Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu čuva ukupno 636 primjeraka rukopisnih mushafa iz različitih perioda koji govore o sklonosti stanovnika naših krajeva o ljubavi prema samom Kur'anu, ali i umjetnosti prepisivanja Kur'ana na kaligrafski način, kazao je za "Avaz" hfz. mr. Hamza Lavić, viši bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke.

- Jedan od najvrijednijih rukopisa koji se čuva je i mushaf koji je poznat pod nazivom "Mushaf Fadil-paše Šerifovića". On je pored izuzetne kaligrafske i umjetničke vrijednosti sa izuzetnim iluminacijama i pozlatama karakterističan i po sistematičnosti kojoj je pristupljeno prilikom njegovog prepisivanja - kazao je Lavić.

Prepisan 1849. godine

Ono što znamo o ovom mushafu je da ga je, prema saznanjima, prepisao na Krimu ili u Istanbulu prepisivač pod imenom Muhadžir Dagistani 1849. godine, kazao je Lavić.

- U bilješci koja se nalazi na ovom mushafu navodi se da je prepisan iz rukopisnog primjerka mushafa kojeg je prepisao jedan od najpoznatijih bagdadskih poznavalaca kur'anskog pravopisa Muhamed ibn Altuntaš el-Bagdadi 1186. godine. On je svoj primjerak prepisao iz mushafa koji je nastao po nalogu halife Osmana, r.a. i kojeg je po njegovom nalogu prepisao Zejd ibn Sabit, r.a., što govori da je ovaj mushaf treća generacija hz. Osmanovog mushafa i da je jedan od sigurno najmeritornijih primjeraka mushafa, posebno kada je u pitanju ortografski segment samog mushafa - pojašnjava Lavić.

Remek-djelo umjetnosti

Mushaf Fadil-paše Šerifovića je primjer izuzetnog kaligrafskog i iluminatorskog umijeća, te jedan od najbolje očuvanih primjeraka kur'anskog teksta na prostoru BiH.

- Prije 20-tak godina u saradnji sa Centrom za istraživanje islamske kulture i historije iz Istanbula, urađen je reprint ovog mushafa koji je godinama služio kao izuzetan primjerak koji se poklanjao najistaknutijim gostima koji su dolazili u BiH, a sada je on dostupan i građanima na način da i oni mogu imati u svom posjedu to fototipsko izdanje jednog od najvrijednijih mushafa koji se čuvaju u Gazijinoj biblioteci - rekao je Lavić.

Fadil-paša Šerifović

Mushaf je dobio naziv po Fadil-paši Šerifoviću koji je ga je naručio da bude upravo primjerak iz kojeg će se prepisivati drugi mushafi i da na taj način još dodatno bude utvrđena sigurnost samog kur'anskog teksta, pojašnjava Lavić.

- Fadil-paša je bio jedan od najistaknutijih ličnosti Sarajeva i Bosne u prvoj polovini 19. stoljeća. Bio je imam i hatib u Carevoj džamiji, a 1832. godine je postavljen za sarajevskog kadiju. U doba Vedžihi-paše dobio je titulu paše, tako da je preuzeo upravu nad hercegovačkim i zvorničkim sandžakom. Bio je poznat kao bogat i pobožan čovjek, širom Bosne je ostavio brojne vakufe, a među njima i ovaj vrijedni mushaf koji se čuva u Gazijinoj biblioteci - zaključio je "Dnevni avaz" hfz. mr. Lavić.

Primjer kaligrafskog umijeća

Mushaf Fadil-paše Šerifovića (32 cm X 20,5 cm), kojeg je prepisao i ukrasio Ahmed Muhamed al-Muhadžir ad-Dagistani (iseljenik iz Dagistana) redžeb 1265./maj-juni 1849. godine, uvakufljen je u Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku u Sarajevu 11. rebi' el-evvela 1289./20. maja 1872. godine za potrebe ispravljanja drugih rukopisa Kur'ana i izučavanja sedam poznatih načina čitanja Kur'ana (kiraeta).

Primjer je izuzetnog kaligrafskog i iluminatorskog umijeća, te jedan od najbolje očuvanih primjeraka kur’anskog teksta na prostoru Bosne i Hercegovine.

Mushaf je ispisan i ukrašen, intenzivnim bojama među kojima preovladavaju zlatna, srebrena, ljubičasna i crvena boja. Grafika je lijepa i krupna, a ornament raznolik od vrlo minucioznih floralnih detalja do šestokrakih zvijezda.