<p>Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu čuva ukupno 636 primjeraka rukopisnih mushafa iz različitih perioda koji govore o sklonosti stanovnika naših krajeva o ljubavi prema samom Kur'anu, ali i umjetnosti prepisivanja Kur'ana na kaligrafski način, kazao je za "Avaz" hfz. mr. Hamza Lavić, viši bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke.</p><p>- Jedan od najvrijednijih rukopisa koji se čuva je i mushaf koji je poznat pod nazivom "Mushaf Fadil-paše Šerifovića". On je pored izuzetne kaligrafske i umjetničke vrijednosti sa izuzetnim iluminacijama i pozlatama karakterističan i po sistematičnosti kojoj je pristupljeno prilikom njegovog prepisivanja - kazao je Lavić.</p><h2>Prepisan 1849. godine</h2><p>Ono što znamo o ovom mushafu je da ga je, prema saznanjima, prepisao na Krimu ili u Istanbulu prepisivač pod imenom Muhadžir Dagistani 1849. godine, kazao je Lavić.</p><p>- U bilješci koja se nalazi na ovom mushafu navodi se da je prepisan iz rukopisnog primjerka mushafa kojeg je prepisao jedan od najpoznatijih bagdadskih poznavalaca kur'anskog pravopisa Muhamed ibn Altuntaš el-Bagdadi 1186. godine. On je svoj primjerak prepisao iz mushafa koji je nastao po nalogu halife Osmana, r.a. i kojeg je po njegovom nalogu prepisao Zejd ibn Sabit, r.a., što govori da je ovaj mushaf treća generacija hz. Osmanovog mushafa i da je jedan od sigurno najmeritornijih primjeraka mushafa, posebno kada je u pitanju ortografski segment samog mushafa - pojašnjava Lavić.</p>

<h2>Remek-djelo umjetnosti</h2><p>Mushaf Fadil-paše Šerifovića je primjer izuzetnog kaligrafskog i iluminatorskog umijeća, te jedan od najbolje očuvanih primjeraka kur'anskog teksta na prostoru BiH. </p><p>- Prije 20-tak godina u saradnji sa Centrom za istraživanje islamske kulture i historije iz Istanbula, urađen je reprint ovog mushafa koji je godinama služio kao izuzetan primjerak koji se poklanjao najistaknutijim gostima koji su dolazili u BiH, a sada je on dostupan i građanima na način da i oni mogu imati u svom posjedu to fototipsko izdanje jednog od najvrijednijih mushafa koji se čuvaju u Gazijinoj biblioteci - rekao je Lavić.</p><h2>Fadil-paša Šerifović</h2><p>Mushaf je dobio naziv po Fadil-paši Šerifoviću koji je ga je naručio da bude upravo primjerak iz kojeg će se prepisivati drugi mushafi i da na taj način još dodatno bude utvrđena sigurnost samog kur'anskog teksta, pojašnjava Lavić.</p><p>- Fadil-paša je bio jedan od najistaknutijih ličnosti Sarajeva i Bosne u prvoj polovini 19. stoljeća. Bio je imam i hatib u Carevoj džamiji, a 1832. godine je postavljen za sarajevskog kadiju. U doba Vedžihi-paše dobio je titulu paše, tako da je preuzeo upravu nad hercegovačkim i zvorničkim sandžakom. Bio je poznat kao bogat i pobožan čovjek, širom Bosne je ostavio brojne vakufe, a među njima i ovaj vrijedni mushaf koji se čuva u Gazijinoj biblioteci - zaključio je "Dnevni avaz" hfz. mr. Lavić.</p>

<h2>Primjer kaligrafskog umijeća</h2><p>Mushaf Fadil-paše Šerifovića (32 cm X 20,5 cm), kojeg je prepisao i ukrasio Ahmed Muhamed al-Muhadžir ad-Dagistani (iseljenik iz Dagistana) redžeb 1265./maj-juni 1849. godine, uvakufljen je u Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku u Sarajevu 11. rebi' el-evvela 1289./20. maja 1872. godine za potrebe ispravljanja drugih rukopisa Kur'ana i izučavanja sedam poznatih načina čitanja Kur'ana (kiraeta).</p>

<p>Primjer je izuzetnog kaligrafskog i iluminatorskog umijeća, te jedan od najbolje očuvanih primjeraka kur’anskog teksta na prostoru Bosne i Hercegovine.</p><p>Mushaf je ispisan i ukrašen, intenzivnim bojama među kojima preovladavaju zlatna, srebrena, ljubičasna i crvena boja. Grafika je lijepa i krupna, a ornament raznolik od vrlo minucioznih floralnih detalja do šestokrakih zvijezda.&nbsp;</p>

Gazi Husrev-begova biblioteka čuva ukupno 636 primjeraka rukopisnih mushafa iz različitih perioda

Lavić za "Avaz": Mushaf Fadil-paše Šerifovića je jedan od najvrijednijih rukopisa koje čuvamo

<p>Kasno večeras u sarajevskom naselju Pejton, na Ilidži, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je teško povrijeđen pješak.</p><p>- U 21.30 sati PU Ilidža je obaviještena da je u ulici Edhema Eke Džubura došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđen pješak. Vozač koji je upravljao vozilom se, nakon što je pješaka oborio na kolovoz, udaljio sa mjesta nezgode - potvrđeno je za "Avaz" iz Operativnog centra MUP-a KS.</p><p>- Pješaku, 27-godišnjem A.B. su na KCUS konstatovane teške tjelesne povrede. Tužiteljica rukovodi uviđajem, a obavljaju ga policijski službenici Uprave policije MUP-a KS - naveli su iz MUP-a KS.</p>

Do povrede je došlo usljed udarca automobilom

Saobraćajna nesreća na Ilidži: Povrijeđen pješak, vozač pobjegao

<p>U mjestu Kerep kod Gradačca večeras se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovalo jedno teretno vozilo.</p><p>- Dogodilo se slijetanje kamiona, s tim da je prikolica ostala na putu. Trenutno se radi uviđaj - potvrđeno je za "Avaz" iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.</p><p>Dodali su da je saobraćaj na toj dionici obustavljen do okončanja uviđaja.</p><p>Još uvijek nije poznato da li u ovoj nesreći ima povrijeđenih osoba.</p>

U nesreći je učestvovao kamion

Saobraćajna nesreća kod Gradačca: Kamion sletio s kolovoza, saobraćaj obustavljen

<p>Zekat je jedan od temeljnih ibadeta (obreda) u islamu i to je imovinski ibadet koji se sastoji od izdvajanja precizno definiranog dijela određenih vrsta imovine u poseban fond "Bejtul-mal", iz kojeg se prikupljena sredstva dijele Kur’anom definiranim korisnicima, prema prioritetima koje određuje ulu-l-emr (legitimni predvodnik muslimana), kazao je za "Avaz" dr. Ahmed ef. Purdić, fetvai-emin Islamske zajednice (IZ) u BiH.</p><p>- Intencija propisivanja zekata može se razumjeti iz samog filološkog značenja te riječi, a to je da se njegovim izvršavanjem osoba čisti. Zekatom osoba čisti svoje srce od loših osobina kao što su škrtost i pohlepa, zatim čisti svoju imovinu od tuđeg hakka (prava), te zaslužuje Božiji blagoslov, a time i uvećanje svoje imovine. U Kur'anu se kaže: "Uzmi iz imovine njihove zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš." (IX, 103) Muhamed, a.s., je rekao: "Kada izdvojiš zekat  iz svog imetka, štitiš ga i odstranjuješ iz njega ono što je, po tebe, zlo u njemu." (El-Hakim) - pojašnjava dr. Purdić za "Avaz".</p><h2>Vrste imovine</h2><p>Tri su osnovne vrste imovine na koju se izdvaja zekat, a to su: poljoprivredni proizvodi, stoka, te zlato i srebro (novac), pojašnjava dr. Purdić.</p><p>- Svaka od ovih vrsta ima svoje podkategorije i određene uslove koji se moraju ispuniti da bi izdvajanje zekata bilo obavezno. U osnovi, zekat se ne izdvaja na imovinu koju osoba koristi za vlastite potrebe kao što su kuća, stan, vikendica, auto i sl. Zekat izdvaja bogati, a to je osoba koja posjeduje imovine, preko osnovnih životnih potreba, u visini nisaba. Nisab je određeni nivo imovine a odredio ga Allahov Poslanik, a.s., i on je  za svaku od ranije spomenute tri vrste imovine različit - navodi dr. Purdić.</p>

<h2>Uslov obaveznosti izdvajanja zekata</h2><p>Uslovi obaveznosti izdvajanja zekata na ovu vrstu imovine su da je imovina dostigla nivo nisaba (sada je to 15.700,00 KM) i da imovinu u visini nisaba osoba posjeduje godinu dana (računa se hidžretska godina), dodaje dr. Purdić.</p><p>- Ukoliko su ispunjeni ovi uslovi, osoba je dužna da izdvoji 2,5 posto od ukupnog iznosa kojeg posjeduje na dan obračuna. Onaj ko posjeduje imovinu u visini nisaba, obavezan je izdvojiti zekat i ako to učini, imaće nagradu, a ako ne učini, biće griješan. Zekat i sadekatu-l-fitr se isključivo izdvajaju u Fond Bejtu-l-mal, u skladu sa praksom Allahovog Poslanika, a. s., i Hulefa-i rašidina, te fetvom reisu-l-uleme i odlukama organa Islamske zajednice - navodi dr. Purdić za "Avaz".</p><h2>Sadekatul-fitr</h2><p>Sadekatul-fitr se prevodi kao bajramska sadaka, dodaje dr. Purdić.</p><p>- Sadekatul-fitr je vadžib (drugorazredna obaveza) svakom muslimanu i muslimanki koji posjeduju bilo koje imovine, preko osnovnih životnih potreba, u visini nisaba. Osoba je dužna dati sadekatul-fitr za sebe i one koje izdržava, uključujući i maloljetno dijete. Sadekatul-fitr ima dvostruku ulogu. Jedna se odnosi na onog ko ga izdvaja, a to je čišćenje njegovog posta od manjih propusta, kao što su bespotreban i ružan govor, a druga se odnosi na korisnika sadekatul-fitra, a to je pomoć u prevazilaženju teškog stanja u kojem se nalazi - zaključio je za "Avaz" dr. Purdić.</p>

Osoba koja izdvaja zekat zaslužuje Božiji blagoslov, kazao je za "Avaz" dr. Ahmed ef. Purdić, fetvai-emin Islamske zajednice (IZ) u BiH

Ahmed ef. Purdić za "Avaz": Zekatom čistimo svoje srce od loših osobina

<p>Da je pojava preletača iz političkih stranaka iz jedne u drugu sasvim uobičajena pojava u političkom životu Bosne i Hercegovine, svjedoči i najnoviji primjer bivše potpredsjednice Srpske demokratske stranke (SDS) Maje Dragojević-Stojić. Ona je, naime, napustila tu stranku i pridružila se Partiji demokratskog progresa (PDP) mlađahnog predsjednika Draška Stanivukovića. S jedne strane, radovanje Stanivukovića koji ju je radosno i uz golemi smiješak dočekao, a s druge, kuknjava i zapomaganje organa SDS-a da Dragojević-Stojić vrati mandat.</p><p>Politički preletači su pojava koja je već duže prisutna u političkom životu naše zemlje. Možda najbanalniji primjer neodgovorne vlasti prema građanima koji su ih izabrali, bio je nedavni slučaj pada, a zatim vraćanja vlade Tuzlanskog kantona, zahvaljujući, kako se to popularno kaže "političkom transferu" dvojice zastupnika, koje je na kraju moralo ispitati i nadležno tužilaštvo.</p><p>Brojne organizacije i udruženja zadužena za praćenja izbornih procesa nisu još nikada mogli stati u kraj ovoj pojavi. Za preletače ne postoje nikakve sankcije ili kazne, a kod njih samih ne postoji niti minimum političke odgovornosti prema građanima koji su ih birali, ili prema strankama na čijim su izbornim listama bili. Nažalost, općenito u našem društvu ne postoji ni minimum političke, kao ni pravne odgovornosti. Nikada nije ni na pamet palo nekome u ovoj zemlji da se preletači sankcionišu i da za to postoji zakonsko uporište.</p><p>O predizbornim mahinacijama pisao je još 2011. godine i Wikileaks kada je naveo da je upravo zbog podmićivanja i potkupljivanja oboren "Aprilski paket". Svjedočili smo primjerima promjene stranačkih dresova, čak i najudaljenijih političkih stranaka koje nemaju ni dodirnih tačaka u smislu političkih programa, a bilo je čak i slučajeva promjene nacionalnosti u koju se politički zvaničnici zaklinju.</p><p>Stoga, svaki izbori u Bosni i Hercegovini donose nove avanture i izazove, ali i međuizborno vrijeme, kako vidimo, turbulentno je i puno "političkih transfera".</p><p>Nikad se nije stalo ukraj ovoj pojavi i sigurno je da ona još dugo neće biti iskorijenjena u političkom životu Bosne i Hercegovine.</p>

Ovoj pojavi se nikada nije stalo u kraj u BiH

Sindrom preletača

<p>Živimo dane posljednje trećine mubarek ramazana, dane u kojima Gospodar nebesa i Zemlje Svoje robove&nbsp;oslobađa&nbsp;od džehennemske vatre, kazao je za "Avaz" Resul ef. Alić, imam džemata Ilidža.</p><p>- U ovim danima Resulullah,&nbsp;s.a.v.s.,&nbsp;intenzivirao&nbsp;je svoj ibadet, svoje ukućane bi&nbsp;budio&nbsp;da&nbsp;noći&nbsp;bdiju u ibadetu, te je jačao i svoju vezu s Uzvišenim, učeći dovu "Gospodaru moj, oprosti meni, jer Ti si Onaj Koji prašta i voli&nbsp;praštanje" - kazao je ef. Alić.</p><h2>Traganje za noći Kadr</h2><p>U posljednjoj trećini ramazana krije&nbsp;se noć&nbsp;bolja od hiljadu mjeseci,&nbsp;noć sigurnosti i svakog dobra,&nbsp;noć&nbsp;Lejletu-l-Kadr, kazao je ef. Alić. </p><p>- Neće nas&nbsp;noć&nbsp;koja je bolja od hiljadu mjeseci&nbsp;promijeniti,&nbsp;ako je samo svedemo na nekoliko&nbsp;rekata&nbsp;nafile. Promijenit&nbsp;će nas ako budemo spremni uhvatiti se za uže, čije je&nbsp;početak&nbsp;kod Gospodara, a kraj kod nas, za uže koje se zove Kur'an. Resulullah,&nbsp;s.a.v.s., savjetuje nas:&nbsp;"Tragajte za noći kaderskoj u posljednjoj trećini mjeseca ramazana".&nbsp;Ko traži, taj će i naći. Bez žrtve i&nbsp;truda&nbsp;nema uspjeha - poručuje ef. Alić.</p>

<h2>Napustimo raspravu</h2><p>Znanje o noći kadra dignuto je od Resulullaha, s.a.v.s., zbog rasprave dvojice ashaba.&nbsp;</p><p>"O, Allahov Poslaniče, htio si nas obradovati i reći kad je noć kadra“ - upitali su ga ashabi. Resulullah, s.a.v.s., na to je odgovorio: "Allah je učinio da zaboravim, a uzrok je rasprava dvojice ljudi ovdje u džamiji. Ali, tražite je u posljednjih deset dana ramazana".&nbsp;</p><p>Jesmo li spremni raspravu napustiti pa makar bili u pravu, jesmo li spremni oprostiti jedni drugima, jesmo li spremni jezike svoje i ruke svoje ukrotiti kako bi naš brat bio siguran? Nemojmo dozvoliti dok tražimo noć Lejletu-l-Kadr da se nismo izmirili sa svojim bratom, jer kako Uzvišenog da poštujemo, ako stvorenja Njegova ne poštujemo - poručio je ef. Alić.</p><h2>Neizmjerne blagodati</h2><p>Efendija Alić poručuje da je ostalo još nekoliko ramazanskih noći u kojima Uzvišeni poklanja neizmjerne blagodati.</p><p>- U ovim noćima posvetimo se sebi, razmislimo o sebi, donesimo čvrsto odluku da će Knjiga kojom smo počašćeni u ramazanu, u koju nema sumnje, biti naš put kojim hodimo, kako je to kazao i hz. Omer: "Bili smo ponižen narod, pa nas je Allah Islamom i Kur'anom uzdigao i kad god budemo ponos i dostojanstvo na drugom mjestu tražili, bit ćemo poniženi" - zaključio je za "Avaz" Resul ef. Alić.</p>

U ramazanskim danima u našim dušama osjećamo smirenost, jer smo se kroz različite ibadete približili Uzvišenom, kazao je Resul ef. Alić

Resul ef. Alić: Donesimo odluku da će Knjiga kojom smo počašćeni biti naš put

<p>Blagoslovljeni mjesec ramazan, za muslimane predstavlja najodabraniji mjesec. U ovom mjesecu, u odabranoj noći Lejletu-l-Kadr počelo je objavljivanje Kur’ana.</p><p>Za 1,8 milijardi muslimana, ovaj mubarek mjesec je vrijeme za molitvu, suzdržavanje od jela i pića kroz post od zore do sumraka.</p><p>Ramazanske tradicije razlikuju se u cijelom svijetu.</p><h2>Turska: Predani bubnjari</h2><p>Posjećujete li Tursku tokom ramazana, pripremite se na vrlo glasno slavlje gdje se staro susreće s novim. Ova ramazanska tradicija jedinstvena za Tursku seže sve do Osmanskog Carstva prije nekoliko stoljeća kada nije postojala takva stvar kao što je budilnik. Predani bubnjari marširaju ulicom budeći sve na vrijeme za sehur, obrok koji jedete u zoru prije započinjanja dnevnog posta. Ono što ga danas čini još zanimljivijim je to što ovi bubnjari ne nose običnu odjeću, već nose osmansku nošnju, koja uključuje fes i prsluk.</p><p>Za sve sladokusce, također bi vas zanimalo da su rahatlokum, baklava i keksi poslastice koje morate imati za prekid posta. Mnoge porodice imaju svoje posebne recepte koji se prenose generacijama, ali ove poslastice možete pronaći i na tržnicama širom zemlje.</p>

<h2>Egipat: Šareni lampioni&nbsp;</h2><p>Ramazan u Egiptu jedan je od najživopisnijih praznika u svijetu. Ulice su okićene šarenim lampionima zvanim fanus (fanoos) s namjerom širenja radosti i vedrine. Priča o fanusu datira iz 10. do 12. stoljeća i dolazi iz Fatimidskog hilafeta. Kako kaže legenda, kada je lokalni vođa ili vladar posjetio Kairo prvog dana ramazana, mještani su držali svijeće na mračnim ulicama u znak dobrodošlice. No, s vremenom su svijeće evoluirale u svjetiljke s lijepim uzorcima i bojama koje se postavljaju kao ukras, ili se ponekad vide u rukama djece dok hodaju ulicama pjevajući i tražeći slatkiše.</p>

<h2>Maroko: Neferi</h2><p>Slično Turskoj, u Maroko postoje zadužene osobe koje bude stanovnike na sehur i oni se nazivaju neferi (nafars). Neferi, ili nafari, imaju veliku odgovornost i čast da probude zajednicu na vrijeme, a posljednje noći ramazana bivaju nagrađeni za svoj rad tokom cijelog mjeseca. Za razliku od Turske, nafari se ne oblače u osmansku nošnju, već ih se može pronaći u tradicionalnoj marokanskoj odjeći kao što je gandora kapa i umjesto da udaraju u bubnjeve, možete ih čuti kako interpretiraju molitvene pjesme duž ulica.</p><p>Kada je u pitanju iftar, odnosno ono što Marokanci nazivaju "ftour", oni imaju svoj jedinstveni stav. U Maroku, kada se prekida post, počinju s nečim laganim poput hurmi, sokova i drugih slatkiša. Slijede izdašnija jela poput harira, tople supe od leće i paradajza, kao i tvrdo kuhana jaja, slana peciva i pečena riba.&nbsp;</p>

<h2>Indonezija: Početak novog ciklusa</h2><p>Budući da je 87 posto indonežanskog stanovništva muslimani, nije iznenađenje da se ramazan slavi u cijeloj zemlji. Ova zemlja jugoistočne Azije ima svoj jedinstveni pogled na neke ramazanske tradicije. Prije prvog dana ramazana, indonežanski muslimani se kupaju u prirodnim bazenima ili izvorima kako bi se pročistili i pripremili za sveti mjesec.</p><p>Indonežanski muslimani također imaju još jednu ramazansku tradiciju zvanu nyekar, koja dolazi od javanskih muslimana. Vjeruju da je ramazan početak novog životnog ciklusa i vrijeme da se počne iznova, te stoga klanjaju namaz i odaju počast onima kojih više nema.</p>

<h2>Liban: Eho iftarskog topa</h2><p>Liban dijeli mnoge ramazanske tradicije sa svojim susjednim zemljama na Bliskom istoku. Jedna od njih je "midfa al iftar" i to je jedna od najstarijih tradicija na svijetu. To uključuje pucanje iz topova na kraju dana posta kako bi se upozorilo ljude da je vrijeme za iftar.</p><p>Kaže se da tradicija zapravo potječe iz Egipta i da je sve počelo kada je vladar slučajno ispalio top u zalasku sunca. No prešao je dug put od slučajnog zatajenja paljenja do onog kojem se radujemo svaki dan tijekom mjeseca. Danas Libanon čak ima svoje posebne povijesne topove samo za tu svrhu.</p>

<h2>Pakistan: Za iftar sok od ruže</h2><p>Kao u većinski muslimanskoj zemlji, ramazan je u velikoj mjeri integriran u pakistansku kulturu, gdje imaju svoje jedinstvene tradicije.</p><p>Kada je riječ o iftaru, obroci često uključuju biljni napitak s okusom ruže i pržene poslastice. Za obilježavanje kraja ramazana i početka bajrama, postoji posebna proslava koja se zove "chaand raat". Kao dio ove proslave, žene dobivaju kanu i kupuju šarene dodatke poput narukvica. U iščekivanju, vlasnici trgovina ukrašavaju svoje trgovine posebno za ovu priliku, a postavljaju se i privremeni štandovi s kanom.</p>

<h2>Bangladeš: Svjetla i ukrasi duž ulica</h2><p>Svake godine kada dođe ramazan, Bengalci se također okupljaju u pobožnosti i slavlju, kao i mnoge druge zemlje. Svjetla i ukrasi nižu se duž ulica, trgovina i tržnica dok mase ljudi sudjeluju.</p><p>Za prekid 'posta' posebna jela kao što su Jilapi, popularni slatki zalogaj, Piazu, koji je na bazi luka, pripremaju se unaprijed kako bi uživali s prijateljima i porodicom koji se navečer okupe na iftaru.</p>

Za 1,8 milijardi muslimana, ovaj mubarek mjesec je vrijeme za molitvu, suzdržavanje od jela i pića kroz post od zore do sumraka

Ramazanske tradicije širom svijeta: Od vrijednih bubnjara, do iftarskog topa

<p>U sarajevskom naselju Halilovići večeras se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala dva motorna vozila.</p><p>- U 20.15 sati dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali putničko motorno vozilo marke "Mercedes" i teretno vozilo marke "Nissan".&nbsp;</p><p>Jedno lice je upućeno na ukazivanje ljekarske pomoći - potvrdili su za "Avaz" iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo.</p>

U nesreći su učestvovala dva motorna vozila

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Povrijeđena jedna osoba

<p>Na nekih petnaestak kilometara ako krenete iz Bileće prema Stocu, naići ćete možda na najusamljeniju džamiju u Bosni i Hercegovini.&nbsp;</p><p>Avdića džamija na Planoj kod Bileće podignuta je davne 1617. godine. Na inicijativu bivšeg reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u BiH dr. Mustafe ef. Cerića, ova džamija je nakon njene posljednje obnove 2013. godine preimenovana u džamiju imama Ćamila ef. Avdića, utemeljitelja Islamske zajednice Bošnjaka u Americi, vizionara i lidera koji je rođen 1914. godine u tom mjestu.</p><h2>Jedinstvena arhitektura</h2><p>Džamija na Planoj pripada tipu jednoprostornih džamija sa sofama i kamenom četverokutnom munarom visokom 11 metara. Ovaj tip munare susrećemo i kod drugih hercegovačkih džamija, poput Telarevića džamije u Bijeljanima kod Fatnice (ostaci), Hasan-paše Predojevića u Bileći (ostaci), Stare džamije u Kruševljanima kod Nevesinja, ili Seferagića džamije u Dabrici kod Stoca. Sigurno je da su neimari ovih hercegovačkih džamija dolazili iz područja jadranskog primorja, mahom iz Dubrovačke republike, odakle su sa sobom donijeli karakteristična lokalna arhitektonska rješenja, što je rezultiralo jedinstvenim munarama u cjelokupnoj osmanskoj arhitekturi. Pri samom vrhu munare Avdića džamije koja je zidana od grubo tesanog kamena, izvedena su četiri polukružna zatvorena prozorska otvora dimenzija 50x100 cm, dok je krov pokriven kamenim pločama, na čijem se vrhu nalazi kameni alem. Mihrab džamije je zidan od kamenih tesanih blokova, a vanjske dimenzije džamije iznose 11,30x7,20 metara. Kamene četverokutne munare se jedino susreću u Hercegovini, a pretpostavlja se da je postojalo 14 džamija sa ovakvim tipom munare.</p><h2>Vakuf Avde Avdića</h2><p>Džamija na Planoj je vakuf Avde Avdića koji je za njeno izdržavanje uvakufio četiri njive zvane Luka, Cjepac, Podolje i Osmanagića njive. Vakufu ove džamije, uz ove četiri njive, pripadaju još i četiri mezarja i manji harem sa čatrnjom uz džamiju. Prihodi od ovih nekretnina 1913. godine iznosili su oko 30 forinti koje su davane za plaću imamu koji je vršio i dužnost muallima. Avdić je ukopan u haremu koji se nalazi uz ovu džamiju, a tu se nalazi i određeni broj nišana među kojima neki imaju oblike turbana. U haremu ove džamije ukopavani su članovi porodica Avdić, Džubur i Čustović.</p>

<h2>Tri puta rušena</h2><p>Džamiju na Planoj su prvi put u 18. stoljeću porušili uskoci (hajduci) iz primorja, te je obnovljena 1795. godine. Na kamenom luku ulaznih vrata džamije bio je uklesan natpis: "Časnu džamiju obnovili su stanovnici sela 1. muharrema 1210. hidžretske godine (18.7.1795. godine), a prvotno je džamija sagrađena 1026. (1617.) hidžretske godine." Džamija je porušena 1941. godine u toku Drugog svjetskog rata, pa je ponovo obnovljena 1964. godine. Zatim je ponovo porušena 1992. godine početkom Agresije na Republiku BiH, te je obnovljena 2013. godine. Posljednji imam ove džamije Mustafa ef. Zahić ubijen je 1941. godine i bačen u jamu, a njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni. Od 1907. godine imamsku i muallimsku dužnost u ovoj džamiji su vršili Hasan ef. Fazlagić, Šaćir ef. i Ali ef. Dreca i Rešid ef. Imamović.</p>

<h2>Ćamil ef. Avdić, vizionar i lider</h2><p>Djelo Ćamil ef. Avdića po kojem džamija na Planoj od 2013. godine nosi ime, značajno je za bošnjaštvo i razvoj Islamske zajednice. Ćamil ef. Avdić rodio se 10.7.1914. godine na Planoj. Nakon završene Gazi Husrev-begove medrese, upisao je Univerzitet Al-Azhar gdje je diplomirao 1951. godine. U SAD je došao 1954. godine gdje je bio imam malobrojnoj zajednici bosansko-američkih muslimana u Čikagu. Magistrirao je bibliotekarstvo na Rozari koledžu 1963. godine, te je radio kao bibliotekar na Northwestern univerzitetu. Cjelokupno svoje znanje i umijeće usmjerio je na organizovanje zajednice i podizanje prve džamije. Formirao je "Savjet imama", prvi u ovom dijelu zapadnog svijeta i bio njegov glavni član. Dočekao je početnu fazu izgradnje Islamskog kulturnog centra u Čikagu. Preselio je na ahiret 2. decembra 1979. godine, a ukopan je na mezarju Skoki uz svoje sunarodnjake.</p>

<h2>Nacionalni spomenik</h2><p>Džamija na Planoj je odlukom Ministarstva kulture SR BiH od 1952. godine proglašena spomenikom kulture pod zaštitom države. Komisija za očuvanje nacionalnih spmenika BiH je ovu ovu džamiju 2006. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Danas se u ovoj džamiji klanja džuma-namaz, kao i jedna od centralnih bajramskih proslava na području Bileće, za ramazanski, ili kurban-bajram.</p>

Avdića džamija podignuta je 1617. godine, kao vakuf Avde Avdića

Avdića džamija na Planoj: Oaza u surovom hercegovačkom kršu

<p>Nastupila je posljednja trećina ramazana, a mnogi muslimani širom svijeta su danas, dvadesetog dana ramazana nakon ikindije namaza ušli u itikaf, posebnu vrstu osamljivanja s ciljem posvećivanja isključivo ibadetu.</p><p>Itikaf kao posebna kategorija ibadeta vezan je za posljednju trećinu mjeseca ramazana.&nbsp;</p><p>"Itikaf" znači "izolirati se" i uključuje povlačenje iz svjetovnih poslova da bi se u potpunosti fokusirali na ibadet, molitvu i traženje Allahovog oprosta. Obavlja se u džamiji, gdje pojedinci provode svoje vrijeme u dubokoj predanosti, odvajajući se od svih smetnji, kako bi ojačali svoju vezu s Allahom.</p><h2>Povlačenje od svakidašnjice</h2><p>Itikaf predstavlja povlačenje od svakidašnjice radi posvećenosti pobožnosti.</p><p>Uslov za upotpunjenje itikafa jeste iskrenost (ihlas) osobe koja boravi u itikafu, u namjeri da se preda Uzvišenom Gospodaru. Takva osoba se susteže od uobičajenog govora u korist spominjanja Allaha (zikrullah), od spavanja u korist budnosti, od sna u korist razmišljanja, od ovosvjetskih preokupacija u korist ibadeta, kao što su učenje Kur'ana i obavljanje dobrovoljnih namaza.</p><h2>Preporučena tradicija</h2><p>Posljednjih deset dana ramazana smatraju se najsvetijim, jer uključuju Lejletul-kadr (Noć kadra) - noć opisanu u Kur'anu kao "bolju od hiljadu mjeseci". Muslimani su uključeni u neprestani ibadet, učenje Kur'ana i upućivanje dove, traženje oprosta i Božije milosti.&nbsp;</p><p>Itikaf je visoko preporučeni sunnet od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i onima koji ga poštuju obećane su ogromne nagrade. Itikaf omogućuje pojedincima da očiste svoja srca, obnove svoju vjeru i povećaju svoju odanost Allahu, dž.š.</p><h2>Traganje za smirajem</h2><p>Smisao itikafa (osamljivanja) je traganje za smirajem i oprostom. U itikafu se može provesti jedan, više dana, ili cijelu posljednju trećinu ramazana.</p><p>Allahov Poslanik, a.s. je posljednjih deset dana ramazana, oživljavao noć budnošću i ibadetom,&nbsp; trudio bi se i podsticao svoje ukućane na činjenje ibadeta.</p><p>Itikaf počinje dvadesetog dana ramazana, a završava se pred iftar posljednjeg dana ramazana.</p>

Itikaf predstavlja povlačenje od svakidašnjice radi posvećenosti pobožnosti

Nastupila je posljednja trećina ramazana: Muslimani provode vrijeme u itikafu

<p>Mubarek ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara i to je mjesec koji ima duboku simboliku i duhovnost, kazao je za "Avaz" prof. dr. Esmir Halilović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu (IPF) Univerziteta u Zenici. </p><p>- Deveti mjesec je mjesec kada dolazi do rođenja djeteta i svi smo uglavnom došli na ovaj svijet nakon devet mjeseci trudnoće. Tu imamo jednu simboliku, gdje ramazan predstavlja naš duhovni preporod, ili naše ponovno duhovno rađanje. Mubarek ramazan pruža ljudima priliku da se vrate Gospodaru Svjetova, da se u potpunosti duhovno očiste i da iz ramazana izađu kako Poslanik, s.a.v.s. savjetuje, čisti od grijeha, kao što dijete dođe na ovaj svijet čisto od grijeha. </p><p>Ramazan je ogromna životna duhovna prilika za svakog od nas da pogotovo u savremenom dobu, ludilu konzumerizma i materijalizma, ponovno oćutimo svoju duhovnost, da shvatimo da smo kao ljudi izgrađeni od duše i tijela, da su to dvije sastavnice našeg bića i da ni u kojem slučaju nije dobro za čovjeka da zapostavi svoju dušu i da se sroza na nivo animalnog i materijalnog - kazao je dr. Halilović.</p><h2>Bogobojaznost</h2><p>Trebamo se truditi da iz ramazana izađemo kao bogobojazni ljudi koji znaju za sebe, Gospodara Svjetova i koji znaju odgovore na esencijalna pitanja, a to je ko smo, šta smo i kuda idemo poslije naše smrti, naglasio je dr. Halilović.</p><p>- To je jedna svijest o Dragom Bogu i svijest da smo mi Njegovi i da se u konačnici Njemu vraćamo. Uzvišeni Allah, dž.š. nam ustvari daje recept kako doći do toga, pa nam otkriva na istoj stranici Časnog Kur'ana na kojoj propisuje post ramazana i kaže: "Mjesec ramazan je onaj u kojem je objavljen Kur'an". Kur'an je put ka našem duhovnom pročišćenju, razmišljanju o njegovim porukama i poukama i razmišljanju kako ga primijeniti u našim vlastitim životima, što je nešto dragocjeno za svakog čovjeka, pojedinca - smatra dr. Halilović.</p>

<h2>Samodisciplina</h2><p>Treba razumjeti da islam propisivanjem posta želi da razvije samodisciplinu kod vjernika, jer je vjernik osoba koja treba da u potpunosti kontroliše svoje nagone, pa čak i ono što mu je dozvoljeno od jela, pića i tjelesnog uživanja u halalu i da se sustegne tih nekih 13 ili 14 sati dok posti, pojasnio je dr. Halilović.</p><p>- Moramo shvatiti da imamo Gospodara kojem ćemo se vratiti i da nismo bogovi, već grješna stvorenja i da trebamo prepoznati svoje dobre i loše strane, te da na taj način shvatimo ramazan kao priliku da se oslobodimo svih negativnih navika koje svako od nas ima. Svi islamski ibadeti, namaz, post, zekat, sadaka i svi drugi imaju za cilj da nas preodgoje i poprave naše duhovno stanje i da kroz određene žrtve koje su relativno male, od vremena, imetka, uživanja, da jednostavno to posmatramo kao priliku za naš duhovni rast, odnosno približavanje Uzvišenom Allahu, dž.š. - kazao je dr. Halilović.</p><h2>Kontinuitet duhovnosti</h2><p>Samokontrola je posebna stvar i to je disciplina koja se treba konstantno razvijati, smatra dr. Halilović.</p><p>- Ramazan je samo jedan od mjeseci u godini. Međutim, mi mimo ramazana trebamo da shvatimo da ta disciplina treba da nas krasi tokom cijele godine, a to će biti putem nastavka naših dobrih djela nakon ramazana. Nećemo klanjati 20 rekata teravije mimo ramazana, ali ćemo voditi računa da klanjamo redovno farzove, sunnete, po mogućnosti još neku nafilu i po mogućnosti da ustanemo klanjati noćni namaz. Poslanik, a.s. preporučuje da postimo od svakog mjeseca po tri dana, da imamo taj kontinuitet te naše duhovnosti i prisjećanja na ibadete koje smo činili u mubarek ramazanu - pojašnjava dr. Halilović.</p>

<h2>Duhovni preporod</h2><p>Danas je čovjeku najpotrebniji duhovni preporod, jer se čovjek udaljio od svoje esencije, od Dragog Boga - kazao je dr. Halilović.</p><p>- Ljudi su se udaljili jedni od drugih i na kraju krajeva, čovjek se udaljio od samog sebe. Uzvišeni Allah kaže "Oni su zaboravili na Allaha, pa je Allah Uzvišeni učinio da zaborave na sami sebe". To su ljudi koji ne znaju smisao postojanja na ovom svijetu i koji su degradirali sebe na status životinje. Kur'an upravo ocrtava ta dva realiteta između kojih se čovjek nalazi, animalni realitet životinje koja ima strasti, ali nema obavezu da se klanja Uzvišenom Bogu i s druge strane, realitet meleka koji nema strasti, ali ima razum, čistu inteligenciju i pokoravanje Dragom Bogu. Čovjek je pozicioniran između dva realiteta. Ako se čovjek ne bude pokorio Dragom Bogu, onda on sam sebe srozava na nivo životinje, ili ispod tog nivoa. Često vidimo da ljudi rade veće zločine i gore stvari, nego što to životinje rade. S druge strane, Poslanik, a.s. nas uči da čovjek ukoliko bude radio na sebi i na svom duhovnom blagostanju, ima priliku da bude poput meleka ili da bude čak bolji od njih - zaključio je za "Avaz" dr. Halilović.</p>

Trebamo se truditi da iz ramazana izađemo kao bogobojazni ljudi koji znaju za sebe i za Gospodara Svjetova, kazao je dr. Halilović

Esmir Halilović za "Avaz": Islam propisivanjem posta želi da razvije samodisciplinu kod vjernika

<p>Iz ljubavi prema Kur'anu razvio se običaj mukabele, kazao je za "Avaz" hafiz dr. Elvir Duranović, naučni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka koji je, također, u razgovoru istaknuo blagoslove ramazana.</p><p>- Shodno kur'anskom tekstu ramazan je blagoslovljen mjesec, a njegov blagoslov prepoznaje se u punini Bogu ugodnih djela koje vjernici izvršavaju tokom ramazana, od sehura, posta i iftara, preko intenzivnog druženja s Kur'anom, klanjanja teravija i obilježavanja Pobjede na Bedru i Noći sudbine (kadr), do davanja zekata i sadekatul-fitra, što u konačnici rezultira Božijim oprostom i Njegovom zaštitom. Svaki ramazanski ibadet Bošnjaci su ogrnuli živopisnim plaštom vjerskih običaja. Iz ljubavi prema Kur'anu razvio se običaj mukabele, ali i običaji učenja Kurana pred duše umrlih čime se blagoslov ramazana ne zadržava samo kod živih, već svojim obiljem u značajnoj mjeri obuhvata i naše umrle, naše šehide i sve one koji su nas kroz stoljeća učili islamu i bdjeli nad njegovom čistotom - kazao je dr. Duranović.</p><h2>Teravih namaz</h2><p>Istaknuo je da je teravih-namaz sunnet Allahovog Poslanika, a.s., a da su ga Bošnjaci ukrasili zajedničkim glasnim spominjanjem Uzvišenog Boga.</p><p>- Negdje se poslije četiri rekata teravije uči tekbir (Allahu ekber) i veliča Božije ime, negdje se uči tehlil (La ilahe illallah), čime se ističe Božija jednoća, a ponegdje se donosi salavat na časnog Pejgambera, a.s. Slično je i s obilježavanjem Dana pobjede na Bedru ili Noć kadr. Gotovo da ne postoje dvije džamije u Bosni i Hercegovini u kojima se na isti način obilježavaju ova dva velika događaja, što jasno govori o bogatstvu bošnjačkih običaja i tradicije - pojašnjava dr. Duranović.</p>

<h2>Zajednički iftari</h2><p>Svaka tradicija, pa i vjerska, živa je i skoro svakodnevno pod kritičkim okom mlađih generacija koji je procjenjuju, zanemaruju neke njene segmente, a usvajaju neke, kazao je Duranović.</p><p>- Vjerska tradicija koja je vitalna, snažna i nužna za identitetsku ili religijsku samoidentifikaciju opstaje, dok u susretu sa savremenošću neki njeni aspekti mijenjaju formu, a neki iz sfere žive tradicije prelaze u sferu folklora. Čini mi se da je tradicija zajedničkih iftara opstala, ali je u značajnoj mjeri, pogotovo u urbanim sredinama, promijenila formu. U današnje vrijeme, naime, česti su zajednički iftari, ali ti iftari se više ne organiziraju u porodičnoj kući ili stanu, već u restoranu ili nekom drugom ugostiteljskom objektu. Običaj zajedničkih iftara je, dakle, opstao, ali su izlaskom iz porodičnog ambijenta izgubljeni brojni popratni običaji oko kojih je cijela porodica prilikom pripreme iftara bila angažirana. Slično je i s ramazanskim sjelima - dodao je dr. Duranović.</p><h2>Zekat i sadekatul-fitr</h2><p>- Ono što bih izdvojio jeste davanje zekata i sadekatul-fitra koje se do kraja 1960-ih godina među Bošnjacima više percipiralo kao vjerski običaj, nego kao vjerski propis. Angažiranošću ondašnjeg vođstva Islamske zajednice od 1969. godine, zekatu i sadekatul-fitru je dat onaj značaj kakav su imali u doba Allahovog Poslanika, a.s. Od te godine Islamska zajednica kao jedina, autonomna vjerska organizacija Bošnjaka muslimana, uspostavljena na zakonit način od strane zakonite islamske vlasti - osmanskog hilafeta, organizirano prikuplja zekat i sadekatul-fitr, što je rijedak primjer u svijetu. Naravno, takav čin utemeljen je na jasnom kur'anskom tekstu i praksi Allahovog Poslanika, a.s. - zaključio je za "Avaz" dr. Duranović.</p>

Vjerska tradicija koja je nužna za identitetsku ili religijsku samoidentifikaciju opstaje, naveo je hfz. dr. Duranović

Hafiz Elvir Duranović za "Avaz": Svaki ramazanski ibadet Bošnjaci su ogrnuli živopisnim plaštom vjerskih običaja

<p>Prošle su tri godine otkako je Rusija pokrenula vojnu invaziju na Ukrajinu, u februaru 2022. godine. Nakon telefonskog razgovora između američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i ruskog predsjednika Vladimira Putina, u kojem je dogovoren 30-dnevni prekid ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uslijedile su različite reakcije.</p><p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da Ukrajina, kao suverena država, neće prihvatiti nikakve sporazume postignute bez njenog sudjelovanja. Istaknuo je važnost očuvanja podrške Sjedinjenih Američkih Država i izrazio zabrinutost zbog mogućih bilateralnih pregovora između SAD i Rusije koji bi isključili Ukrajinu.</p><p>Evropski lideri također su izrazili želju za sudjelovanjem u budućim mirovnim pregovorima, naglašavajući da se ne može razgovarati o Evropi bez Evrope. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da Ukrajina i Evropa ne smiju biti isključene iz pregovora, te da članstvo Ukrajine u NATO-u ostaje strateški cilj.</p><p>S druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izrazio je zadovoljstvo Trampovim stavom o okončanju rata u Ukrajini, ističući postojanje političke volje s obje strane za pronalaženje mirnog rješenja. Također je najavio pripreme za bilateralni susret između Trampa i Putina.</p><p>Ove reakcije ukazuju na složenost situacije i potrebu za uključivanjem svih relevantnih strana u mirovne pregovore, kako bi se postiglo održivo rješenje sukoba u Ukrajini.</p><p>Zelenski je nakon skandala u Bijeloj kući od velikog dijela svjetske javnosti proglašen "glavnom preprekom" za konačni rasplet u njegovoj zemlji, odnosno prepreka miru.</p><p>Podsjetimo, Rusija je još 2014. godine anektirala Krim, a 2022. godine četiri oblasti, Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson, što ukupno čini petinu ukrajinske teritorije, koje Moskva smatra dijelom Rusije. Kako je izvjesno, teško je da će Ukrajina ostati u granicama u kojima je bila prije rata, što bi moglo otvoriti brojna pitanja u regiji, ali i u Evropi.</p><p>Dani i sedmice pred nama sigurno će donijeti odgovor konačnog raspleta. Kako god, jučerašnji razgovor Trampa i Putina je veliki iskorak.&nbsp;</p>

Ukrajinski predsjednik Zelenski naglasio je da Ukrajina, kao suverena država, neće prihvatiti nikakve sporazume postignute bez njenog sudjelovanja

Kraj krvarenja Ukrajine

<p>Bitka na Bedru, vođena 17. dana ramazana 2. godine po Hidžri, što odgovara 17. martu 624. godine, bila je ključna bitka za muslimane u ranim danima islama. To je bila prva veća bitka u kojoj su se našli mekanski politeisti i medinski muslimani.</p><h2>Potlačena strana</h2><p>Povod bitke bio je pokušaj muslimana da presijeku trgovačku karavanu mekanskih idolopoklonika, kazao je za „Avaz“ prof. dr. hfz. Safvet Halilović, redovni profesor Islamskog pedagoškog fakulteta (IPF) Univerziteta u Zenici, član Vijeća povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka i član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti BiH.</p><p>- Bitka na Bedru je jedna od najvažnijih i najvećih bitaka u islamu. Ona je prekretnica i s pravom se zove tako, jer su muslimani do tada bili strana koja je bila 13 godina potlačena u Mekki i koja je trpjela i bila proganjana zbog svoje vjere – rekao je.</p><p>Stvarni uzrok i razlog bitke bilo je nastojanje mekanskih mušrika da potpuno poraze prvu zajednicu muslimana predvođenu Poslanikom Muhammedom, a.s.</p>

<p>- Povod bitke je bio što je Poslanik, a.s. krenuo da presretne Kurejševićku karavanu koja se iz Šama vraćala u Mekku. Poznato je da su Mekelije trgovale sa Šamom, prostorom današnje Sirije. Bogata karavana sa stotinama deva i skupocjenim teretom, koju je predvodio kurejševićki vođa Ebu Sufjan ibn Harb, zaputila se iz Šama prema Mekki. Ne saznavši za Poslanikovu, a.s. namjeru, Ebu Sufjan je poslao glasnika u Mekku zatraživši pomoć, te su Kurejšije poslale preko 1.000 opremljenih ratnika. Poslanik, a.s. je mislio da neće doći do većeg sukoba, izašao je ususret karavani sa 313 ili 314 muslimana koji su bili slabo opremljeni – kazao je Halilović.</p><p>Islamski izvori, Kur'an i hadis, navode da je u ovoj bitki došlo do direktne Božije pomoći muslimanima, jer je u njoj učestvovao melek Džibril s drugim melecima. Ishod bitke je bila pobjeda muslimana.</p><h2>Materijalni plijen</h2><p>- Bitka na Bedru je značajna iz više razloga. Prvo, muslimani su po prvi put osjetili slast pobjede. Drugo, dobili su ogromni materijalni plijen iz ove bitke. Oni su u Mekki ostavili sve što su imali. Hidžra se uglavnom tajno činila i mogli su ponijeti jedan zavežljaj, a sav svoj imetak su ostavili u Mekki, tako da je to bila jedna satisfakcija, moralna i materijalna. Bitka na Bedru se smatra prekretnicom, jer su nakon toga uslijedile druge bitke, na Uhudu, bitka protiv saveznika, pa na kraju i konačno oslobađanje Mekke 8. godine po hidžri, odnosno 6. godina nakon bitke na Bedru – pojasnio je Halilović.</p><p>Muslimani su bili manjina u toj bitki, podsjetio je Halilović.</p><p>- Mušrička vojska je bila tri puta veća i mnogo bolje opremljena. No, muslimani su opet pobijedili. Iz ove bitke možemo izvući poruku da se pobjede u bitkama ne ostvaruju samo sa brojnošću armije i njenom opremljenošću. Mnogo bitnija je snaga vojničkog duha – zaključio je Halilović.</p><h2>Oslobođenje od zablude i opačenosti</h2><p>- Muslimanska vojska u bitki na Bedru predstavljala je čistu ideju, čvrstu vjeru, želju za Božijom nagradom i Njegovim Džennetom, isto što je predstavljala i oslobođenje od zablude i opačenosti. Mušrička vojska je bila oličenje vjerske iskvarenosti, moralne izopačenosti, ogrezlosti u pohotama i slijepog slijeđenja starih pradjedovskih običaja izmišljenih božanstava. Prije bitke mušrici su se provodili u pijenju vina, dok su im robinje pjevale i udarale u defove. Oni su mislili da je to put pobjede. Nasuprot tome, muslimani su uoči bitke svojim srcima bili okrenuti Allahu, dž.š., molili Ga za pobjedu i nadali se šehadetu. Ishod toga je bila pobjeda bogobojaznih i skrušenih i poraz onih koji su se zabavljali i slijedili svoje strasti – kazao je Halilović.</p>

Islamski izvori, Kur'an i hadis, navode da je došlo do direktne Božije pomoći muslimanima, jer je u njoj učestvovao melek Džibril s drugim melecima

Dan bitke na Bedru: Prvi trijumf muslimana na djelu

<p>Najavu mogućih mirovnih pregovora između Rusije i SAD-a u cilju okončanja rata u Ukrajini, za "Avaz" je komentarisao vojnopolitički analitičar Neven Kazazović.</p><p>Rusija ja saopćila da će tražiti "čelične garancije" da Ukrajina neće biti dio NATO-a i da će ostati neutralna u svakom mirovnom sporazumu.</p><p>- To je jedna vrsta igre koja ne znam kako će se završiti. Jako je teško prihvatiti ruske uslove. Ruski uslovi traže da se Ukrajina na neki način odrekne svojih dijelova teritorije, a to za sobom vuče neke ozbiljne posljedice. To bi značilo da se u Evropi mogu mijenjati granice. To je jako opasno - rekao je Kazazović.</p><h2>Helsinški dogovor</h2><p>Kazazović je podsjetio na Helsinški dogovor iz 1976. godine kojim je priznata nepovredivost granica, nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.</p><p>- Sporazum koji je funkcionisao decenijama i koji obezbjeđuje Evropi stabilnost, on se sada narušava i to može biti otpetljavanje klupka koje ne znamo gdje je kraj. Mnoge evropske zemlje pristale su na taj ugovor, a imaju probleme sa granicama. Neki njihovi dijelovi mogu da se tumače na više načina. Tu je Francuska, Belgija, Njemačka, Engleska, Poljska. Ugovorom u Jalti je istočni dio Poljske pripao Rusiji, a istočni dio Njemačke pripao zapadnom dijelu Poljske, tako da je Poljska zapravo pomaknuta na zapad. Dvanaest miliona Nijemaca je iseljeno iz tog područja. Ko kaže da Nijemci neće tražiti te granice, ako se mijanju granice. To je jako opasan presedan na kojem Rusi insistiraju. Ne radi se samo o NATO-u. Istovremeno, Zapad i Amerika su svojevremeno dali garancije da se neće širiti na Istok, međutim oni se šire na Istok. Bugarska, Rumunija, Poljska, baltičke zemlje, sve su u NATO-u - pojasnio je Kazazović.</p><h2>Ukrajina u NATO-u</h2><p>Kazazović je podsjetio da Rusija ne želi NATO na svojoj granici.</p><p>- Rusija ima neki razlog da neće NATO na svojoj granici. Drugo pitanje koje se postavlja, da li NATO u Ukrajini, ili ne, to je "šta zapravo  želi Rusija". Ona možda ne želi NATO kao svog protivnika, jer ima neke druge ambicije. To je jako komplikovano i jako je teško to raspetljati. Nisam siguran da je neka vrsta kompromisa ikako moguća u ovom času - rekao je Kazazović.</p><h2>Status Krima</h2><p>Ruska aneksija Krima koja je izvršena 2014. godine bila je od neprocjenljive važnosti za Rusiju.</p><p>- Ukrajina spominje Krim. On ima posebnu važnost, zato što je kontrola Krima, ustvari kontrola Crnog mora. Rusija na Krimu ima Sevastopolj i neke druge vojne baze koje su na neki način Ukrajinci napadima relativno doveli pod znak pitanja. Ako se bilo kakav dogovor sa Rusijom postigne, Krim ostaje na ruskoj strani. Sa Krimom dolazi i pitanje koje je vrlo karakteristično. Krim je nekada bio tzv. Zlatna horda i to je bila teritorija gdje su živjeli muslimani Tatari. Danas su oni jako brojni tu. Šta će biti sa njima, to je veliko pitanje. Staljin je njih raselio, pa su se oni vratili. Naišao sam na podatak da je najobrazovanije stanovništvo u Ukrajini Tatari. Oni su jako dobro shvatili kako sebe da odbrane, a to je kroz znanje i obrazovanje. Moje lično mišljenje je da Rusija neće od Krima nikada odustati, ali ne mora značiti da sam u pravu - objašnjava Kazazović.</p><h2>Interesi na Balkanu</h2><p>Kazazović smatra da, kako god da postoje interesi svjetskih sila za područje Balkana, tako i na Balkanu postoje zemlje koje žele promjene granica.</p><p>- Ako Zapad bude insistirao na svojim interesima, a Zapad uvijek insistira, mislim da Ukrajina u svojim starim granicama neće biti. Šta će biti sa Donjeckom, Luganjskom, Zaporožjem, to su sve elementi koji u taj paket ulaze. Historija nam pokazuje u 20. stojeću da ključna pitanja koja su bila teška riješiti, rješavali su Amerikanci i Rusi zajedno. Mi na Balkanu moramo od toga strahovati, jer na Balkanu postoje zemlje koje hoće da mijenjaju svoje granice. Balkan je uvijek bio u interesu velikih sila i ne mislim da će one dozvoliti da se mijenjaju granice na ovom području. Pored BiH postoji karakteristična strateška tačka, a to je Sjeverna Makedonija. Ako Srbi insistiraju da je to južna srpska pokrajina, šta će raditi Bugarska, Grčka ili Albanija? Ne mislim da će promjena granica u Ukrajini bitno uticati na Balkan, ali da će neke retgrogradne snage dobiti neka opravdanja, to je tačno - zaključio je Kazazović za "Avaz".</p>

Ruski uslovi traže da se Ukrajina na neki način odrekne svojih dijelova teritorije, a to za sobom vuče neke ozbiljne posljedice, smatra Kazazović

Kazazović o rješenju krize u Ukrajini za "Avaz": Jako je teško prihvatiti ruske uslove, oni ne žele NATO na svojoj granici

<p>Gazi Husrev-begova džamija je centralna džamija Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je 1530. godine i jedan je od najznačajnijih objekata iz vakufa Gazi Husrev-bega, vladara Bosanskog sandžaka. Zbog svoje impozantne veličine i posebne privlačnosti, nalazi se među najsakralnijim objektima islamske arhitekture na Balkanu.</p><h2>Način upravljanja</h2><p>U intervjuu za „Dnevni avaz“ mr. Dženan Kaljanac, sekretar Gazi Husrev-begovog vakufa, govorio je o historiji i nastanku ovog vakufa, kao i o njegovom značaju u današnje vrijeme.</p><p><b>Gazi Husrev-begov vakuf djeluje prema zapisima iz vakufname. Šta sadrži vakufnama Gazi Husrev-bega?</b></p><p>- Prva vakufnama Gazi Husrev-bega, pravni dokument kojim je 1531. godine osnovan njegov vakuf u Sarajevu, predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata osmanske vakufske prakse. Ovim aktom, Gazi Husrev-beg je definisao svrhu, strukturu i način upravljanja vakufom, osiguravajući njegov dugotrajan utjecaj na društveni, vjerski i obrazovni život zajednice.</p>

<p>Vakuf Gazi Husrev-bega od svog osnivanja 1531. godine djelovao je kao samostalna institucija. Tokom osmanskog perioda završni račun vakufa pregledavan je svake tri godine, dok su u kasnijim periodima - za vrijeme Austro-Ugarske, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ – ti pregledi vršeni na godišnjem nivou. Od 1978. godine, Gazi Husrev-begov vakuf djeluje u sastavu Islamske zajednice, nastavljajući svoju višestoljetnu misiju.</p><p><b>Kojom imovinom danas raspolaže Gazi Husrev-begov vakuf?</b></p><p>- Gazi Husrev-begov vakuf danas, u saradnji s Općinom Stari Grad, upravlja imovinom koja mu je ranije bila nacionalizirana, a čiji prihodi omogućavaju pokrivanje troškova propisanih vakufnamom. U narodu postoji predaja da nad Gazijinim hajratima lebdi hajr-dova, što nosi duboku simboliku. Uprkos teškim finansijskim izazovima kroz historiju, vakuf je uspio održati kontinuitet svojih osnovnih djelatnosti, uključujući redovne aktivnosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji, svakodnevnu hatmu i tevhid za Gaziju, kao i druge obrede predviđene vakufnamom.</p><h2>Harmonija prostora</h2><p><b>Stotinama godina prakticiraju se običaji koji proističu iz vakufname Gazi Husrev-bega. Koji su to običaji i kako su se uspjeli održati do danas?</b></p><p>- Običaji koji potječu iz vakufname Gazi Husrev-bega opstali su stoljećima, uprkos brojnim historijskim izazovima, uključujući i period agresije na Bosnu i Hercegovinu. Među najvažnijima su svakodnevna hatma i tevhid, koji se i danas uče u Gazi Husrev-begovoj džamiji. Vakufnamom je određeno da 30 osoba svakodnevno, nakon podne-namaza, prouči po jedan džuz Kur'ana, a zatim se u zajednici u džamiji prouči hatma, čiji se sevap namjenjuje Muhammedu, a.s., njegovim ashabima, Gazi Husrev-begu i svim muslimanima i muslimankama. Također, vakif je propisao da petorica musebbiha poslije podne-namaza uče tespih u džamiji, dok je obavezno učenje mevluda u mjesecu rebiu-l-evvelu još jedna dugovječna praksa.</p><p><b>Koje su posebnosti i programi u Gazi Husrev-begovoj džamiji tokom ramazana?</b></p><p>- Tokom ramazana Gazi Husrev-begova džamija postaje središte vjerskog života u Sarajevu, a njeni programi odišu duhovnom snagom i tradicijom. Jedna od glavnih posebnosti je mukabela, koja se u ovoj džamiji uči u terminima - sabahskom i ikindijskom. Sabahska mukabela počinje 15 minuta nakon imsaka, dok ikindijska počinje sat prije ikindija-namaza. Dvadeset hafiza, među kojima su istaknuti muderisi i vrhunski učači Kur'ana, svakodnevno uče mukabelu, dajući ovoj praksi poseban značaj. Dolazak na mukabelu u Begovu džamiju nije samo običaj, već svojevrsno duhovno iskustvo. Vjernici dolaze, ne samo iz Sarajeva već i iz drugih bh. gradova, kako bi osjetili neponovljivu atmosferu - spoj prožimajuće tišine, harmonije prostora i melodičnosti Kur'anskih ajeta, koji u ramazanu posebno dotiču srca i umove. Ramazanski vazovi, predavanja od posebnog duhovnog značaja, još su jedna istaknuta praksa u Gazi Husrev-begovoj džamiji. Tradicionalno, u Begovoj džamiji za ovu časnu službu angažuju se istaknuti vjerski učenjaci (alimi). U skorijoj prošlosti, među najpoznatijim vaizima u Begovoj džamiji bili su hafiz Sulejman ef. Šarac, hadži Mehmed Džemaludin ef. Čaušević, hafiz Hamdi ef. Berberović, hadži Mehmed ef. Handžić, hafiz Ismet ef. Spahić i mnogi drugi. Svaku drugu večer, prije teravih-namaza, vaizi s ćursa Begove džamije drže vazi-nasihate, podstičući vjernike na promišljanje i duhovni napredak.</p>

<p>Poseban značaj imaju i ramazanske hutbe. Prvu hutbu u ramazanu tradicionalno drži reisu-l-ulema, dok posljednju hutbu kazuje prvi imam Gazi Husrev-begove džamije. Osim toga, svake srijede prije podne-namaza održavaju se ramazanska predavanja s ćursa Begove džamije, na kojima se govori o temama povezanim s vjerom, moralom i društvenom odgovornosti. U posljednjoj trećini ramazana, u skladu s islamskom tradicijom, dvojica uglednih vjernika borave u itikafu, provodeći dane i noći u potpunoj posvećenosti ibadetu i duhovnom uzdizanju.</p><p>Sve ove aktivnosti svjedoče o tome da je Gazi Husrev-begova džamija i danas, kao i stoljećima unazad, živo srce vjerskog i duhovnog života u Sarajevu, čuvajući bogatu islamsku tradiciju i prenoseći je budućim generacijama.</p><h2>Poruka priče</h2><p><b>Koliko Bošnjacima znači Gazi Husrev-begova džamija?</b></p><p>- Gazi Husrev-begov vakuf nije samo simbol islamske duhovnosti, već i institucija koja je oblikovala urbani, intelektualni i nacionalni karakter Sarajeva i Bosne i Hercegovine. U središtu ovog vakufa nalazi se Gazi Husrev-begova džamija, koja predstavlja duhovno i kulturno sidrište bošnjačkog identiteta. Kroz vjekove, bila je ne samo mjesto molitve, već i centar obrazovanja, ekonomskog razvoja i društvenog života Bošnjaka.</p><p>Bez obzira na političke i društvene promjene – od osmanskog i austrougarskog perioda do vremena SFR Jugoslavije i savremene Bosne i Hercegovine – Gazi Husrev-begova džamija ostala je konstanta u životu Bošnjaka. Njen značaj nadilazi vjerske okvire, jer je postala simbol trajnosti, opstojnosti i duhovne snage jednog naroda.</p><p>O tome koliko je Gazi Husrev-beg bio svjestan važnosti dobrih djela, svjedoči i prelijepa narodna legenda. Prema predaji, neko ga je usnio u Džennetu i pomislio da je tu dospio zahvaljujući veličanstvenim građevinama i vakufima koje je ostavio. No, Gazi Husrev-beg je to negirao i objasnio da Džennet nije stekao gradnjom hajrata, već jednim naizgled skromnim, ali plemenitim djelom. Jednog dana sreo je uplakanog dječaka-šegrta koji se bojao vratiti majstoru jer mu je slučajno razbio bardak. Gazi Husrev-beg mu je odmah nabavio novi, spasivši ga od majstorove ljutnje i kazne.</p><p>Poruka ove priče je jasna: nije potrebno imati bogatstvo Gazi Husrev-bega da bi se činila dobra djela. I najmanja žrtva, poput jedne obične posude, može nekoga učiniti velikim – baš poput Gazi Husrev-bega.</p><h2>Glavni elementi vakufname</h2><p>- Glavni elementi vakufname su:</p><p>1. Osnivanje vakufa – Gazi Husrev-beg je uvakufio značajnu imovinu, osiguravši da vakuf djeluje u korist zajednice i da se njegova sredstva koriste za opće dobro.</p><p>2. Vjerski objekti – u sklopu vakufa izgrađena je Gazi Husrev-begova džamija, koja je postala središte vjerskog života u Sarajevu, te Hanikah – mjesto za duhovnu okrepu i obrazovanje u oblasti tesavufa.</p><p>3. Socijalni i javni objekti – vakuf je obuhvatao i javni vodovod s česmom, koji je značajno doprinio vodosnabdijevanju grada, te Imaret (narodnu kuhinju) koja je osiguravala besplatne obroke za siromašne.</p><p>4. Upravljanje vakufom – vakufnama precizno definiše način upravljanja imovinom, raspodjelu prihoda i obaveze mutevelije (upravitelja vakufa), koji je zadužen za očuvanje i poštovanje odredbi dokumenta. Finansiranje vakufa osiguravano je prihodima od zakupnina dućana, hanova i šuma, čime su pokrivani troškovi vjerskih i obrazovnih institucija te Imareta – pojasnio je Kaljanac.</p><h2>Čuvar tradicije</h2><p>- Svakog petka četiri devrihana uče Kur'an, dok se u sklopu Gazi Husrev-begovog imareta svakodnevno dijele somuni, nastavljajući tradiciju brige za siromašne i potrebne. Gazi Husrev-begov vakuf nije samo čuvar tradicije, već i živi dokaz njene prilagodljivosti kroz vrijeme. Tradicija nije statičan skup običaja, već dinamičan proces koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost, prilagođavajući se novim okolnostima, a pritom ostajući vjerna svojoj izvornoj svrsi – služenju zajednici – istakao je Kaljanac.</p>

Nije potrebno imati bogatstvo Gazi Husrev-bega da bi se činila dobra djela

Kaljanac: Gazi Husrev-beg je uvakufio značajnu imovinu, osiguravši da vakuf djeluje u korist zajednice

Lavić za "Avaz": Mushaf Fadil-paše Šerifovića je jedan od najvrijednijih rukopisa koje čuvamo

Saobraćajna nesreća na Ilidži: Povrijeđen pješak, vozač pobjegao

Saobraćajna nesreća kod Gradačca: Kamion sletio s kolovoza, saobraćaj obustavljen

Ahmed ef. Purdić za "Avaz": Zekatom čistimo svoje srce od loših osobina

Sindrom preletača

Resul ef. Alić: Donesimo odluku da će Knjiga kojom smo počašćeni biti naš put

Ramazanske tradicije širom svijeta: Od vrijednih bubnjara, do iftarskog topa

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Povrijeđena jedna osoba

Avdića džamija na Planoj: Oaza u surovom hercegovačkom kršu

Nastupila je posljednja trećina ramazana: Muslimani provode vrijeme u itikafu

Esmir Halilović za "Avaz": Islam propisivanjem posta želi da razvije samodisciplinu kod vjernika

Hafiz Elvir Duranović za "Avaz": Svaki ramazanski ibadet Bošnjaci su ogrnuli živopisnim plaštom vjerskih običaja

Kraj krvarenja Ukrajine

Dan bitke na Bedru: Prvi trijumf muslimana na djelu

Kazazović o rješenju krize u Ukrajini za "Avaz": Jako je teško prihvatiti ruske uslove, oni ne žele NATO na svojoj granici

Dženan Kaljanac za "Avaz": Bez obzira na političke i društvene promjene, Gazi Husrev-begova džamija ostala je konstanta u životu Bošnjaka

Lavić za "Avaz": Mushaf Fadil-paše Šerifovića je jedan od najvrijednijih rukopisa koje čuvamo

Saobraćajna nesreća na Ilidži: Povrijeđen pješak, vozač pobjegao

Saobraćajna nesreća kod Gradačca: Kamion sletio s kolovoza, saobraćaj obustavljen

Ahmed ef. Purdić za "Avaz": Zekatom čistimo svoje srce od loših osobina

Sindrom preletača

Resul ef. Alić: Donesimo odluku da će Knjiga kojom smo počašćeni biti naš put

Ramazanske tradicije širom svijeta: Od vrijednih bubnjara, do iftarskog topa

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Povrijeđena jedna osoba

Avdića džamija na Planoj: Oaza u surovom hercegovačkom kršu

Nastupila je posljednja trećina ramazana: Muslimani provode vrijeme u itikafu

Esmir Halilović za "Avaz": Islam propisivanjem posta želi da razvije samodisciplinu kod vjernika

Hafiz Elvir Duranović za "Avaz": Svaki ramazanski ibadet Bošnjaci su ogrnuli živopisnim plaštom vjerskih običaja

Kraj krvarenja Ukrajine

Dan bitke na Bedru: Prvi trijumf muslimana na djelu

Kazazović o rješenju krize u Ukrajini za "Avaz": Jako je teško prihvatiti ruske uslove, oni ne žele NATO na svojoj granici

Dženan Kaljanac za "Avaz": Bez obzira na političke i društvene promjene, Gazi Husrev-begova džamija ostala je konstanta u životu Bošnjaka