<p>Jedna od najznačajnijih književnica koje je naša zemlja ikad imala Nasiha Kapidžić-Hadžić preselila je na bolji svijet prije 29 godina, 22. septembra 1995., ali u njenim stihovima i danas uživaju najmlađe generacije. U svojim pjesmama je ispisivala čaroliju od dječijih želja i nadanja, igrajući se i uživajući u nizanju blagosti, ljepote i šarenila koje su dočaravale, budeći najljepša dječija maštanja i snove. Njena inspiracija, kako je često sama kazivala, bio je začuđeni dječiji pogled kada ugleda nešto novo. </p><p>Opsadu Sarajeva tokom agresije na BiH 1992. – 1995. i ratne nevolje dijelila je sa svojim sugrađanima, a pred sam kraj rata, usljed posljedica višegodišnjeg stresa i narušenog zdravlja, njeno srce prestalo je kucati.</p><p><br></p><h2><br></h2><p></p>

<h2>Kuća spomenik</h2><p>Stihovi pjesme „Vezeni most“: „Kad nam dođeš u grad od lišća, da budeš najdraži gost, vidjećeš kako obale travne, na ruci drže most“, uklesani u spomen-ploču, dočekat će vas pri ulasku u kuću u kojoj se, 1931. godine, rodila pjesnikinja cvijeća, trave i rijeka Nasiha Kapidžić-Hadžić. </p><p>Kuća, koja je smještena u jednoj od najljepših banjalučkih aleja u naselju Obilićevo, „gradu od lišća“ pored Vrbasa, izgrađena je krajem 18. ili početkom 19. vijeka. Nasihin otac Ali-efendija Kapidžić, viši vojni imam u vojsci Kraljevine Jugoslavije, koji je početkom Drugog svjetskog rata bio prvi potpisnik čuvene Rezolucije banjalučkih muslimana protiv progona Srba i Jevreja od vlasti NDH, ovu kuću je kupio 1920. godine od Muhamed-bega Kulenovića. Kuća je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Svake godine, u julu, u toj kući i bašti, u sklopu manifestacije „Dani banjalučke dijaspore“, održavaju se književni susreti „Vezeni mostovi“, nazvani po jednoj od Nasihinih najljepših pjesama. </p><p>U rodnoj Banjoj Luci, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, poslije studija književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Nasiha je neko vrijeme radila kao profesorica u gimnaziji. Nakon toga postaje urednica u obrazovnom i dječijem programu Radio Sarajeva, te urednica biblioteke "Lastavica" i drugih edicija za djecu i omladinu u Izdavačkoj kući "Veselin Masleša" u Sarajevu.&nbsp;</p>

<h2>Lete, lete laste</h2><p>Nasihina briljantna djela objavljena su u mnogim bosanskohercegovačkim i inozemnim antologijama, zastupljena u čitankama, školskoj lektiri, prevođena na druge jezike, izvođena u pozorištu... Najznačajnija su: "Maskenbal u šumi", "Vezeni most", "Skrivena priča", "Kad si bila mala", "Od tvog grada do mog grada", „Glas djetinjstva“, „Liliput“... </p><p>Većinu djela pjesnikinja Kapidžić-Hadžić posvetila je rodnoj Banjoj Luci, a zbirku "Kad si bila mala" svojoj kćerki Aidi, koja je, kako sama kaže, voljela izmišljati riječi i priče, a njena majka je to bilježila i pretočila u stihove. </p><p>- Kada sam shvatila da je njoj taj moj jezik bitan i zanimljiv, počela sam to raditi svjesno. Tu je, izgleda, bio izvor moje posvećenosti jeziku, što mi je kasnije postalo profesija – kazala je Nasihina kćerka Aida Hadžić, magistrica lingvistike. </p><p>Čuveni jugoslavenski kompozitor Julio Marić, komponirajući Nasihinu pjesmu „Lete, lete laste“, promijenio je stih „Idica raste" u „Gigica raste“, a na Nasihin upit zašto je to uradio, odgovorio je: „Šta ima veze, tvoja kćerka (Idica) je već velika, a moja (Gigica) je još mala“.</p>

<h2>Kolonija Lastavica</h2><p>Izdavačka kuća „Veselin Masleša“ svojevremeno je organizirala za djecu, čitatelje i autore nagrađenih radova posjete „Koloniji Lastavica“. Nagrada je bila sedam dana na moru uz druženje s piscima čije knjige je izdala biblioteka „Lastavica“.</p><p>- Mama je u „Koloniju“ išla kao urednica biblioteke i kao pisac-gost, a ja sam je pratila. Tako sam upoznala Branka Ćopića - mog idola, Miru Alečković, Desanku Maksimović, Daru Sekulić, Nedžatija Zekeriju... I u kući sam bila okružena najboljim dječijim knjigama, čitanju nije bilo kraja. Bilo je to divno i bezbrižno djetinjstvo 70-ih, s mamom koja mi je bila najbolji prijatelj, podrška, uzor, inspiracija i izvor ljubavi, pokretač svega što ostaje bitno za život – rekla je Aida.</p><h2>I unuka književnica</h2><p>I Aidina kćerka Ema naslijedila je talent za pisanje. Doktorirala je psihologiju na Univerzitetu Yale u SAD, a njeno pisanje nailazi na velike pohvale i kritičara i čitatelja. Svoje nane Nasihe se ne sjeća, jer je imala dvije godine kada je ona umrla, ali njena majka Aida je Emu tokom odrastanja upoznala s naninim pjesmama.</p><p>- Imala sam osam ili devet godina kada sam „ozbiljno“ pokušavala da prevodim pjesme moje nane Nasihe na engleski. Gledam fotografije iz rata, gdje se ona igra sa mnom, hrani me, uspavljuje pored šporeta na drva sa sulunarom probijenim kroz plastičnu foliju na prozoru... Ponosna sam što sam je imala i volim da vjerujem da sam naslijedila njen talent za pisanje – kazuje Ema.</p><p>Za svoje stvaralaštvo Nasiha Kapidžić-Hadžić dobila je brojne nagrade, među kojima Dvadesetsedmojulsku nagradu, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Nagradu "Veselin Masleša" grada Banje Luke i dvije godišnje nagrade Izdavačke kuće "Svjetlost". BH Pošta odštampala je poštansku marku s Nasihinim likom.</p>

<h2>Cvjetna grana</h2><p>"Cvjetna grana<br>pčelama hrana<br>i klackalica<br>za bezbroj ptica.<br>Ona je kut<br>gdje pauk ljut<br>upreda nit<br>u srebrn štit.<br>Ona je još<br>u vrtu broš,<br>vjetru lepeza<br>od finog veza,<br>oblak bjeline,<br>izvor svježine<br>i rosi stan<br>mirisan."</p>

Nasihina briljantna djela objavljena su u mnogim bh. i inozemnim antologijama, zastupljena u čitankama, školskoj lektiri, prevođena na druge jezike

Nasiha Kapidžić-Hadžić: 29. godišnjica smrti bh. književnice 

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” pozabavit ćemo se izrazima koje veoma često koristimo u svakodnevnoj komunikaciji, a sadrže više riječi istog značenja, koje stručno nazivamo pleonazmi.</p><br>

<p> A to je jedna od najčešćih jezičkih grešaka. Naime, nizanje istoznačnih riječi u govoru, ne samo da je pogrešno, nego takav govor djeluje nespretno, neprimjereno i nezgrapno. Mnogi nisu ni svjesni da ih izgovaraju ili pišu.</p><p>Jedan od najčešćih pleonazama je izraz ČESTO PUTA. Možda se sada pitate šta je tu pogrešno, jer ove dvije riječi nisu iste na prvi pogled, ali razmislite o njihovom značenju. Često je prilog koji znači mnogo puta, više puta, pa je često puta pleonazam i pogrešno je upotrebljavati taj izraz. Pravilno je reći ili napisati samo često ili više puta ili mnogo puta. </p>

Mnogi nisu ni svjesni da ih izgovaraju ili pišu

Šta je ispravno reći ili napisati: često puta, često, mnogo puta ili više puta?

<p>Dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke nedoumice.</p>

<p>Danas ćemo razriješiti jednu veoma interesantnu, koja je nastala prema staroj grčkoj legendi, a veoma često je upotrebljavamo i danas. Ova fraza nas ne dovodi u dilemu pri izgovoru, ali zastanemo kada treba da je napišemo. Kako se pravilno piše Gordijev čvor – velikim ili malim početnim slovom?</p><p>Kada kažemo Gordijev čvor, to znači da je nešto zapetljano, nerješivo i nerazmrsivo. Ova fraza potječe od grčke legende o Gordiju i njegovom nerazmrsivom čvoru. </p>

Ova fraza nas ne dovodi u dilemu pri izgovoru, ali zastanemo kada treba da je napišemo

Kako se pravilno piše: Gordijev čvor ili gordijev čvor?

Bajkovitu Kapadokiju, čije ime u prevodu znači “zemlja lijepih konja”, smještenu u srcu turske regije Anatolija, posjetila je novinarka “Azre”

Kapadokija kroz “Azrin” objektiv: Među 10 najljepših svjetskih atrakcija

<p>Ovo je nova emisija “Lijepe riječi” u kojoj, naravno, rješavamo nove jezičke nedoumice.</p>

<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo kako je izvršen pokušaj atentata, a i ne razmišljamo je li ta sintagma ispravna, odnosno je li pravilno reći pokušaj atentata ili samo atentat ili pak pokušaj ubistva.&nbsp;</p><p>Riječ atentat potječe od latinske riječi attentare, što znači pokušati, a u našem jeziku odnosi se na čin napada, neovisno o njegovom konačnom ishodu.&nbsp;</p><p>Zbog toga je pogrešno reći pokušaj atentata, jer sama riječ, dakle, ima značenje pokušaj ubistva. A ispravno je reći i samo atentat, bez obzira na to da li je uspio ili ne, odnosno neovisno o tome je li posljedica atentata smrt, meta se smatra žrtvom atentata. Atentat, dakle, ne mora biti fatalan.</p>

A ispravno je reći i samo atentat, bez obzira na to da li je uspio ili ne

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

Svojim primjerom pokazuje da mladi i vrijedni ljudi imaju budućnost u ovoj zemlji

Tarik Musakadić: Objekti u srebru i zlatu

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u nove “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke nedoumice koje nam skoro svakodnevno zadaje naš lijepi bosanski jezik. </p>

<p>Prijedlog ISPRED nas često dovodi u dilemu, jer ga čujemo u raznim pogrešnim kontekstima, a najčešće u značenju zastupanja, ali i u vremenskom značenju, što je pogrešno. Jer je jedina pravilna upotreba prijedloga ISPRED u mjesnom značenju, naprimjer: Lana Pudar je nosila zastavu Bosne i Hercegovine, hodajući ispred ostalih bosanskohercegovačkih olimpijaca. Ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine je spomenik kralju Tvrtku. Ispred tvoje kuće cvjeta divna crvena ruža.</p><p>A u narednim primjerima rečenica pogledajte u kojim značenjima ne treba upotrebljavati prijedlog ISPRED. </p>

Prijedlog ISPRED nas često dovodi u dilemu, jer ga čujemo u raznim pogrešnim kontekstima, a najčešće u značenju zastupanja

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” razriješit ćemo jezičke nedoumice koje nam svakodnevno stvaraju nelagodu, a krenut ćemo od jedne veoma teške. <br></p>

<p>Iako smo još u osnovnoj i u srednjoj školi, a i na nekim fakultetima učili kad se riječca NE uz glagole piše sastavljeno, a kada rastavljeno, skoro uvijek smo u dilemi kako je napisati. Lako nam ju je izgovoriti, jer se, kao i mnoge riječi koje se pišu rastavljeno, uvijek izgovara sastavljeno. Zbog toga vrlo često pročitamo, analogno izgovoru, sastavljeno napisano, naprimjer: NEZNAM, NEŽELIM, NEMOGU, NEVOLIM, NEMISLIM i slično.</p><p>A pravilo bosanskog jezika je da se riječca NE uz glagole piše odvojeno. </p>

A pravilo bosanskog jezika je da se riječca NE uz glagole piše odvojeno

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

<p>Narodno pozorište Sarajevo, večeras u 17:00 sati, prikazuje dramu “Tiho, tiše” autorice Milice Radojčić.</p><p>Rediteljca je Ana Janković, dramaturginja Teodora Marković, a igraju: Aleksandra Arizanović, Andrijana Andi Đorđević, Anja Ćurčić, Veljko Stevanović, Čubrilo Čupić i Nikola Đorđević.</p><p>Nakon što je neko prijavio silovanje, grupa srednjoškolaca, koji su svjedoci, ali i saučesnici zločina, pokušava da sklopi priču o tome šta se dogodilo prethodne noći, ali ne mogu da se saglase u jednom: da li je to bilo silovanje ili seks?</p><p>Na repertoaru Narodnog pozorišta večeras je i komedija “Švejk”, s početkom u 20:00 sati. Autor je Jaroslav Hašek, a reditelj Veljko Mićunović.&nbsp;</p><p>Predstava govori o češkom veteranu Jozefu Švejku i njegovim doživljajima u armiji. Priča počinje atentatom u Sarajevu koji prethodi Prvom svjetskom ratu.&nbsp;</p>

Večeras sarajevska teatarska publika može uživati u drami i komediji 

U Narodnom pozorištu predstave “Tiho, tiše” i “Švejk”

<p>Na današnji dan 2011. godine, u Sarajevu je preminuo Nedžad Ibrišimović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih patriota, književnika, publicista, urednika i vajara, vječnik oštrog pera čija genijalnost ni danas nije izblijedjela.</p><p>Nežad Ibrišimović rođen je 1940. godine u Sarajevu. Nakon prerane očeve smrti, usljed djejstava tokom Drugog svjetskog rata, kao trogodišnjak seli s majkom u Žepče, gdje je završio osnovnu školu. U Sarajevo se vraća da bi pohađao Srednju školu za primijenjene umjetnosti, Odsjek vajarstvo, a potom i studij filozofije na Filozofskom fakultetu. Počeo je rano pisati, već u 13. godini, a 1964. godine postao je i zvanično najmlađi književnik u Bosni i Hercegovini.</p><h2>Najznačajnija književna djela</h2><p>Njegova najznačajnija književna djela su: „Zlatni most“, „Ugursuz“, „Karabeg“, „Glas koji je pukao o Egidiju“, „Zmaj od Bosne“, „Braća i veziri“, „Knjiga Adema Kahrimana“, „Vječnik“... Osim književnošću, bavio se i novinarstvom. Bio je urednik u „Našim danima“ i „Oslobođenju“, te glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost „Život“, od 1995. do 1998. godine. Neko vrijeme Ibrišimović  je radio kao nastavnik u Goraždu, a svoja vajarska djela prikazao je u desetak samostalnih izložbi. </p><p>Među brojnim nagradama koje je dobio ističu se: Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva za roman „Ugursuz“, Prva nagrada za televizijsku adaptaciju „Ugursuza“ na Bledskom festivalu, Godišnja nagrada Izdavačke kuće „Svjetlost“ za roman „Karabeg“, Godišnja nagrada Izdavačke kuće „Veselin Masleša“ za roman „Braća i veziri“, Nagrada Društva pisaca BiH za knjigu „Knjiga Adema Kahrimana“, Nagrada „Skender Kulenović“ za „Izabrana djela I-X“, Godišnja nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za roman „Vječnik“, nagrade BZK „Preporod“ i „Hasan Kaimija“ za roman „Vječnik“.</p><p>Najčešće teme u djelima Nedžada Ibrišimovića su Bosna i Hercegovina i bošnjački narod. Njegova, kako ju je sam imenovao, “muslimanska trilogija“ („Ugursuz“, „Karabeg“ i „Braća i veziri“) mnogo govori o našoj zemlji i njenoj stvarnoj historiji, koja je nerijetko prešućivana i sakrivana, dajući nam lekcije za budućnost. </p><h2>Roman ”Vječnik“ pisao 47 godina</h2><p>Ibrišimovićevu karijeru obilježio je roman ”Vječnik“, kapitalno djelo na kojem je radio 47 godina, a za koje ga je Društvo pisaca BiH kandidiralo za Nobelovu nagradu. Pisao ga je, kako je sam kazivao, cijeloga života. A posljednje njegovo djelo „El-Hidrova knjiga“ je, ustvari, nastavak „Vječnika“. Prema mišljenju Nedžadovog sina Ora, ali i mnogih domaćih i svjetskih intelektualaca, za “Vječnika“ i “El-Hidrovu knjigu“ njegov otac je trebao dobiti Nobelovu nagradu.</p>

<h2>Rođen Marko Polo, italijanski trgovac i istraživač</h2><p>1254. - Rođen Marko Polo (Marco), italijanski trgovac i istraživač, najpoznatiji evropski srednjovjekovni putnik. Ka Dalekom istoku krenuo je iz Venecije  1271., u svojoj 17. godini proputovao je Mezopotamiju, Kurdistan, Persiju, Turan, Pamir, Kineski Turkestan i Mongoliju i stigao u Peking 1275. godine. Opisao je putovanja u "Knjizi o čudima svijeta", objavljenoj 1298., kasnije nazvanoj "Milion", koja je podstakla mnoga geografska otkrića.</p><p>1789. - Američki pisac Džejms Fenimor Kuper (James Fenimore Cooper), začetnik historijskog romana u američkoj literaturi, rođen je na današnji dan. Izgradio je tip pionira na indijanskoj granici, časnog, usamljenog, ali odanog heroja - prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u filmovima o Divljem zapadu. Utjecao je i na mnoge evropske pisce pustolovnih romana. Djela: romani "Špijun", "Pilot", " Bravo", "Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi".</p><p>1890. - Rođena engleska književnica Agata Kristi (Agatha Christie), autorica niza detektivskih romana, prozvana “kraljicom krimića”. Djela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u `Orijent ekspresu`", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Karibijska zagonetka", "Nikotin", "Tajna zamka Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u Mesopotamiji", "Mišolovka".</p><p>1894. - Francuski filmski reditelj Žan Renoar (Jean Renoir), sin slikara Ogista Renoara (Auguste), tvorac poetskog filmskog realizma, rođen je na današnji dan. U njegovim filmovima su se miješali san i realnost, radost i tuga svakidašnjeg života. Prije Drugog svjetskog rata snimio je nekoliko antiratnih filmova koji su snažno utjecali na duhovno stanje nacije. Napisao je knjige "Renoar, moj otac" i "Moj život i moji filmovi". Filmovi: "Nana", "Kučka", "Madam Bovari", "Toni", "Zločin gospodina Lanža", "Izlet", "Velika iluzija", "Marseljeza", "Čovjek-zvijer", "Pravilo igre", "Močvara", "Ova zemlja je moja", "Žena na obali", "Rijeka", "Helena i muškarci", "Frenč kankan", "Testament doktora Kordelijera", "Doručak na travi".</p><p>1911. - Umrla Engleskinja Adelina Paulina Irbi (Adeline Irby), poznatija kao Mis Irbi, spisateljica i dobrotvorka koja je u Sarajevo došla 1866. godine, u vrijeme kada je engleskim tronom vladala kraljica Viktorija (Victoria) i kad je u Engleskoj nastupila epidemija kolere. Ubrzo po dolasku u Sarajevo, Mis Irbi se povezala s hadži Stakom Skenderovom, pružajući materijalnu i svaku drugu podršku njenoj ženskoj školi i radu, a uporedo je pripremala osnivanje svog zavoda za opismenjavanje i obrazovanje djevojaka naziva Zavod Miss Irby ili Ženski institut plemenite Mis Irbijeve u Sarajevu, koji je otvorila 1869. godine.&nbsp;</p>

<h2>Rođena Bisera Veletanlić, prva dama zabavne muzike </h2><p>1942. - Rođena Bisera Veletanlić, prva dama srbijanske i regionalne zabavne muzike.  Ona je jedno od najvećih imena šlageristike i zvijezda festivala 1970-ih godina s područja bivše SFR Jugoslavije. U svojoj bogatoj muzičkoj karijeri snimila je veći broj nezaboravnih melodija, koje su obilježile jedno vrijeme.</p><p>1945. - Umro austrijski kompozitor Anton Fridrih Ernst fon Vebern (Friedrich von Weber), jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku zabranili nacisti u Drugom svjetskom ratu. Djela: kamerna za gudački kvarter "Pet stavova", "Šest bagatela", orkestarska "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pjesme.</p><p>1961. - Rođena Sonja Savić, srbijanska glumica. Prvu ulogu igrala je 1977. u filmu "Leptirov oblak", a veliku popularnost stekla je glavnom ulogom u filmu "Šećerna vodica" iz 1983. godine. Za ulogu u filmu "Život je lijep" iz 1985. nagrađena je na Filmskom festivalu u Veneciji. Sonja je snimila više od 50 filmova. Umrla je u stanu svojih roditelja u Beogradu, 23. septembra 2008. godine.</p><p>1989. - Umro američki pisac Robert Pen Voren (Penn Warren), u čijem je najboljem romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan uspon i pad političara kod kojeg su neodvojivo sjedinjeni porok i vrlina. Poznat je i kao suptilni pjesnik i pouzdan tumač moderne književnosti. Ostala djela: romani "Noćni jahač", "Na vratima neba", "Bujica", "Pećina", "Mjesto gdje valja doći", "Brat zmajevima", zbirke pjesama "Jedanaest pjesama na istu temu", "Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pjesme", eseji "Razumijevanje proze", "Razumijevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija i poezija".</p><p>2005. - Preminuo Aleksandar Ravlić, bosanskohercegovački novinar i fotograf. Do odlaska u penziju 1990. godine bio je profesionalni novinar i dugogodišnji rukovodilac dopisništva zagrebačkog "Vjesnika" u Banjoj Luci. Počeo se baviti publicistikom početkom 1950-ih, od kada je istraživao u prvom redu banjalučku prošlost. Uz svakodnevni posao, istraživanje prošlosti i pisanje, Ravlić se bavio i fotografijom. U publikacijama kojima je autor i brojnim drugim drugih autora, objavljeno je više stotina njegovih crno-bijelih i kolor snimaka, dok je mnogo snimaka objavljeno u dnevnicima “Vjesnik” i “Sportske novosti” te sedmičnicima kuće “Vjesnik”. Ravlićev kolor snimak - "Karneval na Vrbasu", načinjen pod zidinama stare tvrđave Kastel, na Vrbasu, odabran je za prvi turistički plakat Banje Luke, koji se pojavio u julu 1979. Dobitnik je više priznanja među kojima se ističu: Nagrada "Veselin Masleša" za oblast kulture SO Banja Luka (1975), Plaketa SO Cazin - najznačajnije priznanje Cazina (1985), Nagrada za životno djelo Udruženja sportskih novinara Jugoslavije (1983), Dvadesetpetomajske nagrade SR BiH (1981), zatim dvije plakete “Sportskih novosti”, te Srebrne plakete “Vjesnika”.</p><p>2006. - Umrla Orijana Falači (Oriana Fallaci), italijanska novinarka i spisateljica, poznata po izvještajima s ratnih i konfliktnih područja širom svijeta, te intervjuima koje je vodila s državnicima tokom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina.</p><p>2008. - Preminuo jedan od osnivača legendarne britanske rok grupe "Pink flojd" - klavijaturist Ričard Vilijam Rajt (Richard William Wright).</p><p>2011. - U Pragu u 100. godini umro slavni češki režiser Otakar Vavra, iza koga je, kao scenariste i reditelja, ostalo 80 filmova, te izuzetne klase na Praškoj filmskoj akademiji iz kojih su izašli reditelji kao što su Miloš Forman i Jirži Mencl.</p>

Danas je nedjelja, 15. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 108 dana

Nedžad Ibrišimović: 13. godišnjica smrti bh. književnika, urednika i vajara

Mnogi umjetnici su u tom boemskom kutku Pariza pronalazili inspiraciju i početkom i sredinom 19. vijeka došli da žive i stvaraju u Monmartru

Novinarka “Azre” u romantičnom Monmartru: Umjetničko srce Pariza

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u novu emisiju “Lijepe riječi” u kojoj ću vam još malo govoriti o neverbalnoj komunikaciji, konkretnije o tumačenju njenih znakova. <br></p>

<p>Kaže se da slika govori više od hiljadu riječi, a ta bi se izreka mogla prenijeti i na geste. Naime, sve osobe nesvjesno, pokretima i gestama odaju svojevrsne znakove kao svoje iskrene misli.</p><p>Kontakt očima i pogled su vrlo moćni neverbalni znakovi: širom otvorene oči i proširene zjenice pokazatelj su sviđanja, smještaj i dužina pogleda ukazuju na interes i emocije i pomažu nam u usklađivanju komunikacije s drugom osobom. Skrivanje pogleda često je znak neiskrenosti, ali može biti i znak nelagode.</p><p>Geste ili pokreti rukama ilustriraju i olakšavaju komunikaciju, ali ih moramo znati dozirati, jer pretjerano mahanje rukama nije pristojno i umjesto da olakša, otežava komunikaciju, odvraćajući pažnju sagovornika. <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Geste ili pokreti rukama ilustriraju i olakšavaju komunikaciju, ali ih moramo znati dozirati

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas govorimo o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti, naročito u razvoju socijalnih vještina. </p>

<p>Shvatili ste iz prethodnih emisija da se izrazom lica postiže bolje razumijevanje poruke koja se prenosi, da su veoma bitni kontakt očima, tjelesni stav, odnosno držanje tijela, orijentacija tijela, tjelesni odnos s predmetima iz okolice, dodirivanje, kimanje glavom, rukovanje, ton glasa i ostali elementi neverbalne komunikacije.&nbsp;</p><p>Obraćanje pažnje na navedene elemente može značajno doprinijeti uspjehu u procesu selekcije.</p><p>Dakle, tijelo šalje posebne znakove bitne za komunikaciju i bolje razumijevanje. Dodir pokazuje naklonost, bliskost, katkad dominiranje, dok je orijentacija tijela važna za socijalnu interakciju. Naprimjer, okretanje leđa nekome u društvu znači da nismo zainteresirani za komunikaciju. <br></p><p>Pogledajte video.<br></p>

Obraćanje pažnje na navedene elemente može značajno doprinijeti uspjehu u procesu selekcije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

Njegova popularnost i danas je ogromna, što dokazuju koncerti koje održava u najvećim dvoranama regije, a za koje se karte rasprodaju u nekoliko sati

Čarobnjak Dino Merlin danas slavi 62. rođendan

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” govorit ću vam o paraverbalnoj komunikaciji koja se svrstava u dio ili sredstvo neverbalne komunikacije. A šta to znači? </p>

<p>Paraverbalna komunikacija je vrsta komunikacije koja ima određene odrednice i verbalne i neverbalne komunikacije.&nbsp;</p><p>Uz nju se vežu boja, ton glasa, tempo i neke druge sastavnice govora poput zvukova koje ljudi proizvode i izgovaraju tokom govora, a takvim zvukovima ne može se pridati nikakvo konkretno značenje već ih se tumači ovisno o kontekstu i cjelokupnom dojmu.</p><p>Korištenjem takvih elemenata u određenim rečenicama savršeno se nadopunjuje značenje te predstavlja pripadnost određenoj narodnosti, društvenoj grupi ili udruženju ljudi. Paraverbalnom komunikacijom govornik svim sagovornicima daje na znanje mnogo informacija izrazito važnih za cjelokupni dojam komunikacijskog procesa. <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Uz nju se vežu boja, ton glasa, tempo i neke druge sastavnice govora poput zvukova koje ljudi proizvode i izgovaraju tokom govora

Šta je paraverbalna komunikacija?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas govorimo o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti. <br></p>

<p>Shvatili ste iz prethodnih emisija da se izrazom lica postiže bolje razumijevanje poruke koja se prenosi.&nbsp;</p><p>Posmatrač traži emocije na različitim dijelovima lica. Strah i tuga se najčešće traže u očima, sreća na obrazima, iznenađenje na čelu i usnama. Ovi spontani, autentični izrazi emocija vidno se razlikuju od onih koji se proizvode svjesno, bez osjećanja, odnosno izvještačeno.</p><p>Kažemo i čujemo često rečenicu: “Oči su ogledalo duše“, jer je vizuelna komunikacija jedan od najmoćnijih neverbalnih kanala komuniciranja putem koje se izražavaju i prenose emocije i stavovi.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Nasiha Kapidžić-Hadžić: 29. godišnjica smrti bh. književnice

Šta je ispravno reći ili napisati: često puta, često, mnogo puta ili više puta?

Kako se pravilno piše: Gordijev čvor ili gordijev čvor?

Kapadokija kroz “Azrin” objektiv: Među 10 najljepših svjetskih atrakcija

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

Tarik Musakadić: Objekti u srebru i zlatu

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

U Narodnom pozorištu predstave “Tiho, tiše” i “Švejk”

Nedžad Ibrišimović: 13. godišnjica smrti bh. književnika, urednika i vajara

Novinarka “Azre” u romantičnom Monmartru: Umjetničko srce Pariza

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

Čarobnjak Dino Merlin danas slavi 62. rođendan

Šta je paraverbalna komunikacija?

Šta je vizuelna komunikacija?

Nasiha Kapidžić-Hadžić: 29. godišnjica smrti bh. književnice

Šta je ispravno reći ili napisati: često puta, često, mnogo puta ili više puta?

Kako se pravilno piše: Gordijev čvor ili gordijev čvor?

Kapadokija kroz “Azrin” objektiv: Među 10 najljepših svjetskih atrakcija

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

Tarik Musakadić: Objekti u srebru i zlatu

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

U Narodnom pozorištu predstave “Tiho, tiše” i “Švejk”

Nedžad Ibrišimović: 13. godišnjica smrti bh. književnika, urednika i vajara

Novinarka “Azre” u romantičnom Monmartru: Umjetničko srce Pariza

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

Čarobnjak Dino Merlin danas slavi 62. rođendan

Šta je paraverbalna komunikacija?

Šta je vizuelna komunikacija?