog razilaženja s Mostom prije svega odnosi se na narušavanje principa kolegijalnosti jer se kolega Miletić mene javno „odrekao“ premda mu je moj stav po ovom pitanju bio poznat od ranije i unatoč svemu što smo prethodno zajedno iznijeli kroz djelovanje u klubu Mosta. Od početka svog političkog djelovanja jasno sam govorila da sam najbliža centrističkim politikama, što svjedoči i izbor tema i prijedloga koje sam iznjedrila u suradnji sa stručnjacima kroz prethodni mandat. A to kako me drugi doživljavaju vjerojatno ovisi i političkom okruženju u kojem sam se nalazila, činjenici da nisam pravovjerna ljevičarka, a može se i razlikovati od čovjeka do čovjeka. No to ne smatram ničim lošim. Dapače, otvorena sam za raspravu o vrijednostima na kojima počivaju razlike unutar političkog spektra i na koji način njihovo zastupanje određuje našu pripadnost ljevici, desnici i centru.&nbsp;

Opetovani izbori Željka Komšića zatrovali su odnose u FBiH. Jednakopravnost Hrvata u BiH najvažnije pitanje za Hrvatsku 

Selak-Raspudić: Plenković je mogao uraditi više

Marija Selak-Raspudić, zastupnica u Saboru Republike Hrvatske: Komšić daje Dodiku alibi za secesiju

Vlada Kantona Sarajevo na čelu s premijerom Nihadom Ukom odlučila je pokrenuti nove politike po pitanju stambene politike u KS. Nema nikakve sumnje da je na ovakav potez Vladu velikim dijelom ponukao problem koji je krajem prošle godine nastao za subvencioniranjem stanovanja za mlade. Naime, preuzimajući program od prethodnih vlasti, Vlada KS nudila je novac iz budžeta mladima kao vid pomoći za kupovinu prve nekretnine, obećavajući u posljednjem pozivu i do 12.000 KM po prijavljenom. Međutim, broj predviđenih u konačnici je premašio predviđanja Vlade, koja je zatim donijela odluku da će korisnici sredstava moći računati na manje od 5.000 KM, što je izazvalo bunt i nekolicinu protesta malih koji su očekivali daleko veća novčana sredstva.Trakavica koju je pratila posljednja dodjela sredstava čini se da je označila i definitivan kraj dosadašnjeg načina subvencioniranja kupovine nekretnine.<h2>Više rješenja </h2>Na nedavno održanoj javnoj diskusiji premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk kazao je da je u cilju stambenog zbrinjavanja mladih potrebno prije svega razvijati Stambeni fond KS, ali da kupovina nekretnine nije jedino rješenje.- Trebamo da mijenjamo paradigmu da je stambeno zbrinjavanje bilo koga isključivo kupovina stanova, trebamo razviti svijest da je to i povoljniji najam kao što je u drugim zemljama Evropske unije – kazao je Uk.

Uk je ranije naglasio da će ubuduće Vlada KS okvirno imati drugačije politike po pitanju stambenog zbrinjavanja mladih u Kantonu Sarajevo.- Ono što želimo je da građanima KS ublažimo evidentno visoke najamnine za stanove u Sarajevu. Poticajna stanogradnja je druga, a zajedno sa Stambenim fondom želimo nastaviti graditi nekretnine i omogućiti ih mladim po povoljnim uslovima, po kriterijima kakve mi kreiramo, gdje kao uzor uzimamo grad Beč. A tu će također biti i neki vid postojećeg programa subvencioniranja kupovine nekretnine. A, također, radimo i na zakonu o oporezivanju nekretnina koje nisu u upotrebi – kazao je Uk.<h2>Najbolji smjer</h2>Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Bojan Bošnjak kazao je kako je potrebno promijeniti kompletan sistem u novoj oblasti.- Formirat ćemo zaključke na osnovu kojih će se sačiniti set mjera koje će biti predložene Vladi i Skupštini da dalje kreiraju stambenu politiku u smjeru koji je najbolji – istakao je ministar.

Ipak, za sada su svi ovi prijedlozi samo u fazi ideje, a konkretni prijedlozi i politike tek treba da budu izrađeni. No, ono što je izvjesno je da dosadašnji način dijeljenja novca za kupovinu nekretnina vjerovatno odlazi u historiju.<h2> Novi porez</h2>Uk je kazao je kako je jedan od planova za stambeno zbrinjavanje i uvođenje poreza na nekretnine u kojima niko ne stanuje i koje se ne iznajmljuju.- Nije prirodno da pojedinac ima deset stanova koji su zaključani. Također, nije prirodno da pojedinac ima čitavu poslovnu zgradu i da je zaključana. Kada uvedemo porez, ljudi će prirodno razmišljati da te stanove stave na tržište – kazao je Uk.

Nihad Uk kazao je da je u cilju stambenog zbrinjavanja mladih potrebno prije svega razvijati Stambeni fond KS

Sarajevo: Hoće li Stambeni fond aktivnije graditi?

Šta je plan Vlade KS za stambeno zbrinjavanje mladih: Gradnja stanova, povoljniji najam, ali i uvođenje poreza na nakretnine

S 84 glasa za i 19 protiv u UN-u je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. U Generalnoj skupštini UN-a je na taj način još jednom potcrtana civilizacijska razlika u današnjem svijetu.Za Rezoluciju su, gotovo nepodijeljeno, bile države razvijenog svijeta, tj. države Evropske unije i zemlje zapadne demokratije. Iako su žrtve pobijene u Srebrenici bile mahom islamske vjere, muslimanske zemlje su bile podijeljene po pitanju podrške Rezoluciji. Protiv su bile Rusija, Bjelorusija, Kina, Srbija, nekoliko država Afrike i od zemalja EU jedino Mađarska, zemlja čija je vlast, s Viktorom Orbanom na čelu, ideološki odavno bliža Putinu nego Robertu Šumanu (Schuman).Naravno, ako nekom treba crtati i posljednje glasanje u UN-u trebalo bi, ako je imalo razuma, i posljednje slijepce osvijestiti kojoj civilizaciji Bošnjaci i BiH pripadaju i koji im je jedini put. Ne, ne daj Bože, samo zbog ljubavi prema ovom ili onom političaru u Evropi, ne samo zbog milijardi bespovratnih sredstava i investicija koje dobivamo iz EU i sa Zapada, a ne s Istoka, ne samo zbog toga što nam je EU najveće izvozno tržište, a ne Istok, ne ni zbog toga što bježimo iz svoje zemlje te u potrazi za boljim životom idemo na Zapad, a ne na Istok, nego zbog vrijednosti.Sve nabrojano, naime, direktna je posljedica vrijednosti koje prevladavaju u različitim civilizacijama.A zločini poput presuđenih genocida stvari su oko kojih države najviših demokratija ne prave kompromise i nemaju dilemu, jer bi to bila negacija same suštine na kojima su te države zasnovane.S druge strane, režimi koji gaze živote, slobodu i dostojanstvo vlastitih građana razumljivo je da nemaju ni pijeteta ni saosjećanja prema tuđim žrtvama.A s te strane, kampanju pojedinih zelenih termita koji nas mjesecima zbog gubitka uvjeravaju da nam je „križarski Zapad“ zakleti neprijatelj, a da se treba okrenuti „Srbiji, Rusiji i Kini“, kako reče jedan mlađahni punomasni junoša SDA, treba tretirati kao čin mržnje i prema BiH i prema Bošnjacima.

Režimi koji gaze živote, slobodu i dostojanstvo vlastitih građana razumljivo je da nemaju ni pijeteta ni saosjećanja prema tuđim žrtvama

Zapad il' ništa

Nakon 45-godišnje vladavine Saveza komunista 1990. godine održani su prvi demokratski izbori u Bosni i Hercegovini. Kako je trebalo birati posve nove vlasti, uporedo su održavani i lokalni i opći izbori. Pobjeda nacionalnih stranaka koja je obilježila ove izbore nije mimoišla ni Sarajevo kao glavni grad. U Sarajevu najviše glasova osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA).&nbsp;Ova stranka pobijedila je u općinama Centar, Novi Grad, Stari Grad, Ilidža, Hadžići i Trnovo, dok je u Vogošći i Ilijašu pobijedio SDS. Jedini izuzetak bila je općina Novo Sarajevo u kojoj je najviše glasova imao Savez komunista BiH - Stranka demokratskih promjena.<h2>Demokratski izbori</h2>Nakon izbora novoformirana Skupština Grada Sarajeva izabrala je Muhameda Kreševljakovića za novog gradonačelnika. Bio je to prvi nekomunistički gradonačelnik nakon 45 godina.Kreševljaković je rođen u Sarajevu 1939. godine. Bio je sin Hamdije Kreševljakovića, čuvenog bh. i jugoslavenskog historičara. Poput svog oca, također je završio historiju. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Radio je kao profesor historije i latinskog jezika u Velikoj Kladuši, Prijepolju i Kaknju. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama, naučnim časopisima i godišnjacima objavio više članaka i rasprava, te jednu knjigu. Posebno je bio aktivan na zaštiti kulturno-prirodnog naslijeđa BiH. Na čelu Sarajeva nalazio se u njegovim najtežim historijskim momentima, prvim godinama agresije, u kojima je glavni grad BiH bio izložen brutalnom svakodnevnom razaranju i zvjerskom ubijanju civila.Kreševljaković je na poziciji gradonačelnika ostao do aprila 1994. godine, kada odlazi na dužnost prvog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Italiji sa sjedištem u Milanu. Umro je 5. decembra 2001. godine te je ukopan na šehidskom mezarju Kovači.<h2>Profesor na čelu</h2>Na mjestu gradonačelnika naslijedio ga je Tarik Kupusović. Rođen je 1952. godine u Sarajevu, gdje je završio Tehničku školu, a potom diplomirao na Mašinskom fakultetu - Hidrotehnički odsjek. Magistrirao je u Zagrebu. Doktorat je radio u Njemačkoj, Švicarskoj i Beogradu, a doktorirao je u Sarajevu.&nbsp;Pohađao je specijalizaciju u Centru Evropske unije u Milanu. Dobar dio radnog vijeka proveo je u Zavodu za hidrotehniku u Sarajevu, prvo u svojstvu inžinjera, a zatim i direktora Zavoda. Izabran je za asistenta, a zatim docenta na Fakultetu, a specijalnost mu je problematika vodosnabdijevanja. Autor je većeg broja stručnih radova, od kojih je petnaest objavljeno u inozemnim stručnim časopisima.

Kupusović je dužnost preuzeo usred rata i s nje je odstupio nakon potpisivanja Dejtona 1996. godine.Godine 1998. na čelo grada došao je prof. dr. Rasim Gačanović. Rođen 1950. godine u Sarajevu, Gačanović je diplomirao i magistrirao na Univerzitetu u Sarajevu, a doktorsku disertaciju odbranio na Sveučilištu u Zagrebu. Izabran je u trajno zvanje redovni profesor na Univerzitetu u Sarajevu.U relevantnim indeksiranim naučnim publikacijama u Bosni i svijetu Rasim Gačanović je objavio 72 naučna i stručna rada, šest knjiga te 11 studija i istraživačkih projekata. Dobitnik je niza društvenih priznanja, povelja i zahvalnica.

Gačanović je najprije bio ministar za promet i komunikacije Federacije BiH, a od januara 1998. do aprila 2000. godine bio je gradonačelnik Sarajeva.<h2>Dejtonske promjene</h2>Političke promjene utemeljene Dejtonskim mirovnim sporazumom značajno su smanjile ovlasti gradonačelnika Sarajeva, prebacujući ih umjesto toga na Kanton, pa je i funkcija gradonačelnika postala u većoj mjeri protokolarna i ceremonijalna.Dominacija SDA-ovih gradonačelnika, koja je trajala deset godina, okončana je 2000., na izborima koje su pratile prve političke promjene nakon rata.

Muhamed Kreševljaković prvi demokratski izabran gradonačelnik nakon 45 godina komunizma

Sarajevo 1990. godine: Demokratske promjene

Svi gradonačelnici Sarajeva (XI dio): Godine kada su nacionalne stranke preuzele grad

Drugi od dva koncerta Rammsteina, jedne od najpopularnijih rock grupa u svijetu, održan je u subotu u beogradskom Parku Ušće nakon više od 10 godina otkako su zadnji put posjetili Srbiju.Kao i uvijek, koncert je bio obilježen velikim količinama pirotehnike, odličnim razglasom i sjajnim scenskim svjetlima, a publika (oko 60 hiljada ljudi) je fantastično odgovarala njihovoj energiji.

Događaj je demonstrirao snagu i talent ovog benda te učvrstio reputaciju Rammsteina kao jednog od najmoćnijih bendova uopće.U nastavku možete pogledati fotogalerije atmosfere s koncerta.

Događaj je demonstrirao snagu i talent ovog benda te učvrstio reputaciju Rammsteina kao jednog od najmoćnijih bendova uopće

Rammstein napravio haos u glavnom gradu Srbije: Beograd gorio!

Međunarodni institut za štampu (IPI) naredne sedmice u Sarajevu&nbsp;će održati Svjetski kongres i Festival medijskih inovacija koji će okupiti novinare, urednike i izdavače iz cijelog svijeta. U razgovoru za „Dnevni avaz“ izvršni direktor IPI-a Frane Maroević ističe kako je situacija u Gazi glavna tema s kojom se otvaraju ovogodišnji kongres i festival.<h2>Gaza glavna tema</h2>- Trenutno je to žarište, mjesto gdje je poginuo najveći broj novinara u kratkom periodu, u bilo kojem periodu u novoj historiji. Više od 100 novinara je izgubilo živote, rade u strašnim uslovima, u uslovima gdje nemaju pristup lijekovima, hrani, vodi i, naravno, izloženi su konstantnom bombardiranju. Prikladno je da o tome govorimo u Sarajevu, gradu koji je i sam bio pod opsadom četiri godine, gdje su i novinari iskusili sigurnosne prijetnje rada u ratnoj zoni. Dodatna simbolika je da se događaj odvija u hotelu „Holiday“, koji je bio glavni centar za novinare tokom opsade Sarajeva – navodi Maroević.Ovogodišnji kongres održava se pod okriljem teme “Upravljanje krizama: Novinarstvo na prekretnici, a Kongres će biti otvoren razgovorom s novinarom iz Gaze Velom Aldahuhom (Wael Al-Dahdouh), koji je simbol patnje u kojoj se danas nalaze novinari u Gazi. On je ranjen u napadu, a ubijen mu je sin, koji je također bio novinar. - Izgubio je suprugu, dvije kćerke, unuku i to je jedna strašna situacija, ali on je sve vrijeme nastavio raditi kao novinar. Ono što mi vidimo jeste da postoje svjetske krize, ali i samo novinarstvo je donekle u krizi. Kao što znate, novinarstvo je pod velikim prijetnjama. Situacija u vezi s umjetnom inteligencijom je također jedno od ključnih pitanja za budućnost novinarstva, kako mediji mogu doći do publike danas – ističe direktor IPI-a.<h2>Društvene mreže</h2>Kako navodi Maroević, pojava društvenih mreža iz temelja je promijenila funkcioniranje medija.- Pokretanje društvenih medija vidjeli smo kao mogućnost demokratije i slobode govora, koje su dale priliku ljudima čiji se glas nije čuo da dođu do publike. Ali prvo što su društvene mreže napravile za štetu novinarstva jeste da su mediji izgubili mogućnost zarade putem marketinga, jer morali su početi svoje informacije širiti putem socijalnih medija, a ti socijalni mediji počeli su uzimati zaradu, dok su mediji dospjeli u tešku situaciju - smatra Maroević.<h2>Teška situacija</h2>Kada je riječ o situaciji u BiH, Maroević navodi da ga brinu pojave poput kriminalizacije klevete u RS i zakona o stranim agentima.- Ono što mogu reći da je pozitivno jeste da još postoje vrlo hrabri i odlučni novinari koji rade svoj posao, koji izvještavaju o problemima s kojima se suočava društvo, izvještavaju o politici, kriminalu. Situacija s medijima u BiH je teška, ali još postoji vrlo jaka tradicija slobodnih medija – navodi Maroević.

Više od 100 novinara izgubilo je živote u Gazi, prikladno je da o njima govorimo u Sarajevu, navodi Maroević

Frane Maroević, izvršni direktor IPI-a: Sarajevo najbolje razumije patnju Gaze

Legendarni bh. nogometaš Hasan Salihamidžić mogao bi se nakon godinu vratiti na funkciju sportskog direktora, ovoga puta u njemačkom HSV-u.Na ovaj način, Salihamidžić, nakon sjajne fudbalske, nastavlja i odličnu karijeru u sportskom menadžmentu. Prethodno je, vrlo uspješno, bio direktor njemačkog velikana Bajerna iz Minhena, a svako iole upućeniji zna da do ove pozicije u najvećem njemačkom klubu mogu doći samo rijetki i probrani, jer je mjesto rezervirano uglavnom za najbolje bivše igrače i uglavnom Nijemce.U vrijeme dok je igrao fudbal, Salihamidžić je bio uvjerljivo najveće igračko ime u bh. reprezentaciji, jedini vrhunski igrač u osrednjoj ekipi. No, to nije bilo dovoljno da ga u BiH cijene.Umjesto toga, popularni Braco svojevremeno se suočavao sa svojevrsnim medijskim džihadom protiv sebe, optuživan je da u nacionalnom dresu čuva noge, s tribina su ga pratili zvižduci, djeci su mu brojali krvna zrnca i analizirali imena, sve dok mu u 29. godini nije prekipjelo, kada je rekao zbogom i BiH i njenoj javnosti.Hasanov problem s bh. medijima i malim poštenim bosanskim ĆovIJecima bio je, zapravo, puno banalnije prirode. Hasan je, naime, sve vrijeme odbijao da bude „raja“. Nije vodao i častio lokalna piskarala da loču po terevenkama kako bi o njemu pisali hvalospjeve, nije pjevušio patriotske pjesmuljke, nije prije utakmica krkao po grildžinicama, niti se družio s domaćim džet-setom. Hasan je samo šutio i igrao.A najveći grijeh koji prema malom poštenom bosanskom ĆovIJeku možeš napraviti jeste da odbiješ spustiti se na njegov nivo. To ti neće oprostiti, čak ni kad si prvak Evrope i višestruki prvak Njemačke.Na svu sreću, Hasan je imao Njemačku, zemlju gdje se talent, znanje i rad ipak više cijene od malograđanskog populističkog šupljiranja. Veliki Braco. To što ga Bosanci i Hercegovci nisu cijenili možda je i najveća potvrda njegove veličine.

To što ga Bosanci i Hercegovci nisu cijenili možda je i najveća potvrda njegove veličine

Veliki Braco

Ako biste ušli na švedski X (nekadašnji Twitter), primijetili biste nešto krajnje čudno. Naime, među švedskim korisnicima ove platforme primijetili biste gomilu onih koji šire rasističke, ksenofobne, islamofobne i antiliberalne stavove, koji potpuno odudaraju od imidža Švedske kao otvorene i tolerantne zemlje. <h2>Koordinirana akcija</h2>Za to bi mogao postojati mnogo providniji razlog, a koji nema veze sa stavovima većine stanovnika Švedske.Naime, Švedsku posljednjih dana potresa skandal u vezi s djelovanjem radikalno desničarskih botova okupljenih oko Švedskih demokrata, radikalno desničarske stranke, čiji su pojedini članovi bili povezani s fašističkim i bijelim supremacističkim grupama.Cijeli slučaj otkrila je švedska televizija TV4, čiji se novinar na undercover zadatku zaposlio u njihovoj „fabrici botova“ te iz prve ruke svjedočio kako izgleda cijeli proces.Propagandno djelovanje Švedskih demokrata predstavlja koordiniranu akciju između same stranke, s njima povezanih medija te armije botova. Kada je riječ o medijima, udarna pesnica im je YouTube kanal „Riks“, koji služi za širenje desničarske propagande i mržnje prema političkim oponentima, ljevičarima, liberalima, migrantima i muslimanima, često kroz plasiranje lažnih vijesti.Utvrđeno je da svaki bot ima i do 70 lažnih naloga, koje, naravno, koriste da šire laži, propagandu, strah, islamofobiju, ulaze u obračune s neistomišljenicima, itd. Na taj način nastoji se stvoriti slika da su radikalno desna opredjeljenja većinska u švedskom društvu, dok se na političke funkcionere vrši pritisak da i sami vode tvrđe politike. Švedski premijer iz umjerne konzervativne stranke "Moderate"" Ulf Kristerson naveo da je ove optužbe i cijelu situaciju smatra krajnje ozbiljnom.&nbsp;&nbsp;I tu sada dolazimo i do problema u BiH. Naime, manir djelovanja švedskih radikala kao da opisuje način djelovanja botova pojedinih stranaka u BiH, u prvom redu SDA. Naime, ko prati društvene mreže, može primijetiti identičnu matricu. Naime, najprije se na nekom od stranačkih portala, često sa samo jednim čovjekom, objavi „senzacionalistička“ vijest kojom se napadaju protivnički političari, da bi onda krenulo njeno masovno dijeljenje na stotinama naloga, uglavnom lažnih, što proizvodi stvaranje slike da je to dominantna tema u društvu.Na sve neistomišljenike, političare, javne ličnosti, intelektualce i novinare koji im nisu po mjeri te tzv. fabrike botova vrše cjelodnevne napade, označavajući ih kao izdajnike i otpadnike od naroda, drugim riječima - mi smo narod i mi smo većina, oni su izrodi. Tako u društvu pokušavaju stvoriti sliku da je to dominantan stav i da većina Bošnjaka tako razmišlja, čime se vrši pritisak i na političare iz drugih stranaka da „korigiraju“ svoje stavove.<h2>Stara raja</h2>Protiv jednog od udarnih botova SDA Jasmina Mulahusića Tužilaštvo BiH je prije nekoliko dana potvrdilo optužnicu zbog širenja vjerske i međunacionalne mržnje. Podsjetimo, svoju bliskost s rukovodstvom SDA Mulahusić je demonstrirao ručkom i slikanjem s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i bivšim premijerom FBiH Fadilom Novalićem 2022. godine.<h2>Ruski utjecaj</h2>Optužbe za stvaranje „fabrike botova“ i prikriveno oblikovanje mišljenja na društvenim mrežama godinama se upućuju na račun SAD, naročito nakon pobjede Donalda Trampa (Trump) na predsjedničkim izborima 2016., kada su se društveni mediji našli pod intenzivnim medijskim nadzorom u Švedskoj. Izvještaji o ruskom utjecaju na američke i druge evropske izbore, korištenje „fabrike botova“ u Sankt Peterburgu i skandal s „Cambridge Analyticom“, pokazali su kako bi se međunarodne platforme društvenih medija potencijalno mogle koristiti za utjecaj na demokratski proces.

Način djelovanja otkrio novinar na undercover zadatku koji se zaposlio u njihovoj „fabrici botova“

Švedski premijer ozbiljno shvata optužbe, Mulahusić i Izetbegović: Uspješna saradnja botova i politike

Kako su botovi godinama "trovali" Švedsku: Sličnost s BiH i SDA je stvarna

Mobilni telefoni sredinom devedesetih godina bili su pozamašni uređaji koje smo još nazivali i „cigla“. Od funkcija su imali samo mogućnost zvanja, kasnije i SMS poruka.Na tome su u međuvremenu i ostale njihove zajedničke karakteristike s višenamjenskim pametnim telefonima savremenog doba, ali ih još zovemo „mobiteli“ zbog one osnovne zajedničke karakteristike bežičnog zvanja i komunikacije.Naime, jedno je prethodilo drugom. Ovi moderni uređaji evoluirali su iz jednostavnih komunikacijskih alata u moćne mini računare, kamere i centre za aplikacije te su neizostavan dio našeg svakodnevnog života.<h2>Vid pomoći</h2>Slična razlika postoji između snusa i nikotinskih vrećica. Oba proizvoda su bezdimni duhanski proizvodi, ali tu, manje-više, završava njihova sličnost. U svemu ostalom se značajno razlikuju, kako po svom sastavu tako i tehnologiji njihove proizvodnje.Za razliku od snusa, nikotinske vrećice na sadrže duhan i svrstavaju se u proizvode smanjenje štetnosti u odnosu na tradicionalne cigarete.Također, upravo nikotinske vrećice su primjer jednog od proizvoda nove generacije koji imaju važnu ulogu u borbi protiv pušenja, kao vid pomoći koji pomaže kod smanjenja, ali i potpunog prestanka pušenja.Prema izjavi pedijatra i pulmologa dr. Branislava Lolića, u proteklih nekoliko godina među pušačima, kao i onima koji to više ne žele biti, sve su zastupljeniji manje rizični bezdimni proizvodi u koje, između ostalog, spadaju e-cigarete, grijani duhanski proizvodi, kao i nikotinske vrećice.- Nikotinske vrećice su legalan i dostupan proizvod u EU, pa samim tim i u BiH. Iako se koriste slično kao snus, one ne sadrže duhan, a stručnjaci ih svrstavaju u proizvode smanjene štetnosti koji imaju ulogu i u borbi protiv pušenja, pa samim tim i jednim vidom „podrške“ kod smanjenja, ali i potpunog prestanka konzumiranja cigareta. Međutim, pošto se radi o proizvodu koji u sebi sadrži nikotin, on definitivno mora biti nedostupan maloljetnicima. Kao ljekar, smatram da nam su u ovom slučaju prioritetne edukacija i regulacija ovakvih proizvoda - navodi Lolić.S obzirom na dokazanu manju štetnost novih kategorija proizvoda, naučno je prihvaćen koncept tzv. kontinuuma štetnosti koji svim duhanskim i nikotinskim proizvodima dodjeljuje konkretnu poziciju u kontinuumu prema njihovoj relativnoj štetnosti - cigarete, cigare i slični proizvodi kod kojih sagorijeva duhan prilikom korištenja su na jednoj strani kontinuuma štetnosti, dok su nikotinski i duhanski proizvodi kod kojih nema sagorijevanja jasno odijeljeni na drugoj strani tog kontinuuma zbog višestruko manje štetnosti.<h2>Ljudski pristup pušačima</h2>Najbolji primjer zemalja gdje je upotreba proizvoda nove generacije (a jedan od njih su i nikotinske vrećice) uvedena u praksu je Švedska, koja je jedna od najuspješnijih država u borbi protiv pušenja.Švedski stručnjaci objašnjavaju da njihov model podrazumijeva “ljudski pristup odraslim pušačima”, kojim im se omogućava veći pristup potencijalno manje štetnim proizvodima od cigareta poput nikotinskih vrećica s ciljem da se u prvoj fazi prebace na taj proizvod, a nakon toga lakše prestanu s korištenjem bilo kakvog duhanskog ili nikotinskog proizvoda.U kontekstu konzumacije duhanskih i nikotinskih proizvoda od populacije 18+, kategorizacija prema štetnosti je od najštetnijeg sagorijevanja duhana do proizvoda mnogo niže štetnosti upotrebe nikotina bez dima sa ili bez duhana, u šta spadaju tzv. vape proizvodi i savremeni proizvodi za oralnu konzumaciju.Prema izvještaju Komisije za oralni nikotin iz 2020. godine, koncept smanjenja štete potvrđen je u članku 1. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (FCTC).Dakle, za ukupnu dobrobit javnog zdravlja i zdravstva, trend prelaska odraslih osoba s visokorizičnih duhanskih proizvoda za pušenje na niskorizične bezdimne proizvode, u šta spadaju vape proizvodi i savremeni proizvodi za oralnu konzumaciju, bio bi koristan.Vrijeme je da toga postanu svjesne i nadležne institucije, prije svega medicinske, ali i vlasti, te slijede primjere razvijenih zemalja poput Švedske.<h2>Šta je snus</h2>Nažalost, kada su konkretno u pitanju nikotinske vrećice, one se u našoj zemlji i dalje nazivaju snusom, bez razmišljanja da li se zaista radi o tom proizvodu ili se krivo naziva proizvod s potpuno različitim karakteristikama. Kada kažemo snus, onda mislimo na duhanske vrećice za oralnu upotrebu, koje su, osim u Švedskoj, zabranjen proizvod širom EU.<h2>Više od 40 posto pušača</h2>Za razliku od pojedinih zemalja u Evropi, u našoj regiji još nedostaju aktivne mjere smanjenja štete od pušenja, te se bilježe tradicionalno visoke stope pušenja. Kada je riječ o BiH, procijenjeno je da prosječan udio pušača u populaciji iznosi više od 40 posto (blizu 1,3 miliona pušača).NIKOTINSKI proizvodi za oralnu upotrebu predstavljaju sljedeću generaciju nikotinskih proizvoda bez dima i duhana.

Trend prelaska odraslih osoba s visokorizičnih duhanskih proizvoda za pušenje na niskorizične bezdimne proizvode bio bi koristan

Nikotinske vrećice: Dokazana manja štetnost

Ne sadrže duhan i imaju važnu ulogu u borbi protiv pušenja: Nikotinske vrećice nisu snus

U dokumentu "Strategija upravljanja dugom Kantona Sarajevo 2023. – 2025.“ može se pronaći podatak da, zaključno s 31. decembrom 2022., dug KS iznosi 483 miliona KM. <h2>Enormno zaduživanje</h2>Ipak, valjalo bi da Ministarstvo finansija ažurira ove podatke, s obzirom na to da su u međuvremenu dogovorena te su stupila na snagu nova zaduženja. Naime, tokom 2023. godine za projekt unapređenja kvaliteta zraka Vlada KS zadužila se 23 miliona eura kod Svjetske banke, 8,5 miliona eura kod EBRD-a za modernizaciju depoa tramvajskog i trolejbuskog saobraćaja, još 25 miliona eura kod EBRD-a za javni prijevoz „Sarajevo E-mobility“, izgradnja pruge od Ilidže do Hrasnice košta 25 (+5) miliona eura, također kod EBRD-a, 35 miliona eura Vlada se zadužila kod EIB-a za projekt "Gradski prijevoz u Sarajevu - B“, te još 35 miliona eura za projekt „Daljinskog grijanja“ „Toplana“ Sarajevo.Kada se sve sabere, to znači da je na postojeći dug s kraja 2022. dodano još 156,5 miliona eura, tj. 306 miliona KM, što bi ukupan dug popelo na 789 miliona KM. Kada se, uz međunarodne kreditore, dodaju i zaduženja koja su kod komercijalnih banaka planirana kroz budžet za 2024. godinu u iznosu od 106 miliona KM, dolazimo do zaduženja od oko 840 miliona KM, a treba računati da na sve ove kredite treba platiti i kamate, što brojku dodatno povećava. Poređenja radi, budžet Kantona Sarajevo za 2024. iznosi oko 1,5 milijardi KM, što znači da dug već doseže 56 posto budžeta.<h2>Razvojni krediti</h2>Ipak, ministar finansija&nbsp;KS Afan Kalamujić tvrdi da Kanton nije previše zadužen. - Dug, odnosno krediti, mogu biti razvojni ili za potrošnju. Ako su za potrošnju ili ih koristimo za finansiranje plaća, kao Republika Srpska, onda bi svaki iznos zaduženja bio zabrinjavajući. Krediti koje Kanton Sarajevo uzima su većinom namijenjeni za kapitalne projekte u cilju daljnjeg razvoja KS - kaže Kalamujić.Ipak, s ovim stavom se ne slažu iz opozicije. Iz SDA su optužili KS da građane vodi u dužničko ropstvo.- Građani od tih kredita nisu dobili ništa, osim tajnih višemilionskih ugovora za projekte čija realizacija kasni mjesecima, zimske ekskurzije u Dubai i masovnog zapošljavanja stranačkih kadrova u institucije vlasti i javna preduzeća - poručuju iz ove stranke.Ono što je izvjesno svakako jeste da dug ostaje građanima, a da li će se on isplatiti kroz ekonomski rast i razvoj, tek treba da vidimo.<h2>Tematska sjednica</h2>Iz Stranke za BiH Vladu KS optužuju da nastoji prikriti stvarno stanje te da ne želi izaći s cjelovitim dokumentom o stanju zaduženosti Kantona. Zbog svega su nedavno zatražili da se organizira i tematska sjednica Skupštine KS o zaduženosti.- Kanton galopira prema kreditnim zaduženjima od milijardu KM i zakonskom maksimumu, gdje više neće biti moguće kreditno se zaduživati, a dugove će otplaćivati djeca sadašnjih članova Vlade Kantona Sarajevo - optužuju iz ove stranke.

Ono što je izvjesno svakako jeste da dug ostaje građanima da ga otplaćuju, a da li će se on isplatiti kroz ekonomski rast i razvoj, treba da vidimo

Pruga Ilidža – Hrasnica: Kredit od 25 miliona eura

Paprena cijena projekata trojke: Dug Kantona Sarajevo sve bliži milijardi KM!

Milorad Dodik je uistinu nenadmašan kralj ubleha. Nakon što je sedmicama prijetio i čak najavljivao mogućnost otcjepljenja, sada kaže kako zbog procedura Izborni zakon Republike Srpske neće stupiti na snagu u narednih mjesec pa će se morati prijaviti na ove, lokalne izbore, ali da postoji način i da se još jedni izbori - ovi njegovi entitetski - održe na proljeće.Spoiler alert: Neće.Uprkos svoj halabuci i činjenici da Skupštinu i vladajuće institucije RS pokušava staviti ispred sebe kao živi štit, a oni u tome podanički učestvuju, Dodik će se povinovati Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) i njegovoj odluci o izmjenama Izbornog zakona. Istom Šmitu kojeg Dodik, jelte, ne priznaje i neće prihvatiti njegove odluke, ali „kad bismo se tramvajima gađali“.Naime, Dodiku se već sudi zbog neprovođenja odluke visokog predstavnika te bi usvajanje novog takvog zakona značilo produženje krivičnog djela, zbog čega bi se, izvjesno, suočio s mjerama zabrane koje bi mogle značiti kraj političkog djelovanja.A znamo da Dodik svoj lični interes i političku egzistenciju nikada neće ugroziti zbog tamo nekakve borbe za samostalnost RS, protiv kolonijalizma, protektorata, bogtepita.Naravno, izjavljivat će raznorazne gadosti koje ljudi ne govore ni na WC šolji, prijetiti, dizati tenzije, stvarati haos, blokirati i sve nas zajedno držati kao taoce svog nakaradnog karaktera, ali u svemu tome će u praksi ići samo do one tačke gdje to neće ugroziti njegove lične interese i ambicije. Ako tu tačku povremeno nesmotreno i prijeđe, čupat će kose, kmečati i tražiti žrtve koje bi mogao založiti da politički poginu za njega, kao što je upravo slučaj s posljednjim suđenjima.Sve ostalo je šarada i predstava za napaćeni, sluđeni i neuki puk te pokojeg neinformiranog međunarodnog zvaničnika.

Sve je samo šarada i predstava za napaćeni, sluđeni i neuki puk

Kralj ubleha

Poznato je da je nova Vlada KS kupila nove tramvaje i trolejbuse. Ako kojim slučajem nije, članovi Vlade KS će vas iz dana u dan podsjećati na to tako što će se voziti u novim tramvajima i trolejbusima, na društvene mreže kačiti slike vožnje tramvajima i trolejbusima, slati saopštenja i iskakati iz paštete, tačnije iz tramvajima. <h2>Veliki podvig</h2>Ako mislite da je to sve, grdno se varate. Vladajući protagonisti u petak su se pohvalili novim velikim podvigom. Naime, otvorili su kiosk. Ali ne bilo kakav, nego kiosk za prodaju sudskih taksi.Ovo je toliko značajan i revolucionaran korak u historiji KS da su mu posvetili i posebnu press konferenciju.

Kako su istakli na jučerašnjoj konferenciji, kiosk je otvoren zajedničkim naporom predsjednika Općinskog suda u Sarajevu Damira Batotića, ministra finansija KS Afana Kalamujića i v.d. generalnog direktora JP BH Pošta Adisa Šehića.Na konferenciji za medije Kalamujić je izrazio zadovoljstvo otvaranjem dvaju prodajnih mjesta za sudske takse, čime je dugogodišnji problem riješen.- To je jedan od pozitivnih primjera da državna uprava ne mora i ne treba da bude troma i da je uvijek na usluzi građanima – kazao je Kalamujić.Uz puno razumijevanje ministra Kalamujića i direktora Šehića, problem je riješen, te jučer, kako je Batotić kazao, otvoreno je prodajno mjesto u zgradi Općinskog suda u Sarajevu i glavnoj BH Pošti.- Građani danas imaju mogućnost da na kvalitetniji način ostvare svoja prava u okviru onoga što im pruža Općinski sud u Sarajevu – kazao je Batotić.<h2>320.000 taksi</h2>Bitan segment u ovom procesu je JP BH Pošta koja je uvijek na usluzi građanima, te je, kako je Šehić kazao, prepoznala i ovaj problem i dio je rješenja.Na godišnjem nivou proda se oko 320.000 sudskih taksi, što je oko tri miliona KM budžetskih prihoda.Uz ovakve epohalne poduhvate građani nemaju razloga za brige. Nakon tramvaja i trolejbusa, samo nebo je granica, pa ćemo ubuduće vjerovatno moći očekivati i mnogo ambicioznije poduhvate, tipa svečanog otvaranja žive ograde i presijecanje vrpce za nove kante za smeće.<h2>Inicijator priče</h2>Inicijator otvaranja kioska za sudsku taksu je Damir Batotić, koji je podsjetio da je Općinski sud u Sarajevu najveći prvostepeni sud i jedan je od najvećih sudova ne samo u BiH nego i regionu. Ima više od 500 zaposlenih i oko 100 sudija funkcionira na pet različitih lokacija, što svakako utječe na obavljanje poslova.&nbsp;Jedan od problema s kojim se susreo bio je i problem naplate, odnosno, prodaje sudske takse. Iako Sud nije imao ništa sa prodajom sudske takse, Batotić je ipak pokrenuo inicijativu kako građani ne bi više morali obilaziti trafike po Sarajevu kako bi kupili sudsku taksu.

Ubuduće vjerovatno ćemo moći očekivati i mnogo ambicioznije poduhvate, tipa svečanog otvaranja žive ograde i presijecanje vrpce za nove kante za smeće

Batotić, Kalamujić i Šehić: Historijski podvig

Benjamina Karić ide za načelnicu Općine Novo Sarajevo?

Kukavica džaba prijeti

Konferencija „Medij kao komunikator ekonomskih politika“: Privrednici da prestanu bježati od kamera

Konačno donesena Odluka o obaveznoj deratizaciji u KS: Miševi u Sarajevu i dalje kolo vode

Marija Selak-Raspudić, zastupnica u Saboru Republike Hrvatske: Komšić daje Dodiku alibi za secesiju

Šta je plan Vlade KS za stambeno zbrinjavanje mladih: Gradnja stanova, povoljniji najam, ali i uvođenje poreza na nakretnine

Zapad il' ništa

Svi gradonačelnici Sarajeva (XI dio): Godine kada su nacionalne stranke preuzele grad

Rammstein napravio haos u glavnom gradu Srbije: Beograd gorio!

Frane Maroević, izvršni direktor IPI-a: Sarajevo najbolje razumije patnju Gaze

Veliki Braco

Kako su botovi godinama "trovali" Švedsku: Sličnost s BiH i SDA je stvarna

Ne sadrže duhan i imaju važnu ulogu u borbi protiv pušenja: Nikotinske vrećice nisu snus

Paprena cijena projekata trojke: Dug Kantona Sarajevo sve bliži milijardi KM!

Kralj ubleha

Nakon uspjele vožnje tramvajem: Vlast u Sarajevu uspješno otvorila kiosk

Benjamina Karić ide za načelnicu Općine Novo Sarajevo?

Kukavica džaba prijeti

Konferencija „Medij kao komunikator ekonomskih politika“: Privrednici da prestanu bježati od kamera

Konačno donesena Odluka o obaveznoj deratizaciji u KS: Miševi u Sarajevu i dalje kolo vode

Marija Selak-Raspudić, zastupnica u Saboru Republike Hrvatske: Komšić daje Dodiku alibi za secesiju

Šta je plan Vlade KS za stambeno zbrinjavanje mladih: Gradnja stanova, povoljniji najam, ali i uvođenje poreza na nakretnine

Zapad il' ništa

Svi gradonačelnici Sarajeva (XI dio): Godine kada su nacionalne stranke preuzele grad

Rammstein napravio haos u glavnom gradu Srbije: Beograd gorio!

Frane Maroević, izvršni direktor IPI-a: Sarajevo najbolje razumije patnju Gaze

Veliki Braco

Kako su botovi godinama "trovali" Švedsku: Sličnost s BiH i SDA je stvarna

Ne sadrže duhan i imaju važnu ulogu u borbi protiv pušenja: Nikotinske vrećice nisu snus

Paprena cijena projekata trojke: Dug Kantona Sarajevo sve bliži milijardi KM!

Kralj ubleha

Nakon uspjele vožnje tramvajem: Vlast u Sarajevu uspješno otvorila kiosk