<p>Sredinom prošle sedmice umro je Džo Liberman (Joe Lieberman), američki senator koji je tokom devedesetih bio od najvažnijih političkih faktora u vodećoj sili svijeta. </p><p>U Bosni i Hercegovini ova vijest je prošla potpuno nezapaženo, ostajući na nivou kratke informativne vijesti.</p><p>Posebno je sramotno što se nosioci funkcija u našoj zemlji o njegovoj smrti nisu ni oglasili, s rijetkim izuzetkom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Željka Komšića, te Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavjaućeg Predstavničkog doma BiH koji mu je posvetio tvit.</p><h2>Diplomatski neuspjesi</h2><p>Nikako nije dobro što kratko pamtimo i olako zaboravljamo svoje prijatelje, jer je upravo Džo Liberman bio jedan od najvećih i najvažnijih prijatelja Bosne i Hercegovine tokom agresije na našu zemlju koji su zaslužni što je država sačuvana. Liberman, demokrat, koji je kao predstavnik države Konetikat služio u Senatu od 1989. do 2013. bio je, uz republikanskog kolegu Boba Dola uporni i dosljedni zagovornik ukidanja embarga na naoružavanje Armiji BiH od samog početka rata 1992.</p><p>- Svjedočimo upornim diplomatskim neuspjesima koji su na koncu neuspjeh zapadne civilizacije da zaustavi agresiju i genocid koji se vrši nad ljudima u Bosni zbog njihove vjere — samo zato što su muslimani – govorio je Libermnan o BiH tokom jedne od rasprava u Senatu.</p><p>Nije bio čovjek samo od riječi, nego i konkretnog djela, pa je od Senata u više navrata tražio da glasa o ukidanju embarga Bosni i Hercegovini. Iako je nekoliko puta odbijano, višegodišnje zagovaranje konačno je dalo rezultata 26. jula 1995 godine kada je usvojen prijedlog Dola i Libermana o ukidanju embarga.</p><h2>Pokrenuta akcija</h2><p>Klinton je stavio veto na ovu odluku, brinući se reakcije Evropljana koji su bili oštro protiv ukidanja embarga koji je uvelo Vijeće sigurnosti UN-a za čitavu bivšu Jugoslaviju još 5. jula 1991. godine.</p><p>Ipak, Klintonova administracija će se od sredine 1994. snažno angažirati na zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini, što će voditi do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma i uspostave Federacije BiH, bombardiranja položaja Vojske RS, snažnog diplomatskog pritiska i u konačnici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je u konačnici zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini.</p><p>Bila je to pobjeda politike, koju su zagovarali Liberman, Dol, Džon Mekejn (John McCaine), te sadašnji predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i bivši državni sekretar Džon Keri (John Kerry). Oni će, između ostalih i zahvaljujući pozicijama kojima su se profilirali u slučaju BiH, postat vodeća imena američke vanjske politike u godinama koje su uslijedile.</p><p>S te strane sramotno je što je smrt jednog najzaslužnijih ljudi za zaustavljanje rata prošla gotovo nezapaženo.</p><h2>Šta će nam NATO</h2><p>- Naš neuspjeh da budemo lideri Zapadne alijanse u rješavanju krize u Bosni doveo je do krize identiteta i nestanka svrhe NATO-a... Ako NATO ne može zaustaviti sukob u Evropi, onda se postavlja pitanje: „Šta će nam? – govorio je Liberman u kontekstu Bosne i Hercegovine.</p>

Tokom 1995. godine, kao rezultat politika Dola i Liebermana iznjedren je i Zakon o samoodbrani Bosne i Hercegovine

Smrt Džoa Libermana prošla gotov bez reakcija u našoj zemlji: Zašto smo zaboravili čovjeka koji je zaustavljao agresiju na BiH

<p>Jedini ste, uz Bjelorusiju, u Evropi čiji se predsjednik sastaje s Vladimirom Putinom, zločincem i agresorom na jednu drugu suverenu državu - Ukrajinu. Da budemo načisto, ne radi on to tek tako, iz puke želje ili obijesti. Ta, u pitanju je ipak obični trgovac iz Laktaša, čovjek čiji se pogled na svijet oblikovao kada je, kao tinejdžer, prodavao paprike na zagrebačkoj pijaci.</p><p>On je tako i na političkom tržištu bio spreman prodavati svaku robu koju se prodavala. Dok je nekoć glumio modernog socijaldemokratu i prozapadnog političara, suštu suprotnost onome što je danas, sjedio je u opoziciji.</p><p>No, od trenutka kada je počeo zloupotrebljavati srpski nacionalizam, vama se svidio. Postajao je sve popularniji, a očito mu se osladilo, pa s vremenom i sve radikalniji – dok u konačnici nije došao do današnjeg stadija – antizapadnog, proruskog, radikalnog nacionalističkog Putinovog saveznika koji najavljuje otcjepljenja, prijeti, blokira, ruši i širi mržnju.</p><p>Vi ste sve ove godine dosljedno i uporno birali takve politike, vjerujući da ste vi moralno ispravni i na pravoj strani, a cijelo vaše evropsko okruženje valjda moralno korumpirano, neprijateljsko i antisrpsko.</p><p>No, problem je što vas takav izbor vodi u propast. Sa sigurnošću možemo tvrditi da se, i pored sve dreke, ni za milimetar niste približili nezavisnosti. Naprotiv, u poziciji ste da su vam liderima izbrisani računi, visoki predstavnici vam nameću zakone, tema ste svjetskih lidera, a Amerika vam jednim potezom može praktički srušiti cjelokupni finansijski sistem. Je li to uspjeh njegove politike?</p><p>Pritom ste postali dvaput zaduženiji od prosječnog građanina Federacije, imate niže plaće, penzije, broj stanovnika vam je, prema procjenama, spao na 700.000. Ostali koji su emigrirali, sigurno nisu otišli u Rusiju. Osim Srbije, ogromna većina završila je u Evropskoj uniji. Istoj onoj Evropskoj uniji čijim se sredstvima i fondovima nadate dok crtate murale posvećene Putinu i Rusiji, od kojih vaš lider bezuspješno prosi pare.</p><p>No, pare su na Zapadu. Onom koji vas sa svih strana okružuje i čiji će BiH, neminovno, postati integralni politički, ekonomski i vojni dio. Vi tu integraciju nećete moći spriječiti, jer zajedno s nama morate biti ''usisani'', prije ili kasnije. Što to prije shvatite i što se prije otarasite političkih elita i njihovih ideologija koje vas truju, izoliraju, pljačkaju i uzimaju vam budućnost, trpjet ćete manje bolne posljedice. Vaša budućnost je budućnost evropske, liberalne i otvorene BiH. Rusija, s druge strane, samo je garant vaše daljnje izolacije i propadanja.&nbsp;</p>

Vaša budućnost je budućnost evropske, liberalne i otvorene BiH. Rusija je samo garant daljnje izolacije i propadanja

Dodikove pristalice s transparentom Putina

Čujte, Srbi!

<p>U večerašnjem izdanju FGR Podcasta gost je Dino Mustafić, proslavljeni bh. režiser i direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu.</p>

<p>U razgovoru s Danijalom Hadžović, Mustafić govori o političkom stanju u BiH danas, Evropskoj uniji kao jednoj od posljednjih dana, govoru mržnje na društvenim mrežama, stanju u kulturi danas, vođenja NPS-a te projektima na kojima je trenutno angažiran.<br></p><h2>Kultura prezira</h2><p>Mustafić je izrazio posebnu zabrinutost zbog govora mržnje na društvenim mrežama, izražavajući bojazan da to „neće na dobro“.</p><p>- Kultura prijezira na društvenim mrežama se prelila u javni prostor, nažalost, u tome neodgovorno uzimaju učešće i javne ličnosti koje zajedno sa bezbrojnim, anonimnim i frustriranim ljudima, stvaraju nepodnošljivu atmosferu zadahnute prijetnje jedni prema drugima – navodi Mustafić.</p><p>Kao primjer za vulgaran rječnik u javnosti, Mustafić navodi predsjednika RS Milorada Dodika.</p><p>- Mene ničim ne impresionira rječnik Milorada Dodika koji kaže za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH da je kreten. Mislim da je taj jezik ulice nešto što je nedostojno javnog prostora. A takve fakine kad bi bili previše glasni bismo prije istjerali iz tramvaja. Izbacili bi ih građani ili bi neko rekao „hajde ti mali sad izađi, pazi šta govoriš“ – kazao je Mustafić.</p><h2>Izbrisani antifašisti</h2><p>Mustafić se osvrnuo i na stanje u Sarajevu danas, ističući da mnogi potezi koje vlasti vuku štete glavnom gradu.</p><p>- Mi danas razgovoramo u Kantonu Sarjavo koji, koliko ja znam, jedini zvanično i oficijelno za vrijeme ramazanskog posta skratio časove. Ili kada je SDA imala namjeru da to radi, imali su protiv sebe javnost koja je korigirala takve odluke. Ovdje sada vidim da su se oglušili na vrlo negativnu reakciju jednog velikog dijela javnosti. To su potezi koji ne bi trebali da budu u glavnom gradu BiH jer se sve partije, koliko ja znam, zalažu za sekularno društvo, i to su potezi koji ne idu na dobro Sarajevu - smatra Mustafić.</p><h2>Nisu mi dali da snimam filmove</h2><p>Mustafić se osvrnuo i na vođenje Narodnog pozorišta u Sarajevu, ali i na buduće projekte među kojima je i snimanje igranog filma „Paviljon“.</p><p>- Scenarij za film pisao je Viktor Ivančić, koscenarist je Emir Imamović Pirke. Najveći dio filma smo završili, sad je u postrodukcionoj fazi. Film je akciona drama s elementima crnog humora, feralovskog jezika. Film govori o generaciji 65+ i govori o pobuni i revoluciji. Zvuči naravno kao filmska fikcija, ali očigledno je to generacija koja je imala hrabrosti da učini ono što moja generacija koju ja nazovem abortus generacijom, nije imala hrabrosti da učini – ističe režiser.</p><p>Mustafić je otkrio i zašto svoj drugi film snima tek nakon više od dvije decenije, s obzirom da je njegov prvi film „Remake“ koji je izašao 2003. doživio veliku popularnost.</p><p>- Nisam snimao zato što sam u međuvremenu mnogo toga uradio u pozorištu. Ali dobrim dijelom nisam mogao doći do filma. Nisu u pitanju bila samo sredstva, nego često su i moji javni istupi bili zid koji se nije mogao probiti. Ja o tome nevoljko govorim, ali čak sam imao i ratne uratke koji su bili zabranjeni.</p><p>Pretplatite se na YouTube kanal <a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Avaz TV-a</a>.</p><p>Intervju sa Dinom Mustafićem možete slušati i na streaming platformama: <a href="https://open.spotify.com/episode/1Al9AValm0otd0gRHyAGW4?si=f1ddc4f31f3f4cbb">Spotify</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/ba/podcast/dino-mustafi%C4%87-u-na%C5%A1em-dru%C5%A1tvu-ima-dovoljno-prostora/id1724721640?i=1000651319333">Apple Podcast</a>, <a href="https://deezer.page.link/qLBgpEXbNU4LNU1g8">Deezer</a>, <a href="https://podcasts.google.com/feed/aHR0cHM6Ly9tZWRpYS5yc3MuY29tL2F2YXovZmVlZC54bWw/episode/MWNiYmYxNTgtZTY4Yi00N2ZmLTg3OTQtYjc5NWZjOGU2NmM3?sa=X&amp;ved=0CAUQkfYCahcKEwiozbGNpaaFAxUAAAAAHQAAAAAQAQ">Google Podcasts</a>, <a href="https://on.soundcloud.com/pXVEGNG414fbT3Kx6">Soundcloud </a>i <a href="https://www.patreon.com/posts/dino-mustafic-u-101634963?utm_medium=clipboard_copy&amp;utm_source=copyLink&amp;utm_campaign=postshare_creator&amp;utm_content=join_link">Patreon</a>.</p>

To su potezi koji ne idu na dobro Sarajevu - smatra Mustafić

Mustafić: Skraćivati časove zbog ramazana, pa to ni SDA nije radila

<p>Ove godine bit će tačno 132 godine od osnivanja prve meteorološke stanice u Sarajevu, na Bjelavama, ističe za „Avaz“ Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.</p><h2>Austrougarski preporod</h2><p>U doba Osmanskog carstva, Osmanlije su u muvekithanama oformile jedan vid meteorološke službe koja je, između ostalog, služila i kao vrsta podrške i pomoći u civilne i vojne svrhe. Meteorologijom su se u tom periodu bavili astronomi, jer su posjedovali znanje o sazviježđima i Mjesečevim mijenama te su na taj način prognozirali vrijeme, ističe Garibija.</p><p>Nakon dolaska Austrougara na ove prostore došlo je do značajnijeg razvoja meteorologije kao nauke. Prvo su se osnivale vojne stanice u Sarajevu i Mostaru, koje su uspostavile meteorološka mjerenja i posmatranja, da bi zvanično utemeljenje meteorologije kao nauke na našim prostorima otpočelo osnivanjem meteorološke stanice u Sarajevu, tačnije na Bjelavama, 1892. godine, ali i zvanične meteorološke službe u Bosni i Hercegovini.</p><p>Dvije godine nakon utemeljenja stanice na Bjelavama, tačnije 1894. godine, bit će izgrađen opservatorij na vrhu Bjelašnice, i to na 2.067 metara nadmorske visine. Opažanja opservatorija su bila od internacionalne i naučne vrijednosti te je prvi objekt takve namjene na Balkanu.</p><h2>Ugledni Balif</h2><p>Upravo ovaj opservatorij je igrao bitnu ulogu u nastajanju prve studije o klimi Bosne i Hercegovine, koju je napisao dr. Mašeles. Nedugo zatim, 1902. godine, odnosno osam godina nakon same izgradnje opservatorija na Bjelašnici, sagrađen je i poseban objekt na temeljima nekadašnje male privremene stanice na Bjelavama, navodi Garibija.</p><p>Važno je istaći da je utemeljitelj meteorološke službe Filip Balif, po zanimanju intelektualac građevinske struke, porijeklom iz Austrije, iz grada Egenburga. On je jedan veliki dio života proveo u Bosni, ali nakon izgradnje meteorološke stanice na Bjelavama preselio se u Beč, gdje i umire 1905. godine.</p><p>Balif je na našim prostorima uživao autoritet i bio je izuzetno ugledan. Obnašao je funkciju glavnog direktora za građevinarstvo pri Zemaljskoj vladi te je imao veliki utjecaj na Benjamina Kalaja. Pripadao je evangelistima te je začetnik i ideje za buduću izgradnju Evangelističke crkve, koja je danas zgrada Likovne akademije.</p><h2>Oštećen u ratu</h2><p>Poslije Prvog svjetskog rata obnavljaju se mreže stanica koje će posebno doći do izražaja u doba nove Jugoslavije, kada će u Sarajevu biti formiran Republički hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine, koji će po osnivanju svjetske meteorološke organizacije jačati sve do posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, kada se desila teža devastacija objekta. Svakako treba naglasiti da sve vrijeme, i pored teških uvjeta, on nije prestao s radom. Nakon agresije objekt je obnovljen, a danas djeluje kao Federalni hidrometeorološki zavod, koji s novim tehnologijama, tj. savremenom digitalizacijom, ide u korak s vremenom u svim sektorima. Osim meteorologije, neizostavno je spomenuti i sektore koji su u sastavu ovog zavoda, kao što su hidrologija, seizmologija, ali i sektor za kvalitet zraka i vode.</p>

Meteorološka stanica na Bjelavama osnovana je 1892.

Meteorološka stanica Bjelave i opservatorij na Bjelašnici

Kako je došlo do razvoja meteorologije u glavnom gradu: Za sve bili zaslužni Austrougari... A ko bi drugi

<p>Nakon što je njegov prethodnik Valentin Incko (Inzko) desetak godina bio uglavnom pasivan, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) od samog početka svog mandata odlučio se da aktivno upotrebljava svoje bonske ovlasti.</p><h2>Oživljavanje Federacije</h2><p>No, Šmitove ključne intervencije nisu samo kozmetičke, nego sistemski mijenjaju stvari i odnose u BiH.</p><p>Posljednjom intervencijom Kristijan Šmit napravio je tehničke izmjene Izbornog zakona, što znači da će građani od oktobra, zahvaljujući uvođenju tehnologije, moći glasati na daleko poštenijim i transparentnijim izborima.</p><p>Svakoj donesenoj odluci prethodila je ista procedura - Šmit bi domaćim političarima dao rok da sami postignu dogovor u vezi s rješavanjem nekog od spornih pitanja, a kada do dogovora ne bi došlo, posezao bi za svojim ovlastima.</p><p>Takav je slučaj bio i kada je u izbornoj noći 2022. nametnuo izmjene Izbornog zakona u FBiH u vezi s povećanjem broja delegata i načinom izbora u Dom naroda Federacije BiH.</p><p>Iako su mnogi Šmitovi kritičari spočitavali upravo to da je ovim izmjenama pogodovao HDZ-u, i to zbog smanjivanja mogućnosti da se vlast u FBiH teoretski formira bez glasova delegata iz većinski hrvatskih kantona, to je zapravo bio preduvjet da se umjesto blokade, koja je prethodne četiri godine bila na sceni, Federacija BiH konačno otkoči i smanje tenzije unutar nje.</p><p>A upravo će Šmit konkretnom i ad hoc mjerom omogućiti formiranje nove Vlade FBiH bez SDA nakon što je ova stranka, preko svog potpredsjednika Refika Lende, pokušala blokirati demokratsku većinu u ovom entitetu.</p><h2>Državna imovina</h2><p>U situaciji kada Dodik prijeti blokadom države i otcjepljenjem, ključni interes je bio spriječiti da se Federacija uruši i (p)ostane nefunkcionalniji dio BiH, te na taj način sačuva i sama država.</p><p>Upravo je sređivanje stanja u FBiH bio nužni preduvjet da se posveti pažnja zaustavljanju Dodika u njegovim antidržavnim avanturama i blokiranju zakona kojima je pokušavao, pod krinkom „vraćanja izvornim nadležnostima“, izvršiti udar na državni nivo vlasti.</p><p>Još jedna krupna odluka koju bi Šmit mogao donijeti svakako se tiče državne imovine. Nakon što je Ustavni sud BiH imovinu proglasio vlasništvom države i naložio usvajanje zakona koji bi to pitanje riješio, uslijedile su burne reakcije iz RS, a Dodik je čak prijetio i otcjepljenjem ukoliko Šmit donese odluku kojim bi imovina ostala u vlasništvu države.</p><h2>Izvođenje na crtu</h2><p>Šmitove intervencije imaju i drugi direktan efekt - s obzirom na to da je od starta zauzeo stav da je Šmit nelegalan visoki predstavnik i da ne priznaje njegove odluke, Dodik je sam sebe doveo u situaciju da se konfrontira sa Šmitom prilikom svake njegove odluke. A takvim postupcima sebe je izveo na crtu protiv ključnih zapadnih sila. Ko će u tome na kraju izvući deblji kraj, nije teško predvidjeti.</p><p>S obzirom na to da je iluzorno očekivati da će domaći političari naći konsenzus u vezi s ovim pitanjem, izvjesno je da bi Šmit do kraja godine mogao donijeti i zakon o državnoj imovini.</p>

Visoki predstavnik omogućio građanima fer izbore

Sve upotrebe bonskih ovlasti: Kako je Šmit transformirao BiH

<p>Kraj Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina će dočekati najprije u sastavu kratkotrajne Države Slovenaca, Srba i Hrvata - SHS (sastavljene od BiH, Hrvatske i Slovenije), da bi 1. decembra 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Ulazak u novu državu značit će i novu historijsku epizodu za Sarajevo, koje će u novoj državi krenuti putem političke marginalizacije i stagnacije.</p><h2>Nova uprava</h2><p>Prvi gradonačelnik Sarajeva u Državi SHS i Kraljevini SHS i šesti ukupno postat će Aristotel Petrović, istaknuti srpski političar iz BiH. Petrović je bio jedan od trojice najznačajnijih srpskih političara iz Bosne i Hercegovine koji su obnašali javne funkcije nakon oslobođenja 1918. godine, uz&nbsp;Gligorija Jeftanovića,&nbsp;koji se nalazio na čelu&nbsp;Narodnog vijeća Bosne i Hercegovine,&nbsp;te&nbsp;Atanasija Šolu, koji je bio na čelu Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu.</p><p>Za vrijeme&nbsp;austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini Aristotel Petrović bio je diplomatski službenik. Tokom ulaska Druge armije Vojske&nbsp;Kraljevine Srbije - kojom je komandirao vojvoda&nbsp;Stepa Stepanović -&nbsp;u Sarajevo&nbsp;6. novembra&nbsp;1918. godine, na čelu Odbora za doček i svečane povorke nalazio se gradonačelnik Petrović. Gradonačelnik Aristotel Petrović je vojvodi i njegovim vojnicima poželio dobrodošlicu i izrazio zahvalnost za sve njihove napore.&nbsp;Na dan&nbsp;2. decembra&nbsp;1918. izabrana je izvršna vlast u Gradu Sarajevu, konstituirano je Gradsko vijeće na čijem čelu se nalazio Aristotel Petrović. Njegovi zamjenici i potpredsjednici Gradskog vijeća iz reda&nbsp;muslimanskog&nbsp;i&nbsp;hrvatskog&nbsp;naroda su bili Ibrahim Šarić i Ivo Jelinović. </p><p>Za vrijeme obavljanja funkcije gradonačelnika Aristotel Petrović je posebne izazove imao s rješavanjem problema koje su stvarali&nbsp;komunisti. Tokom dvije godine svog legalnog postojanja&nbsp;Komunistička partija&nbsp;je organizirala štrajkove te pobune, javne tribine usmjerene protiv vlasti. Komunistička partija je&nbsp;17. januara&nbsp;1919. organizirala velike narodne proteste u Sarajevu, gdje se okupilo više od dvanaest hiljada građana Sarajeva. </p><p>Gradonačelnik Petrović je tada izjavio da komunisti ovakvim događajima žele da zbace legalno izabranu vlast, preuzmu funkcije i zavedu novi komunistički poredak. Dana&nbsp;5. maja&nbsp;1919. godine gradonačelnik Petrović je najavio da će komunisti u Gradskom vijeću biti zamijenjeni, a da će njihovih devet mjesta pripasti socijalistima, s manje boljševičkih ideja. Gradsko vijeće je prihvatilo gradonačelnikov prijedlog o izbacivanju komunista, a nakon dogovora predstavnika&nbsp;jevrejskog&nbsp;naroda u Sarajevu s gradonačelnikom, donesena je odluka da, s obzirom na to da Jevreji imaju četiri mjesta u Gradskom vijeću, isti broj će biti dodijeljen i socijalistima. Četiri socijalistička predstavnika, s Jovom Šmitranom na čelu, pristupila su Gradskom vijeću Sarajeva, a gradonačelnik Aristotel Petrović, kao veliki antikomunista, učestvovao je u kasnijim represijama prema Komunističkoj partiji, što je rezultiralo zabranom rada KP-a.</p><p>Aristotel Petrović je bio na čelu Sarajeva do izbora Ljudevita Novata za novog gradonačelnika, koji je izabran u&nbsp;novembru&nbsp;1920., iako je Petrović pokušao da podnese ostavku još u&nbsp;maju&nbsp;1920. godine. O političkom radu kao i životu Aristotela Petrovića nakon odlaska s funkcije gradonačelnika Sarajeva nema pouzdanih informacija, osim o diplomatskom djelovanju u Bugarskoj. U Arhivu SR Jugoslavije u Beogradu pronađen je dokument iz kojeg se vidi da je od&nbsp;1929. do&nbsp;1931. godine bio generalni konzul&nbsp;Kraljevine Jugoslavije&nbsp;u&nbsp;Varni&nbsp;u&nbsp;Bugarskoj.</p><h2>Bio poliglota</h2><p>Dr. Ljudevit Novat rođen je 1871. godine u Beču, gdje je završio osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Doktorirao je pravne nauke. Službovao je u Gračanici, Tuzli, Sarajevu i Beču. Od 1900. godine radio je kao politički ataše kod Zemaljske vlade u Sarajevu, da bi nešto kasnije obavljao dužnost policijskog nadsavjetnika Policijske direkcije u Sarajevu. Nakon što je završen Prvi svjetski rat i osnovana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, imenovan je u prvo Narodno vijeće Sarajeva. Nešto kasnije unaprijeđen je za vladinog savjetnika, da bi 1920. bio izabran za gradonačelnika. Bio je poznat kao veoma obrazovana ličnost. Govorio je njemački, francuski, engleski, italijanski, španski i mađarski jezik. Penzionisan je 1927. godine.</p><p>I Novak se zadržao svega dvije godine na čelu grada.</p><h2>Odan režimu</h2><p>Godine 1922. gradonačelnik Sarajeva postao je Ibrahim Hadžiomerović. Rođen je 1886. u Sarajevu. Gimnaziju je pohađao u rodnom gradu (maturirao 1908.), a zatim upisao studij prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Rano je završio studije i zaposlio se kao službenik u Bosanskom zemaljskom saboru. Tokom Prvog svjetskog rata mobiliziran je u austrougarsku vojsku. Borio se na istočnom frontu u Galiciji, gdje ga je zarobila carska vojska. Kasnije se pridružio srpskoj vojsci u Rusiji kao dobrovoljac. Potkraj 1918. dočekao je stvaranje nove jugoslavenske države.</p><p>Nakon rata završio je studij prava u Zagrebu, a potom je radio kao sudija na Upravnom sudu u Sarajevu. Godine 1922., kao musliman potpuno odan vladajućem kraljevskom režimu, imenovan je gradonačelnikom Sarajeva. Na toj je dužnosti ostao do 1928. (prema drugim izvorima do 1927.), kada je na prvim općinskim izborima nakon rata pobijedila Jugoslavenska muslimanska organizacija, vodeći politički pokret muslimana između dva svjetska rata. Ponovo je započeo studij prava i stekao doktorat. Nakon uvođenja kraljevske diktature 1929. i ukidanja historijskih kopnenih granica unutar Jugoslavije, imenovan je podbanom novostvorene Drinske banovine. Od 1930. bio je član Vakufske direkcije u Sarajevu. Penzionisan je 1935. godine.</p><h2>Porijeklom Grk</h2><p>Aristotel Petrović je rođen u srpskoj trgovačkoj porodici u&nbsp;Sarajevu. Početkom&nbsp;19. stoljeća&nbsp;u Sarajevu je živio Petar Petrović Petrakija, rodom iz&nbsp;Korče&nbsp;u današnjoj Albaniji. Iako grčkog porijekla, ovaj naturalizirani Srbin je svojoj trojici sinova koji su rođeni u Sarajevu dao grčka imena Aristotel, Diogen i Sokrat. Jedan od njegovih sinova - Aristotel će kasnije postati politički radnik i gradonačelnik Sarajeva.</p>

 Petrovićev mandat obilježila borba protiv komunista. Dr. Ljudevit Novat bio jedan od najobrazovanijih sarajevskih gradonačelnika 

Svi sarajevski gradonačelnici: Aristotel Petrović, prvi Srbin na čelu Sarajeva

<p>Kulinarski magazin „Taste Atlas“ podsjetio je da postoje četiri vrste bosanskih ćevapa: sarajevski, tuzlanski, banjalučki i travnički. Svaki od njih ima svoje lokalne karakteristike i načine pripreme. I dok će rasprave o tome ko ima najbolje ćevape trajati vjerovatno dovijeka, mi ćemo danas donijeti priču o sarajevskim ćevapima.</p><p>No, ako je vjerovati „Taste Atlasu“, najbolji su upravo sarajevski, koje je ovaj magazin svrstao u deset najboljih jela na svijetu.</p><h2>Različiti recepti</h2><p>Postoje različita mišljenja o korištenju mesa za ove ukusne mesne rolnice - čistunci ih rade isključivo s mljevenom junetinom, soli i biberom, dok drugi koriste kombinaciju mljevene junetine i ovčetine.</p><p>Sarajevski ćevapi se posljednjih godina uglavnom prave samo s mljevenom junetinom i solju kako bi okus mesa bio što jasniji. Nakon što su pripremljeni, ćevape treba ostaviti u frižideru 48 sati. Zatim se peku na žaru i tradicionalno poslužuju u somunu, sa sirovim lukom sa strane, a mnogi na sve vole dodati i kajmak.</p><h2>Jela s roštilja</h2><p>Ćevap je u Bosnu i Hercegovinu stigao kao varijanta turskog kebaba oko 1500. godine. Iako većina prvo pomisli na doner kebab, kebab se zapravo s turskog prevodi kao "isjeckano meso". No, u početku ovo jednostavno jelo nije bilo previše poznato i popularno među južnoslavenskim narodima. Početkom 20. stoljeća tempo života se ubrzao, što je pridonijelo popularizaciji jela s roštilja. Sarajevo nije zaobišlo oduševljenje hranom s roštilja, pa je tako u vrijeme Kraljevine Jugoslavije u ovom gradu niknula prva ćevabdžinica. Nalazila se u vakufskoj radnji na Baščaršiji, u blizini slatkog kutka. Prilazilo joj se iz ulice Sarači, a pripadala je kompleksu Gazi Husrev-begove kuće. Imala je koncept sličan današnjim trgovinama brze hrane; nije bilo mjesta za sjedenje, nego su se ćevapi prodavali s pulta, na komad.</p>

<p>Prva komercijalna ćevabdžinica u Sarajevu bila je „Taškent“, koja je otvorena 50-ih godina. Vlasnici su bili Zehra i Hamdija Salihbegović.</p><p>Za vrijeme osmanske uprave hajduci (buntovnici) su na ražnju pekli na vatri hajdučki ćevap, koji je bio jednostavan za izradu, od komada mesa i dimljene masti.</p><p>Tokom 1930-ih ćevapi su se proširili na ostatak Jugoslavije, uključujući istočnu Srbiju i područje Makedonije. Pored Sarajeva, do 1932. ćevapčići su se smatrali lokalnim specijalitetom u južnoj Srbiji, Skoplju i Peći.</p><p>Danas su ćevapčići postali jedan od najvažnijih simbola Sarajeva i neizostavan dio svake posjete našem gradu.</p><h2>Kulturno naslijeđe</h2><p>U Bosni i Hercegovini se razmatra inicijativa za brendiranje ćevapa, kao i nominacija za UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, dok je banjalučki ćevap već uvršten na Listu nematerijalne kulturne baštine bosanskohercegovačkog entiteta RS, te na Tentativnu listu nematerijalne baštine Bosne i Hercegovine Državne komisije Bosne i Hercegovine za UNESCO.</p>

Godina otvaranja prve ćevabdžinice bi vas mogla iznenaditi. Ćevapi se nalaze među 10 najboljih svjetskih jela u „Taste Atlasu" 

"Taškent": Prva komercijalna ćevabdžinica

Priča o sarajevskom ćevapu: Simbol grada koji ima dugu tradiciju

<p>Ljetno računanje vremena kreće 31. marta 2024. i tada pomičemo sat jedan sat unaprijed s 2:00h na 3:00h.</p><p>Ove godine, ljetno računanje vremena desit će se tokom muslimanskog mjeseca posta - ramazana, što će utjecati na početak i kraj posta.</p><p>U proljeće kazaljke na satu pomičemo unaprijed, a u jesen unatrag.<br></p><p>U nedjelju u tri sata ujutro vrijeme se pomiče jedan sat unatrag te ćemo spavati duže. Isto se u BiH događa svake godine. U proljeće kazaljke na satu pomičemo unaprijed, a u jesen unatrag. Razlog tome je što prelazimo na ljetno odnosno zimsko računanje vremena.</p><h2>No znate li kako je sve počelo?</h2><p>Ljetno računanje vremena stvoreno je kako bi se moglo bolje iskoristiti duge ljetne dane, a prvi je na tu ideju u 18. stoljeću točnije 1784. došao  Benjamin Franklin, kojeg smatraju jednim od očeva osnivanja Sjedinjenih Američkih Država. Međutim predložio je to kao vic. No, o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća.Franklin ju je spomenuo u svom eseju, a početkom 20. stoljeća odnosno 1907. godine istu ideju britanskom parlamentu predložio je Englez Vilijam Vilet (William Willet).</p><p>Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata  ljetno računanje vremena koje danas nosi međunarodnu oznaku  DST  - 'Daylight Saving Time'  uvelo se SAD-u kako bi se dužim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji.&nbsp;</p><h2>Došlo do konfuzije</h2><p>Nakon Drugog svjetskog rata pojedine zajednice i savezne države u SAD-u nastavile su s korištenjem ljetnog računanja vremena što je dovelo do konfuzije. Naime, neki gradovi vremenski su bili sat vremena iza drugih iako je udaljenost između njih bila samo nekoliko kilometara. Američki kongres to je pitanje je razriješio tako što je 1966. godine usvojio zakon čime je ljetno računanje vremena ušlo u standardnu praksu u SAD-u.<br></p><h2>Evropske prakse</h2><p>Evropa je međutim ostala na starom računanju vremena. U godinama privrednog čuda više nije bilo govora o uštedama energije, a samim time ni o promjeni vremena. Tek kada je naftni šok 1973. gurnuo Evropu u duboku krizu i kada su uvedene zabrane vožnje, ljudi su se sjetili toga.</p><p>No, promjena vremena u početku je bila primjenjivana samo u Francuskoj, koja je bila jedina zapadnoeuropska zemlja koja je ponovno uvela ljetno računanje vremena 1976. godine. Nakon nekog vremena, druge evropske zemlje slijedile su njezin primjer.</p><p>No, Savezna Republika Zapadna Njemačka je oklijevala, uostalom, podjela nije trebala biti produbljivana različitim vremenskim zonama. Godine 1979. DDR je iznenadio Zapad i najavio uvođenje ljetnog vremena od iduće godine. Od 1980. godine promjena vremena primjenjivala se u obje njemačke države. Mnoge susjedne zemlje slijedile su taj primjer.</p><p>Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su unutar Europske unije 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama EU-a (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 miliina građana EU i za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.</p><h2>Desetljeća rasprave o smislu ili besmislu</h2><p>Zagovornici i protivnici uvijek su jedni druge držali pod „kontrolom" dokazima o ekonomskim ili zdravstvenim dobrobitima ili štetnostima. Nakon iznenađujuće jasnog glasovanja u online-anketi širom EU-a 2018., Europska komisija sada ponovno preporučuje da se nepopularna promjena vremena trajno ukine. Rasprava se nastavlja.</p><p>Kada bi Franklin samo znao kakve je turbulencije izazvala njegova satira, bio bi oduševljen…</p>

Ove godine, ljetno računanje vremena desit će se tokom muslimanskog mjeseca posta - ramazana, što će utjecati na početak i kraj posta

Večeras pomjeramo kazaljke na satu: Sve je počelo kao vic genijalnog Amerikanca

<p>Budžeti koje danas imaju administrativne jedinice u Sarajevu mnogima mogu izgledati pozamašno, posebno kada se porede s drugim općinama i mjestima u Bosni i Hercegovini. Tako Kanton Sarajevo u 2024. godini raspolaže budžetom od čak milijardu i 530 miliona maraka.</p><h2>Značajne razlike</h2><p>Osim kantonalnog nivoa, s prilično izdašnim budžetima raspolažu i sarajevske općine, iako i među njima postoje značajne razlike.</p><p>Najvećim budžetom može se pohvaliti Općina Ilidža, koja na raspolaganju za ovu godinu ima 58 miliona KM. Iza nje slijedi Općina Centar s jednim milionom manje, tj. 57 miliona KM. Najmnogoljudnija sarajevska općina Novi Grad ima budžet viši od 55 miliona KM, dok Novo Sarajevo raspolaže s 45,2 miliona KM. Općina Stari Grad za ovu godinu ima planiran budžet od 31 milion KM.</p><p>Ostalih šest općina u Kantonu Sarajevo ima znatno manje budžete. Budžet Općine Trnovo je 22 miliona KM, Vogošće iznosi 20,7 miliona KM, Ilijaša 20,4, Hadžića 17,7 miliona KM.</p><h2>Po stanovniku</h2><p>Kada se gleda po stanovniku, prema podacima popisa iz 2013. godine, najbogatija gradska općina je Centar. Budžet od 57 miliona KM otpada na 53.000 stanovnika, tj. 1.075 KM na svakog stanovnika. Ilidža (67 hiljada stanovnika) ima 865 KM na svakog pojedinca, Stari Grad (37 hiljada stanovnika) 837 KM po stanovniku, Novo Sarajevo (65 hiljada) 703 KM, Novi Grad (119 hiljada stanovnika) 462 KM, Ilijaš (20 hiljada stanovnika) 1.020 KM, Vogošća (26 hiljada stanovnika) 796 KM, a Hadžići (24 hiljade stanovnika) 737,5 KM po građaninu. Najveći budžet po stanovniku ima najmanja općina u Kantonu Sarajevo - Trnovo. S 1.500 stanovnika i budžetom od 22 miliona KM ova općina ima čak 14.660 KM po svakom stanovniku.</p><p>Kada je riječ o Gradu Sarajevo, njegov budžet za 2024. godinu iznosi 20.660.500 KM.</p><h2>Porezni prihodi</h2><p>U poreznim prihodima najproduktivniji su građani općine Centar koji, prema podacima Porezne uprave FBiH, uplaćuju 907 KM po stanovniku. Potom slijedi Novo Sarajevo (736 KM), Trnovo (657 KM), Stari Grad (620 KM), Novi Grad (466 KM), Ilidža (434 KM), Vogošća (378 KM), Hadžići (312 KM) i Ilijaš (262 KM).</p>

Najveći budžet po stanovniku ima Trnovo, u kojem gotovo 15.000 KM otpada na svakog stanovnika

Koje općine imaju najveće budžete u Kantonu Sarajevo: Na Ilidži puna sehara, Hadžići najsiromašniji

<p class="">U ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik u BiH, govorio je o tome da li će iskoristiti bonske ovlasti i donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, Dodikovim prijetnjama da odluku neće prihvatiti, HDZ-ovom prijedlogu za promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva, zakonu o državnoj imovini te evropskoj budućnosti BiH.<br></p><p>Komentirajući zeleno svjetlo za početak pregovora s EU, Šmit je ponovio kako naša zemlja sada igra u „višoj ligi“.</p><p>- Bh. političari trebaju biti svjesni da pred njima stoji ozbiljan i enorman posao kojeg se trebaju prihvatiti. To bi moglo biti iznenađenje za ljude poput Milorada Dodika, ali u budućnosti će, primjerice, odluke Evropskog suda pravde u Luksemburgu biti jednako važne kao odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji će ulaziti u detalje nacionalnog zakonodavstva u BiH i, ako ono ne bude u skladu s evropskim zakonom, plaćat ćete kazne. Ako uđete u evropski klub, imat ćete mnogo benefita za građane, ali morat ćete pratiti evropske smjernice - napomenuo je Šmit.</p><h2>Poduzeti mjere</h2><p>Šmit je, također, komentirao i mogućnost nametanja Izbornog zakona.</p><p>- Domaći političari su obećali, još 12. juna 2022., tokom sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Šarlom Mišelom (Charles Michel), da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore. Nažalost, do danas to nisu učinili. Puno su razgovarali o tome, ali rezultata nije bilo, tako da sam krajem decembra prošle godine najavio da ću upotrijebiti bonske ovlasti ako se ne dogovore. Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi. Građani žele da vide da im se glas računa, a, ako ne bude dogovora, poduzet ćemo mjere - naglasio je Šmit, ali nije precizirao kada će to biti. </p><p>Najave su da bi se to moglo desiti već danas, a najkasnije krajem sedmice.</p>

<p>Visoki predstavnik je prokomentirao i izjavu Milorada Dodika kako neće prihvatiti nikakvo nametanje u vezi s pitanjem Izbornog zakona.</p><p>- Mislim da ljudi koji žive u Banjoj Luci imaju iste želje kao i ljudi koji žive u Mostaru. Oni žele da se njihov glas prizna. To što Dodik govori kako on neće prihvatiti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, je li to znači da on hoće da pokrade izbore? Dodiku bih preporučio da se malo opusti, da sjedne s predstavnicima drugih političkih stranaka i da dogovore zakon koji su obećali Evropskoj uniji prije skoro dvije godine - kazao je Šmit.</p><h2>Ne dirajte sudije</h2><p>Šmit je kazao da Dodik treba biti svjestan da on kao visoki predstavnik garantira postojanje i Federacije, i Republike Srpske, i Distrikta Brčko.</p><p>- Neka bude siguran da poštujem Dejton, ja sam tu da branim Dejton, koji je pravna osnova za entitete. Neka se ne brine da će bilo kakve nereguliranosti proći između entiteta, zato na Izbornom zakonu radimo zajedno - kazao je Šmit.</p><p>Također je komentirao i zahtjeve HDZ-a da se u izmjene Izbornog zakona uključi pitanje izbora članova Predsjedništva.</p><p>- Ja sam zahtijevao tehničke izmjene. Pitanje izbora članova Predsjedništva, prije svega zbog presude “Sejdić – Finci”, svakako ostaje i mislim da je kontraproduktivno i štetno sva jaja pokušavati trpati u jednu košaru, jer tako se neće riješiti ništa. Izazove i pitanje treba rješavati jedno po jedno - naglasio je visoki predstavnik.</p><p>Osvrnuo se i na Dodikove zahtjeve da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije.</p><p>- Ja bih im jasno poručio: “Neka ne diraju strane sudije!” To nije na strankama da odlučuju da li žele da imaju strane sudije ili ne, oni su sastavni dio Ustava BiH, a Ustav kaže da trojicu sudija bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava - potcrtao je Šmit.</p><p>Kompletan videointervju možete gledati danas u 20 sati na Avaz TV-u, kao i na Alfa TV-u.</p><h2>Državna imovina</h2><p>Šmit se u intervjuu dotakao i pitanja državne imovine.</p><p>- Mi tu govorimo o državnom vlasništvu bivše Jugoslavije i njenoj raspodjeli u Bosni i Hercegovini. Ostale jugoslavenske republike su to pitanje davno riješile. Ustavni sud BiH je jasno rekao da treba usvojiti zakon o državnoj imovini. To ne znači da država treba biti vlasnik svega. Ja sam napravio grupu s ekspertima, ne s političarima. Oni su dali nekoliko prijedloga, postoji nekoliko pristupa za rješavanje ovog pitanja, ali ovo je važno pitanje evropskih integracija. Ko je sad vlasnik imovine? Ako to ne znate, niko vam neće investirati u to. Ono čemu ja težim jeste da sakupim međunarodna iskustva za rješavanje ovog pitanja. Međunarodni pravnici, iskusni ljudi iz federalnih država poput Švicarske, Španije, također i Njemačke, koja je ujedinila liberalni i komunistički dio zemlje, učestvuju u rješavanju ovog problema - naglasio je šmit.</p><h2>Uživanje u iftarima</h2><p>Visoki predstavnik otkrio je i kako provodi slobodno vrijeme u našoj zemlji.</p><p>- Ponekad mi nedostaje njemačka jednostavnost putovanja s jednog mjesta na drugo. Ono što mi se veoma sviđa u BiH je priroda, vodopadi, a “navučen” sam na bošnjačka jela iz svih kultura, ali u posljednje vrijeme uživam u mogućnosti da jedem ukusna iftarska jela. Moram reći da mi se ovdje ljudi mnogo sviđaju, tako su evropski i tako pristojni. Nekad mi dođe da Nijemcima kažem da bi mogli biti malo ljubazniji i da bi mogli doći u Bosnu da to nauče.</p>

Ako ne bude dogovora, poduzet ćemo mjere, rekao je

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, za "Avaz": Kad iscuri vrijeme, nametnut ću izmjene Izbornog zakona!

<p>U školskoj 2023./2024. godini u Bosni i Hercegovini je u 1.714 osnovnih škola upisano 256.385 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.952 učenika ili 1,5 posto.&nbsp;</p><p>Na ovaj način nastavljaju se negativni demografski trendovi u našoj zemlji. Širom Bosne i Hercegovine bilježi se negativan prirodni priraštaj, što, uz masovno iseljavanje, predstavlja ubitačnu kombinaciju za našu zemlju.<br></p><h2>Različite procjene</h2><p>Istraživanje koje je proveo ekspert za pitanja političke demografije Miodrag Pantović pokazuje da se veći dio BiH može smatrati depopulirajućim područjem, a znatna područja i rapidno depopulirajućim na osnovu vitalnog i indeksa starosti te procjene migracija, upisanih prvačića i perspektive mladih. </p><p>- Postoje različite procjene relevantnih institucija gdje bi Bosna i Hercegovina do 2060. godine mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva sa sadašnjim trendovima koji se odnose i na iseljavanje i na nizak natalitet - istaknuo je Pantović.</p><p>Kako je dodao, populacijska politika i demografija nisu samo pitanje nataliteta nego često pitanje i samog zdravlja.</p><p>U vezi s natalitetnom politikom u BiH poduzeti su neki koraci. Tako je, naprimjer, Kanton Sarajevo uveo naknade za porodilje u iznosu od 1.000 KM, što su poslije slijedili i neki drugi kantoni, poput Tuzlanskog.</p>

<p>Ipak, teško je očekivati neke značajnije iskorake kada BiH nema egzaktne podatke ni o tome koliko ljudi tačno živi u ovoj zemlji.&nbsp;</p><p>Naime, posljednji popis u BiH izvršen je 2013. godine, a otad vlasti nisu ni pomišljale poduzeti bilo šta u vezi s novim popisom, vjerovatno i same u strahu od rezultata do kojih bi mogle doći.</p><h2>Odliv mozgova</h2><p>Bez egzaktnih podataka o bh. stanovništvu teško je raditi na popravljanju demografske slike i transformaciji "odliva mozgova“ u "cirkulaciju mozgova“.</p><p>Da bi se postigao napredak, neophodno je stvaranje partnerstva između različitih sektora društva, uključujući političke stranke, civilno društvo, obrazovne institucije i poslovni sektor.&nbsp;</p><p>Samo zajedničkim naporima i predanim radom mogu se prevladati demografski izazovi i stvoriti bolja budućnost za sve stanovnike Bosne i Hercegovine.</p><h2>Dramatičan pad</h2><p>Prema procjenama UN-a, BiH spada u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama i procjene kažu da se naša zemlja suočava s dramatičnim padom broja stanovnika i, ako se trenutni trendovi nastave, za manje od 50 godina u zemlji će živjeti nešto više od milion i po ljudi.&nbsp;</p><p>Ovo se navodi u analizi koju je objavio Populacioni fond UN-a (UNFPA).&nbsp;</p>

Teško je očekivati neke značajnije iskorake kada BiH nema egzaktne podatke ni o tome koliko ljudi tačno živi u ovoj zemlji

Negativni trendovi: Sve manje nas se rađa

BiH u opasnosti da izgubi 70 posto stanovništva: Katastrofalne prognoze za našu zemlju

<p>Bosna i Hercegovina u četvrtak je i po peti put ispala iz baraža, ovaj put za Evropsko prvenstvo, izgubivši u nesretnoj završnici 2:1 od Ukrajinaca koji su u svega tri minute uspjeli napraviti preokret.</p><p>Na ovaj način po ko zna koji put ponavlja se već viđen scenarij da naša zemlja dođe na korak od uspjeha, ali u konačnici kiksa.</p><p>Brojni su bolni porazi u našoj fudbalskoj historiji, kada smo bili na korak do cilja, da bi se onda u odlučujućoj utakmici sve srušilo.</p><h2>Grozno smo počeli</h2><p>Za sve navijače nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine 11. oktobar 2003. godine ostao je u sjećanju po utakmici u kojoj nas je samo jedan pogodak dijelio od plasmana na Euro 2004. godine. No, malo se kod nadao da će to išta više od još jednih fatalno neuspješnih kvalifikacija.</p><p>Naša reprezentacija je kvalifikacije za Euro 2004. godine otvorila domaćim porazom na Koševu od Rumunije rezultatom 3:0, a potom i od Norveške u gostima sa 2:0.</p><p>Bosanskohercegovačka javnost je već otpisala našu selekciju, a izabranici Blaža Sliškovića velike nade nisu ulijevali nakon pobjede nad slabašnim Luksemburgom kući sa 2:0. No, onda je stigla senzacionalna pobjeda u Kopenhagenu nad Danskom rezultatom 2:0, a strijelci su bili Sergej Barbarez i Elvir Baljić</p><p>Uslijedio je poraz u Rumuniji 2:0 i činilo se da je kvalifikacijama došao kraj. No, uslijedile su dvije pobjede od po 1:0 nad Norveškom i Luksemburgom, a s obzirom da ni naši suparnici u grupi nisu briljirali i da su jedni drugima oduzimali bodove, BiH je i pored ne tako dobrih rezultata došla u priliku da kao prvoplasirana ode na Evropsko prvenstvo.</p><p>Naši momci su u posljednjem kolu na Koševu protiv Danske dobili priliku direktno se plasirati na Euro u Portugal.</p><h2>Krcat stadion</h2><p>Tog 11. oktobra 2003. godine najveći bosanskohercegovački stadion je bio krcat, svih 35.000 ulaznica je rasprodato i sve je bilo spremno za spektakl.</p><p>Računica je bila jasna - pobjedom naši momci idu na Euro, a u preostala dva ishoda znače kraj s obzirom da je Rumunija, koja je odigrala sve susrete imala 14, baš kao i Danska, a naša selekcija 12 bodova.</p><p>Hladan tuš našim momcima priredio je Martin Jorgensen u 12. minuti kada je šutirao iz prve iskosa sa lijeve strane i matirao Kenana Hasagića koji je, složit će se svi, morao bolje intervenisati.</p><p>U 39. minuti Koševo je proključalo. Hasan Salihamidžić je primio loptu na desnoj strani, uputio fenomenalan centaršut, a Elvir Bolić je nakon nebeskog skoka između danskih gorostasa matirao Tomasa Sorensena (Thomas Sorensen) za 1:1.</p>

<p>Naši momci su pokušavali na sve načine doći do gola vrijednog odlaska na Euro, no danska odbrana je bila neprobojna. Nije im pomoglo ni isključenje prgavog Tomasa (Thomasa Gravesena) u samom finišu meča, te je 35.000 ljudi uplakano napustilo Koševo.</p><p>Danska je otišla direktno na Euro, u baraž drugoplasirana Norveška koja je pobijedila posljednjeplasirani Luksemburg, Rumunija je završila na trećem, a BiH na četvrtom mjestu.</p><p>S ovim rezultatom otišlo se na poluvrijeme, a svi su bili sigurni da će BiH u drugom poluvremenu doći do željene pobjedi.</p><p>Naši momci su pokušavali na sve načine doći do gola vrijednog odlaska na Euro, no danska odbrana je bila neprobojna. Nije im pomoglo ni isključenje prgavog Tomasa (Thomasa Gravesena) u samom finišu meča, te je 35.000 ljudi uplakano napustilo Koševo.</p><p>Danska je otišla direktno na Euro, u baraž drugoplasirana Norveška koja je pobijedila posljednjeplasirani Luksemburg, Rumunija je završila na trećem, a BiH na četvrtom mjestu.</p>

Računica je bila jasna - pobjedom naši momci idu na Euro

Najtužnija utakmica u historiji reprezentacije BiH: Nedostajao je samo jedan gol

<p>Ministri iz Vlade FBiH tokom prošle godine najavljivali su svoj plan da provedu paket fiskalnih reformi koje bi, između ostalog, podrazumijevale smanjenje doprinosa na 28 posto i koje bi bile praćene povećanjem minimalca na 1.000 KM.<br></p><h2>Ekonomski rast</h2><p>Ipak, do fiskalne reforme još nije došlo, nije čak upućena ni u proceduru, a veliko je pitanje da li će tokom ove godine uopće doći do reformi. </p><p>Profesor ekonomije Anto Domazet, koji je član Predsjedništva SDP-a i njegovog ekonomskog vijeća, kazao je kako u ovom trenutku nije vrijeme za velike fiskalne reforme.</p><p>- Ovo je vrijeme niskog ekonomskog rasta, ovo je hod po ivici recesije i to, prema definiciji, nije vrijeme za poduzimanje velikih ekonomskih reformi. Vrijeme blagodati, vrijeme visokog ekonomskog rasta je vrijeme kada se ovakve mjere poduzimaju - pojasnio je Domazet.</p><p>Prema informacijama „Avaza“, nekoliko je razloga zbog kojih su fiskalne reforme zapele na putu.</p><p>S jedne strane, ispostavlja se da je minimalna plaća od 1.000 KM previsoko postavljena i, iako se nastoji postići neutralan efekt da poslodavci ne snose veće troškove zbog smanjenja doprinosa, problem nastaje zbog činjenice da bi, usljed naglog povećanja primanja za najveći dio radnika, nastao pritisak na poslodavce da plaće dižu svima. </p><p>Ukoliko bi, naime, radnik koji trenutno, naprimjer, prima plaću od 700 KM odjednom dobio povećanje na 1.000 KM, onda bi njegov kolega koji trenutno ima 1.100 KM tražio i značajno povećanje za sebe, a za poslodavce bi to u praksi značilo, u najboljem slučaju, jednake troškove, iako je vjerovatnije da bi morali izdvajati i više. </p><p>Drugi je problem taj što bi, prema najkonzervativnijim procjenama, usljed smanjenja doprinosa, budžet FBiH godišnje ostao bez stotina miliona maraka. To je razlog zbog kojeg su mnogi u Vladi skeptični kada je riječ o fiskalnim reformama.</p><h2>Porezni klin</h2><p>Ipak, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i ekonomista Admir Čavalić smatra da je upravo potencijalna recesija pravo vrijeme za sistemske reforme.</p><p>- U ovom trenutku nema konkretnije reforme ovog tipa od fiskalne. To je odgovor na pitanje gdje osigurati do milijardu KM u kratkom roku (mada i za to nemamo jasne procjene jer analiza nema). Tu su svakako i "milijarde" koje očekujemo shodno EU putu. Ako već dolazi EU novac, onda nema jasnijeg cilja od smanjenja poreznog klina u FBiH - kazao je Čavalić.</p><h2>Pomoć poslodavcima</h2><p>Vlada FBiH ipak je napravila neki ustupak poslodavcima, pa je tako donesena odluka da se do sredine 2024. radnicima mogu bez poreza isplatiti dvije prosječne plaće. Moguća je isplata do šest tranši, svaki mjesec po 420 KM, i te uplate neće biti oporezovane. Osim toga, Vlada je usvojila uredbu kojom je poskupljenje struje za privrednike ograničeno na 20 posto.</p>

Je li najavljena minimalna plaća postavljena previsoko? Vladu FBiH brine pad prihoda usljed smanjenja doprinosa

"Zaštekao" paket fiskalnih reformi: Da li minimalac od 1.000 KM ostaje samo san

<p>Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u EU. Ovo je svakako historijski dan i u općem sivilu i beznađu bh. društva jedna od najpozitivnijih vijesti za našu zemlju.</p><p>Ipak, treba biti realan i svjestan da je ova odluka više rezultat „sadake“ Evropske unije i promijenjenih geopolitičkih okolnosti nego neke veće zasluge domaćih političkih aktera. Ipak, istini za volju, s krajnje niskim standardima na koje smo navikli, činjenica da danas u vlasti participiraju politički akteri koji EU put navode kao primarni cilj i spremni su beskompromisno ispunjavati evropske uvjete predstavlja poželjnu promjenu u odnosu na dvije decenije mrtvila na evropskom putu kojem smo svjedočili.</p><p>Ipak, Evropska komisija i Evropsko vijeće bili su eksplicitni da pregovori i daljnji evropski put dolaze uz mnogo novih teških uvjeta. I to je zapravo sjajna stvar. Nakon godina prepucavanja, erodiranja institucija, korupcije, partokratije i jalovih međusobnih prepucavanja, domaći lideri konačno će imati konkretnu zadaću pred sobom.</p><p>Na medijima, nevladinom sektoru, akademskom svijetu i cjelokupnom društvu jeste da sve to vrijeme vrše enorman pritisak na izabrane funkcionere da se konačno ozbiljno uhvate konkretnog posla i ubrzano provode evropske uvjete, bez dodatnih „ali“.</p><p>A u slijeđenju tog puta, osim što će BiH usvajanjem evropskih standarda i praksi postati daleko uređenije i kvalitetnije društvo, također će domaći političari dobiti zadaću da napokon nešto rade u zajedničkom cilju. To u konačnici možda barem malo ujedini dubinski podijeljenu zemlju.</p>

Evropski put možda barem malo ujedini dubinski podijeljenu zemlju

Evropa bez "ali"

<p>U Kantonu Sarajevo vlada prilična napetost koja je izazvana narušenom sigurnosnom situacijom. Kolegij Skupštine Kantona Sarajevo zakazao je hitnu sjednicu o sigurnosnoj situaciji koja će biti održana 29. marta, potvrdio je predsjedavajući Skupštine i predsjednik Komisije za sigurnost KS Elvedin Okerić.</p><h2>Mafijaški ratovi</h2><p>Istakao je da su na sjednici Kolegija ministar unutrašnjih poslova KS Admir Katica i policijski komesar Uprave policije KS Fatmir Hajdarević informirali članove o aktuelnim događajima i poduzetim mjerama u dijelu stanja sigurnosti te javnog reda i mira.</p><p>Stranka za BiH otišla je i korak dalje, pa zbog sigurnosne situacije traži ostavke premijera Nihada Uka, ministra policije Admira Katice te predsjedavajućeg Skupštine Elvedina Okerića.</p><p>- Premijer (M)Uk je samo prije mjesec dao stručno obrazloženje građanima KS, a po pitanju sigurnosti u KS, gdje Sarajlije sve manje šetaju noću, ali ne zbog sigurnosti koje nema, već zbog zime. Na posljednja dešavanja po pitanju sigurnosti (pucnjave, ubistva, neredi, brza vožnja i saobraćajne nesreće) desio se, kao i uvijek od premijera, muk - naveli su.</p><p>Predsjednik Kantonalnog odbora (KO) SDA i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) Faruk Kapidžić kazao je da su izvještaji o zadovoljavajućoj sigurnosnoj situaciji u KS lažni.</p><p>- Mafijaški ratovi, arsenali oružja, eksplozije, svakodnevne pucnjave i ubistva postali su prepoznatljivo obilježje bh. prijestonice. Faris, Emira, Esad… listi s imenima ubijenih i ranjenih građana Sarajeva nema kraja, a oružani incidenti se nastavljaju. Za to vrijeme trojka nam servira izvještaje o zadovoljavajućoj sigurnosnoj situaciji - kazao je Kapidžić.</p><h2>Porazna statistika</h2><p>Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk kazao je da je sigurnost građana primarni interes Vlade KS.</p><p>- Sigurnost građana u Kantonu Sarajevo ne treba i ne smije biti predmet političkih sukoba ili razmirica. Sigurnost i dobrobit svih građana mora biti prioritet neovisno o političkom opredjeljenju - kazao je Uk.</p><p>Pozvao je sve aktere da prevaziđu političke razlike i da zajednički rade na rješavanju problema koje "očito imamo".</p><p>- Sigurnost na ulicama, u institucijama, generalno u društvu, treba biti naš zajednički cilj. O tome ćemo razgovarati na hitnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo - pozvao je Uk.</p><p>Iako opozicija stanje u gradu koristi da pokuša rušiti vlast, a pozicija izbjegava preuzeti direktnu odgovornost, činjenica je da je sigurnosna situacija nikad gora.</p><p>Od 8. do 18. marta u tri pucnjave upucane su dvije osobe, dok su u januaru zabilježeni ubistvo mladog Farisa Pendeka, pljačke, paljevina vozila... I da stvar bude gora, samo je nastavljen trend ubistava, razbojništava, pljački i saobraćajnih nesreća iz 2023., za koje niko od nadležnih nije snosio odgovornost.</p><h2>Nevidljivi komesar</h2><p>Fatmir Hajdarević imenovan je na mjesto policijskog komesara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u junu 2023. godine. Od tada je Hajdarević imao jedan medijski nastup, i to na godišnjoj pres-konferenciji Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo koja je održana šestog februara. Hajdarević je tada rekao kako prethodnu godinu iz oblasti sigurnosti karakterizira smanjenje broja evidentiranih krivičnih djela. Građani, očito, nisu istog mišljenja.</p>

Stranka za BiH zatražila ostavku Uka, Katice i Okerića. Sigurnost ne smije biti predmet političkih sukoba, poručio je Uk

Napeta situacija pred hitnu sjednicu Skupštine KS: Ko je kriv što je Sarajevom opasno šetati

<p>Sve veći broj naučnih istraživanja potvrđuje da su nove kategorije proizvoda bez sagorijevanja, odnosno e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice, višestruko manje štetne od cigareta i znatno učinkovitije za prestanak pušenja od svih dostupnih nikotinskih zamjenskih terapija. Međutim, postoji određeni broj nedoumica, pa čak ponekad i nepovjerenja, što je rezultat izostanka informiranosti. Iz tog razloga važno je čuti riječ domaće i regionalne struke.<br></p><p>Prema riječima dr. Branislava Lolića, poznatog banjalučkog pedijatra i pulmologa, postoji niz naučnih dokaza da su ti proizvodi za odrasle pušače manje štetni od cigareta.</p><p>- Istraživanje iza kojeg stoji "Cochrane", naučna baza koja je recenzirala 78 postojećih studija s više od 22.000 uključenih učesnika, zaključila je da su e-cigarete efikasnije za prestanak pušenja od nikotinskih zamjenskih terapija između 33 i čak 100 posto – ističe Lolić.</p>

<h2>Brojne predrasude</h2><p>S ovim stavom saglasan je i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Ognjen Brborović, koji je na nedavno održanoj edukaciji o temi "Novi proizvodi - znanost i inovacije" zaključio da „bilo kakva naučna diskusija o alternativnim nikotinskim i duhanskim proizvodima dovodi do zaključka da su ti proizvodi manje štetni od cigareta“.</p><p>Ipak, i pored naučnih istraživanja koja ukazuju na daleko manju štetnost ovih proizvoda, u društvu i dalje vladaju velike predrasude i neznanja po pitanju alternativnih proizvoda za pušače.</p><p>- Dio zdravstvene struke i zdravstvenih vlasti i dalje, nažalost, ignoriraju ta saznanja, braneći status quo, u kojem već godinama imamo kontinuirano visok broj pušača u Hrvatskoj, ali i zemljama regije - kazao je dr. Brborović.</p><p>Dr. Lolić smatra da negativna slika koja se šalje o e-cigaretama, grijanim duhanskim proizvodima i nikotinskim vrećicama često odmaže pušačima da se odluče da s klasičnih cigareta prijeđu na ovu vrstu proizvoda, iako bi od toga mogli imati mnoge zdravstvene benefite.</p><p>- Činjenica je da smo mi društvo koje puno puši, a istovremeno se diže velika gužva oko pojave novih proizvoda, poput e-cigareta ili nikotinskih vrećica, za koje je dokazano da su manje štetne od tradicionalnih cigareta, i to do te mjere da se predstavljaju kao neka nova droga. To je totalno pogrešna poruka za one kojima su ti proizvodi namijenjeni i kojima mogu pomoći, a to su odrasli pušači. Dakle, trebamo racionalno i govoriti o tim proizvodima i regulirati ih, i to na način da ih ne izjednačavamo s cigaretama, nego da prihvatimo njihovu manju štetnost za pušače te potaknemo pušače da cigarete zamijene tim proizvodima, a mlade da držimo što dalje od svih duhanskih i nikotinskih proizvoda - upozorava Lolić.</p><p>Upitan od medija, krajem prošle godine dr. Šekib Sokolović, internista, kardiolog i reumatolog, govoreći prvenstveno o nikotinskim vrećicama, kazao je da je njihova prednost što u sebi ne sadrže štetni sastojak.</p><p>- Katran, koji je sastavni dio običnih cigareta, ali ne i nikotinskih vrećica, dovodi do hroničnih plućnih bolesti i drugih oboljenja pluća. Povezan je s oboljenjima cijelog gornjeg respiratornog trakta, od sinusa pa nadalje - objasnio je Sokolović.</p><p>Naglasio je kako ovaj proizvod, kao i e-cigarete i grijani duhanski proizvodi, može biti bolji izbor za sve koji su "tvrdokorni pušači".</p>

<h2>Švedska lekcija za BiH</h2><p>No, za razliku od naših prostora, gdje prema ovim alternativnim proizvodima postoje i dalje brojne predrasude i dezinformacije, mnoge evropske zemlje aktivno ih koriste i promoviraju kao prijelazno sredstvo ka prestanku pušenja. Među njima prednjači Švedska.</p><p>U posljednjih 15 godina Švedska je uspjela smanjiti svoju stopu pušača s 15 na 5,6 posto. Za uspjeh u smanjenju pušenja ključan je bio prelazak pušača s cigareta na druge manje štetne duhanske i nikotinske proizvode.</p><p>To potvrđuje i recentno istraživanje IPSOS-a provedeno na populaciji bivših pušača u Švedskoj (njih 1.000) koji su prešli na alternativne proizvode, a koje je otkrilo njihovu motivaciju za prelazak i ostanak na manje štetnim alternativama u odnosu na cigarete. Glavni razlozi bili su zdravlje, dok su neki navodili i da je to utjecaj društva. Više od polovine ispitanika navelo je da bi vlasti i sistemi javnog zdravstva trebali u većoj mjeri podržavati prelazak pušača na alternativne duhanske i nikotinske proizvode, prepoznajući važnost komunikacije i kredibilnih izvora informacija za pušače.</p><p>- Švedska se ističe kao najprogresivnija članica EU u borbi protiv pušenja. Mnogo prije će dostići cilj koji je postavila EU, da se do 2040. godine smanji procent pušača na pet posto. Ključ ove borbe i uspjeha je prelazak pušača s cigareta na potencijalno manje štetne alternativne proizvode od duhana i nikotina. Jedan od ovih proizvoda su nikotinske vrećice, koje su legalan i dostupan proizvod širom EU - navodi pulmolog i pedijatar dr. Branislav Lolić.</p>

<h2>Britanski pristup</h2><p>Osim Švedske, sličnim konceptom vodi se i Velika Britanija, koja ima brojne mjere, ali i dostupna uputstva. Njihove NICE smjernice o prevenciji pušenja, promociji prestanka i liječenju zavisnosti od pušenja sadrže uputstva i za zdravstvene radnike, ali i uobičajene konzumente. I britanski National Health Service (NHS) pacijente upoznaje s e-cigaretama, kako funkcioniraju, koliko su sigurne te ih navode kao pomoć u prestanku pušenja.</p><p>Prema riječima domaćih i regionalnih stručnjaka, neosporno je da su proizvodi bez sagorijevanja duhana danas sve zastupljeniji, a uzimajući u obzir rezultate navedenih istraživanja, prihvatanje alternativnih proizvoda zasigurno ima svoje prednosti. Potez je na donosiocima odluka da prihvate savremene strategije prelaska pušača na proizvode bez sagorijevanja, čime se može poboljšati zdravstvena slika naše zemlje.</p><p>Važno je napomenuti da prodaja nove kategorija proizvoda, kao i prodaja klasičnih duhanskih proizvoda, izričito isključuje prodaju i upotrebu proizvoda maloljetnicima, a nad time se obavljaju stroge i redovne kontrole.</p>

Studije pokazuju da su e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice višestruko manje štetni od cigareta

 Alternativni proizvodi mogu spasiti tri miliona Evropljana

Smrt Džoa Libermana prošla gotov bez reakcija u našoj zemlji: Zašto smo zaboravili čovjeka koji je zaustavljao agresiju na BiH

Čujte, Srbi!

Mustafić: Skraćivati časove zbog ramazana, pa to ni SDA nije radila

Kako je došlo do razvoja meteorologije u glavnom gradu: Za sve bili zaslužni Austrougari... A ko bi drugi

Sve upotrebe bonskih ovlasti: Kako je Šmit transformirao BiH

Svi sarajevski gradonačelnici: Aristotel Petrović, prvi Srbin na čelu Sarajeva

Priča o sarajevskom ćevapu: Simbol grada koji ima dugu tradiciju

Večeras pomjeramo kazaljke na satu: Sve je počelo kao vic genijalnog Amerikanca

Koje općine imaju najveće budžete u Kantonu Sarajevo: Na Ilidži puna sehara, Hadžići najsiromašniji

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, za "Avaz": Kad iscuri vrijeme, nametnut ću izmjene Izbornog zakona!

BiH u opasnosti da izgubi 70 posto stanovništva: Katastrofalne prognoze za našu zemlju

Najtužnija utakmica u historiji reprezentacije BiH: Nedostajao je samo jedan gol

"Zaštekao" paket fiskalnih reformi: Da li minimalac od 1.000 KM ostaje samo san

Evropa bez "ali"

Napeta situacija pred hitnu sjednicu Skupštine KS: Ko je kriv što je Sarajevom opasno šetati

Istraživanja potvrdila brojne zdravstvene prednosti: Upotreba proizvoda bez sagorijevanja može poboljšati zdravstvenu sliku BiH

Smrt Džoa Libermana prošla gotov bez reakcija u našoj zemlji: Zašto smo zaboravili čovjeka koji je zaustavljao agresiju na BiH

Čujte, Srbi!

Mustafić: Skraćivati časove zbog ramazana, pa to ni SDA nije radila

Kako je došlo do razvoja meteorologije u glavnom gradu: Za sve bili zaslužni Austrougari... A ko bi drugi

Sve upotrebe bonskih ovlasti: Kako je Šmit transformirao BiH

Svi sarajevski gradonačelnici: Aristotel Petrović, prvi Srbin na čelu Sarajeva

Priča o sarajevskom ćevapu: Simbol grada koji ima dugu tradiciju

Večeras pomjeramo kazaljke na satu: Sve je počelo kao vic genijalnog Amerikanca

Koje općine imaju najveće budžete u Kantonu Sarajevo: Na Ilidži puna sehara, Hadžići najsiromašniji

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, za "Avaz": Kad iscuri vrijeme, nametnut ću izmjene Izbornog zakona!

BiH u opasnosti da izgubi 70 posto stanovništva: Katastrofalne prognoze za našu zemlju

Najtužnija utakmica u historiji reprezentacije BiH: Nedostajao je samo jedan gol

"Zaštekao" paket fiskalnih reformi: Da li minimalac od 1.000 KM ostaje samo san

Evropa bez "ali"

Napeta situacija pred hitnu sjednicu Skupštine KS: Ko je kriv što je Sarajevom opasno šetati

Istraživanja potvrdila brojne zdravstvene prednosti: Upotreba proizvoda bez sagorijevanja može poboljšati zdravstvenu sliku BiH