Na Spomen obilježju ubijenim policajcima u Velikom parku, također je danas položeno cvijeće povodom Dana grada Sarajeva. Na nekoliko lokacija danas je položeno cvijeće i odata počast žrtvama.Na današnji dan 1945. godine, "zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih patriota - Srba, Muslimana i Hrvata" oslobođeno je Sarajevo.

Na današnji dan 1945. godine, "zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih patriota - Srba, Muslimana i Hrvata" oslobođeno je Sarajevo

Položeno cvijeće na Spomen obilježju ubijenim policajcima u Velikom parku

Povodom 6. aprila, Dana grada Sarajeva, cvijeće je danas položeno i na Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 92.- 95.Cvijeće je ranije položeno na Šehidskom mezarju Kovači i na mezar Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH, kao i ispred Vječne vatre u Sarajevu.

Šesti april najznačajniji je datum u historiji Sarajeva. Sve što se događalo tog datuma 1945. i 1992. godine postalo je simbol otpora njegovih građana svim oblicima fašizma, ksenofobije i mržnje prema drugom i drugačijem.To je dan kada je Sarajevo oslobođeno od fašističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Zbog toga se 6. april obilježava kao dan oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu i kao Dan grada.Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, danas je poručila da je ovaj datum jako važan za sve građane, a posebno mlade osobe.- Evo danas obilježavamo Dan oslobođenja grada Sarajeva, 6. april, od fašističkog terora. To je jako važna poruka za sve buduće generacije, a posebno jer smo juče obilježavali 5. april, Dan početka opsade grada Sarajeva – kazala je Karović.- Nažalost, od početka opsade koja je trajala od 1992. – 1996. ubijeno je preko 11.000 građana grada Sarajeva. Opsada je trajala 1.425 dana, sve do 29. februara 1996 godine. Nikako ne smijemo zaboraviti 9. januar 1996. godine kada je iz pravca Grbavice pucano na tramvaj, kada je ubijena naša sugrađanka Mirsada Durić, a 19 naših sugrađana je u tom tramvaju ranjeno. Evo danas kad sumiramo i 5. april i 6. april, ono što mene kao pojedinca boli, kao žrtvu agresije na BiH da naše mlade generacije ne uče ni o fašističkom teroru, a pogotovo ne uče o periodu agresije od 1992. do 1996. godine. Mislim da se to mora promijeniti, da se sistem mora promijeniti, da na kraju krajeva naša djeca moraju znati ko je bio agresor, a ko žrtva. Na koncu, istina i pravda nemaju alternativu – poručila je Senida Karović.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Šesti april najznačajniji je datum u historiji Sarajeva

Položeno cvijeće na Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 92.- 95.

Na Spomen obilježju "Vječna vatra“ danas su brojne delegacije sa svih nivoa vlasti položile cvijeće i odale počast žrtvama u Sarajevu, povodom početka opsade Sarajeva i Dana grada Sarajeva.Obilježavanje je počelo intoniranjem himne Bosne i Hercegovine.

Među prisutnima bili su Sifet Podžić, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić, načelnik Općine Centar Srđan Mandić, te brojne druge delegacije i građani.Prisustvovali su i savjetnici člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Hatidža Jahić i Denis Piplaš.Šesti april je najznačajniji datum u historiji glavnog grada Bosne i Hercegovine.&nbsp;Na ovaj datum 1945. Sarajevo je oslobođeno od fašizma, a 1992. počela je opsada Sarajeva koja je trajala 1.425 dana, što je najduža opsada jednog grada u modernoj historiji.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Obilježavanje je počelo intoniranjem himne Bosne i Hercegovine

Obilježavanje Dana grada Sarajeva: Položeno cvijeće ispred Vječne vatre

Bivša učesnica hrvatskog šoua "Gospodin Savršeni“ Selma Gusinac privukla je veliku pažnju javnosti zbog svojih specifičnih i sarkastičnih izjava, koje su često djelovale prenapadne.&nbsp;Gusinac je, inače, iz Tuzle i završila je Akademiju scenskih umjetnosti u tom gradu, te je igrala u mnogim predstavama.<h2>Stvarni život</h2>Gusinac je za "Dnevni avaz" govorila o iskustvu u šouu u kojem su se djevojke borile za naklonost "gospode savršenih“ Šime Eleza iz Splita i Miloša Mićevića iz Beograda. Nedavno je emitirano finale emisije, a Elez je odabrao Vanju Stanojević, dok se Miloš Mićević odlučio za Maidu Ribić, djevojku iz Sarajeva.- Mogu da kažem da uživo su ljudi oduševljeni. Prijatelji i poznanici su toliko oduševljeni kako sam ja to sve odigrala, koliko sam bila tamo sarkastična, humoristična. Svaki dan dobivam poruke podrške.&nbsp;Na ulicama ljudi mi prilaze da se slikaju sa mnom, da mi kažu kako sam carica, kraljica, ikona. Na društvenim mrežama opet su ljudi podijeljeni.&nbsp;Ima mnogo recimo i hejta, ali to su nisko inteligentni ljudi&nbsp;koji ne razumiju moj humor.&nbsp;Pa će napisati takve hejt komentare. A ljudi, naravno pametni, inteligentni, razumiju moj humor.&nbsp;Razumiju kad se ja šalim, da je to možda sve sarkastično.&nbsp;Tako da nije do mene, do njih je – kazala je samouvjereno Gusinac.Dodala je da se nije ništa pretjerano promijenilo u njenom životu nakon izlaska iz šoua, osim toga što je ljudi prepoznaju na ulici.- Više ne mogu&nbsp;izaći iz kuće u staroj trenirci, raščupane kose, uvijek moram biti sređena.&nbsp;Jedino to.&nbsp;Zato što ja privatno volim da nekada izađem iz kuće&nbsp;kao socijalni slučaj. A da kad želim, ja budem dama, našminkana – iskrena je Gusinac.

Kaže kako se nije prijavila u šou zbog pronalaska ljubavi.- Ima puno, puno kvalitetnih momaka u stvarnom životu. Mislim da normalan muškarac ne bi došao u ovakav šou, definitivno, izaći sam iz komfort zone. Nisam više htjela samo pozorište, pozorište. Htjela sam više možda i serija, i filmova. Nisam mislila da će tu biti neka velika promocija zato što nisam znala da će biti ovoliki hajp. Ali da, htjela sam nešto novo. Htjela sam avanturu – rekla je.<h2>Nemaju kapacitet</h2>Njeni kratki videoisječci se dijele društvenim mrežama, gdje privlače veliku pažnju. Jedan je mnogima među omiljenima, a riječ je o razgovoru između Gusinac i Mićevića u kojem ona govori kako bi s dečkom voljela ići na psihoterapiju. To je izazvalo podijeljene komentare, a Gusinac se za "Avaz“ osvrnula na to.- To je jako žalosno. Uvijek ću reći, muškarac od 36 godina da nikad nije otišao na psihoterapiju, da mu je to tabu tema, to je žalosno, to je poraz našeg društva. Najviše hejta sam dobila kao: „Jao, ova luđakinja ide na psihoterapiju“. Pa to je pobjeda, to je psihička pobjeda kad ti javno o tome možeš da govoriš. Evo, ja svaki četvrtak idem na psihoterapiju i nemam neke velike traume, odlično sam, i psihičko i fizičko zdravlje mi je odlično, i toliko mogu o tome da pričam. Sad radim s psihoterapeuticom na svojim ciljevima. Ne može svako da se nosi sa svime. Ako ja želim da dosegnem galaksiju, ne može svako da me prati. Ljudi nemaju kapacitet to da prate – kazala je Gusinac.Istaknula je da je ljudima jako teško priznati da njima treba pomoć. A da je to sve zbog slabića kojima su okruženi.- Meni je bilo toliko žalosno što, recimo, kad se ovo meni desilo, na početku je bilo dosta hejta, a neki ljudi nisu smjeli biti tu, uz mene, jer se nešto veliko dešava. Ljudi nemaju kapaciteta da podnesu neke stvari. Ako jedna Selmica koja izgleda toliko krhko i nježno, a nisam krhka, ima kapacitet i uživa, gušta u ovome, kako ljudi koji su mnogo stariji od mene nemaju snage za to. Nemaju snage da odu na psihoterapiju jer će onda kao njihov problem izaći na vidjelo. Ne postoji čovjek bez problema. Ali je pobjeda da javno to priznaš. Mislim, nije pobjeda, to bi trebala biti najnormalnija stvar. U našoj državi još ne znaju razliku između psihoterapeuta, psihologa i psihijatra. Odmah misle da ideš u ludnicu – iskrena je Gusinac.

Dodala je da su njene kolege bile oduševljene što je bila dijelom šoua "Gospodin Savršeni“.- Zato što me oni znaju i rekli su mi: „Selimice, ti si tako prekucala tamo, ti si ikona, kako ti sprdaš to sve okolo“. Kao da sam otkrila tu igru njihovu. A sad za ubuduće, ne moram ja možda ni svima govoriti da sam bila u rijalitiju, ali sigurno neće mi odmoći. Bilo je tu preispitivanja, da li će me ljudi ozbiljno shvatati, jer ipak je to rijaliti, to je potpuna diferencija od glume. Ali mislim da ne može odmoći. Gluma mi je 100 posto pomogla. Ja sam tamo gradila lik. Ništa ne shvatam ozbiljno. I onda mi je bilo kao, ajde da se šalim, da se zezam. I gluma mi je dosta pomogla. Nije da sam se ja pretvarala, već sam se više sprdala. Jer su meni tamo bile nerealne situacije, i uživanje je bilo da imaš potpunu slobodu da radiš tu šta hoćeš, da namaštavaš svoj lik – istaknula je Gusinac.<h2>Dva muškarca, a kao nijedan</h2>Ovo je prva sezona hrvatske verzije šoua da su se djevojke borile za pažnju dvojice muškaraca, inače je uvijek bio jedan.- Dva muškarca, ali kao nijedan. Mislim da je trebao puno bolji kasting za muškarce. Ja znam da će publika reći: "Selmica se izvlači, nisu tebe odabrali pa ti iz neke sujete, iz neke mržnje govoriš da nisu oni dobri“. Ali ja to mislim da se sve vidi – rekla je Gusinac.<h2>Tražim bolje projekte</h2>Sretna je kada je ljudi pitaju i za karijeru i glumu.- Sad sam u procesu da tražim neke bolje projekte. Ima tu nešto, nazire se, neki film. Zapravo, dva su snimanja. Još sam u pregovorima i eto kad bude, ja ću to javno reći, još ne smijem ništa o tome da pričam. Od predstava sada nema ništa, zato što sam se bazirala više na film i možda neku seriju – rekla je Gusinac.

Nisko inteligentni ljudi ne razumiju moj humor. Ljudi mi prilaze da se slikaju sa mnom, da mi kažu kako sam carica, kraljica, ikona

Glumica Selma Gusinac iz Tuzle za "Avaz" o učešću u šouu "Gospodin Savršeni": Ne može me svako pratiti na putu do galaksije

Već dugi niz godina, emisija "Naše priče“ na Alfa televiziji prepoznatljiv je format kako u našoj zemlji tako i šire. Od ponedjeljka, 7. aprila, počinje nova sezona ove emisije u novom terminu - svakog radnog dana u 17.15 sati.Iako donose novitete u vidu novog studijskog ambijenta i novog termina, ostaju ista dobro poznata lica koja će se družiti s gledaocima u popodnevnom terminu, urednice i voditeljice Irmela Šabanović i Mirela Pekušić.<h2>Produžena ruka</h2>- Godinama unazad u "Našim pričama“ govorimo o aktuelnim temama, društvenim problemima, političko-ekonomskim pitanjima, važnim događajima iz svijeta umjetnosti, ali donosimo i neke neobične i neispričane priče običnih ljudi. Kroz studio "Naših priča“ prošlo je stotine eminentnih gostiju, poznatih ličnosti, od pjevača i muzičara, preko glumaca, analitičara, stručnjaka iz različitih oblasti, pa sve do funkcionera i političara.&nbsp;U Vaše domove donosili smo dobro raspoloženje i motivaciju, često se trudeći da budemo produžena ruka svih onih čije priče su važne i vrijedne toga da se za njih čuje. Tako će biti i u budućnosti – kazala je Šabanović u razgovoru za "Dnevni avaz“.Istakla je da su gledaoci itekako prepoznali trud i rad koji stoji iza emisije "Naše priče“.- Zaista imamo vjerne gledaoce koji godinama prate ovu emisiju i koji nas prate i na našim društvenim mrežama. Prepoznali su kvalitet. I ne samo gledaoci, došli smo do toga da su "Naše priče“ postale toliko prepoznatljive da nas često potencijalni gosti sami kontaktiraju u želji da govore o nekoj aktuelnoj temi, promovišu svoje stvaralaštvo ili da ispričaju neke neispričane priče. Od prošle godine timu Alfe i emisiji "Naše priče“ pridružila se i Mirela Pekušić, koja se zajedno sa mnom trudi da uljepša svako popodne – istaknula je Šabanović.

Otkrila je da ekipa Alfa televizije, kako ona ispred tako i iza kamera, priprema za gledaoce mnogo novosti kada je u pitanju programska shema i nova sezona "Naših priča“.Tokom svih godina koliko ulazi u domove gledalaca, Šabanović je slušala mnoštvo teških životnih priča običnih građana ove zemlje. A kako se nosi s tim...<h2>Breme i pouka</h2>- Svaka priča nosi neko svoje breme i neku svoju pouku. Uradila sam na stotine emisija, bilo je zaista zanimljivih gostiju i priča, bilo je i smijeha i suza. Kroz naš studio prošlo je mnogo gostiju, najavljivali smo razne događaje, davali podršku malim biznis idejama, bili vjetar u leđa svakome ko je dijelio svoju priču s nama i našim gledateljima. Teško je sada izdvojiti bilo koga, jer, kako sam rekla, svaka priča ima neku svoju poruku i nešto po čemu je itekako važna. Socijalne priče i teme su nekako najteže i zaista one dotaknu apsolutno svakoga.&nbsp;Sjetimo se poplava u Jablanici i gubitka života i domova ljudi, obrađivali smo te teme i pričali o tome i bili ruka podrška na ovaj način. Pokušali smo doći u svaki dom kako bismo ljudima prenijeli sve ono što ih je zanimalo i što nisu znali. I jesmo mi novinari, voditelji, prezenteri, i svakako da moramo se držati osnovnih principa i ostati profesionalni. Ali ne može se biti kamen pred tuđim suzama, i tim ljudima je nekad potrebno nešto više od pukog klimanja glavom. Pokušavam izdržati dok su kamere upaljene, a poslije se raspadnem na komade. Nemam luksuz da to potraje, pa brže-bolje se sastavim – rekla je Šabanović.

Prisjetila se nedavnog gostovanja Sare Bero, majke dvije blizanke s Down sindromom.- Njena priča kako joj genetičar nije dozvolio da se obraduje svojoj djeci, rekao joj je: "Vi ste rodili djecu koja neće moći da hodaju, da pričaju, ništa neće moći“. Tu nisam mogla ostati imuna, obje smo plakale u emisiji. E to su zaista teške životne priče i borbe s kojima se mogu samo najjači nositi. Teško je u ovakvim ispovijestima ostati profesionalan u smislu da je nemoguće da te ne dotakne ovakva priča i iskustvo – kazala je Šabanović.<h2>Muha u studiju</h2>Kao i svi voditelji, i Šabanović je imala gafova pred kamerama. Nekih manje, nekih više primjetnih.- A ko nema gafova u našem poslu. Mislim da ih svi imamo. Sjetimo se onih novogodišnjih snimanja, tu je bilo smijeha. Mi smo čak napravili miks najzanimljivijih gafova sa snimanja i podijelili s našim gledateljima, bilo je simpatično. Kada sam snimala novogodišnju emisiju, s obzirom na to da se ona snimala cijeli dan, od jutra do mraka, bila je opuštena varijanta.&nbsp;Jedan pjevač je došao u studio Alfa TV i čekao da počnemo snimati. A to je bilo nemoguće jer odjednom je pala jelka koju smo imali tu, onda i stolica. Potom se najednom pojavila muha u studiju koju jednostavno nismo mogli izignorisati. Dobro smo se ismijali. Bude takvih dana, naprosto. A sve kolege će razumijeti kakve probleme muhe mogu napraviti u studiju – kroz smijeh je ispričala Šabanović.Ne propustite "Naše priče" od 7. aprila od 17:15 sati samo na programu televizije Alfa

Od 7. aprila novi termin dobro poznate emisije. Slušala je mnoštvo teških životnih priča običnih građana ove zemlje

Voditeljica i urednica Alfa TV Irmela Šabanović za "Avaz": Pred kamerama ostajem profesionalna, a poslije se raspadnem na komade

U centru Sarajeva, ulica Maršala Tita, desila se saobraćajna nesreća.Iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo naveli su da nemaju informacija, osim da je pričinjena materijalna šteta na vozilima.Saobraćaj nije obustavljen, ali su nastale velike gužve.

Nije obustavljen saobraćaj

Saobraćajna nesreća u centru Sarajeva: Pričinjena materijalna šteta

Dvadesetdevetogodišnji Nermin Đuzić iz Lukavca pomjerio je sve granice, oborio zidove i već ostvario mnogo toga o čemu ljudi u njegovim godinama samo sanjaju. I na duhovnom i na obrazovnom nivou.Magistar je genetike i bioinžinjeringa, a trenutno je i na doktorskom studiju iz oblasti farmakogenetike. Osim toga, hafiz je te je učio tradicionalnu mukabelu proteklog ramazana u srcu Tuzle.Za sve to treba upornosti i odricanja, a za Đuzića možda je i još napornije bilo. Iako ne voli to isticati i ne smatra to svojom manom, jer to i nije, on se odmalena nosi i sa životnim iskušenjem u vidu blagih poteškoća u finoj motorici.Svjestan je da je u pojedinim stvarima morao uložiti duplo više truda nego njegovi vršnjaci, ali se nikada nije žalio, niti mu je kada to smetalo. Kaže da se vodi Kur'anom i da Allah, dž. š., vidi svaki trud i nagrađuje ga.Ambiciozan je, ali ne dozvoljava da ga ambicija proguta. Kada su umori od nauke, okrene se vjeri i obrnuto. Našao je svoj životni balans i još mnogo ciljeva koji samo čekaju Đuzića da ih dostigne.

Kaže da se vodi Kur'anom i da Allah, dž. š., vidi svaki trud i nagrađuje ga

Nermin Đuzić: Za njega nema prepreka

Kultna avangardna slovenska grupa "Laibach“ stiže u Sarajevo gdje će 5. aprila od 21 sat održati veliki koncert u Domu mladih u okviru svjetske turneje "Opus Dei Revisited“. Noć prije Ivo Saliger, alijas Ivan Novak, jedan od osnivača benda, družit će se s publikom u Ateljeu Figure.Njihov nastup u Sarajevu ujedno je poklon za Dan grada Sarajeva (6. april, op. a.), a grupa obilježava i 30 godina od njihovog nezaboravnog nastupa u ovom gradu 1995. godine.<h2>Simbol otpora</h2>Ovaj kultni sastav skoro sve radi zajedno, pa tako i daje intervjue. A ekskluzivno za "Dnevni avaz“ govorili su uoči dolaska u bh. prijestonicu, grad s kojim imaju posebnu vezu koja je stvorena upravo te 1995. kada su održali dva koncerta – prvi dan prije Dejtonskog mirovnog sporazuma, a drugi dva sata poslije potpisivanja.Uprkos različitim reakcija na njihovu muziku, poruke i pojavu, „Laibach“ je decenijama ostao vjeran sebi. I upravo kao takav stekao svjetsku slavu. Iako su mnogo toga napravili, Sarajlije i Sarajevo najviše pamte 1995. "Laibach“ je krajem 1990. godine, kad su počela politička previranja u Jugoslaviji, "osnovao“ vlastitu utopijsku državu NSK (Neue Slowenische Kunst) koja je imala vlastiti pasoš, novac i zastavu. Prilikom gostovanja u Sarajevu, proglasili su ga teritorijom države NSK. - Radujemo se Sarajevu – poručili su Slovenci na početku intervjua za "Dnevni avaz“.Šta Vama ovaj grad predstavlja?- Dio našeg života. 30 godina je prošlo od Vašeg koncerta u gradu koji je prošao kroz godine opsade, nisu samo tijela - krvarile su i duše. Jeste li tada bili svjesni gdje dolazite u smislu koliko će Vaš koncert značiti onima koji su uspjeli preživjeti?- Svjesni smo bili da dolazimo u grad koji je prošao kroz pakao - ne samo fizički, već i metafizički. Sarajevo nije bio samo grad pod opsadom, bio je simbol otpora, ali i apsurda moderne povijesti. Naš dolazak stoga nije bio estradni čin, već čin osnovne solidarnosti i odgovornosti prema razumijevanju vremena i prostora. To što smo tokom rata odlučili doći u Sarajevo i odsvirati dva koncerta bilo je najmanje što smo mogli učiniti - i što smo morali učiniti.Tada nismo imali nikakvih iluzija da možemo bilo kako utjecati na situaciju - ali smo vjerovali da možemo ponuditi drugačiji pogled, alternativni kod za čitanje stvarnosti, a Sarajlijama pružiti barem priliku za malo zabave i utjehe, da znaju da nisu sami i zaboravljeni. Ti naši koncerti su stoga svakako bili više od performansa – bio je to dijalog sa sjenama, sa ranama koje su još bile svježe, i sa ljudima koji su, unatoč svemu ostali - i opstali.Ipak, da kažemo i ovo: na kraju su Sarajlije bile te koje su zabavljale nas. Proveli smo s njima sedmicu koju nikada nećemo zaboraviti. Trenuci smijeha i prkosnog humora, nadrealne žurke u skloništima, muzika koja je bila snažnija od granata – sve to je bilo više od života, više od straha. To je bio taj sarajevski duh koji ne umire. Sarajevo koje pamtimo bilo je ranjeno, ali bilo je dostojanstveno, bilo je razrušeno, ali nepokoreno. Grad tame i svjetla, grad bola i otpora. Trideset godina kasnije, jasno nam je: tada nismo mi donijeli spasonosnu energiju u grad - mi smo tu energiju iz Sarajeva ponijeli sa sobom. Grad koji nam je dao više nego što smo mi mogli dati njemu. I danas, 30 godina kasnije, taj trenutak ostaje urezan u kolektivnu memoriju - kao podsjetnik da je sam život jači od smrti i da je on oružje koje nadživljava ratove, silu i nepravdu.<h2>Metafizička država</h2>Je li NSK još "u životu“, je li još Vaša utopijska država? - NSK je Država u vremenu, ne u prostoru. Metafizička država koja ne traži teritorij, jer već postoji u umovima svojih državljana. Ona je misaoni konstrukt, ideološki virus, transnacionalni organizam, i azil za sve koji ne vjeruju u granice, naciju, boga ili tržište. NSK država je ideja. A ideje ne umiru. One mutiraju. Utopija? Možda. Ali danas je cijeli svijet postao utopija - konstruirana iluzija u kojoj se ogledaju distopijske istine koje se više ne pokušavaju sakriti.

Treba li nam neka nova NSK država u današnje vrijeme? Sigurno pratite dešavanja u regionu, posebno u BiH, novih prijetnji, zveckanja oružjem, prijetnjama otcjepljenjem...- Naravno da pratimo. I prepoznajemo stare obrasce. Balkan je vječna petlja historije - gdje prošlost nikad ne prolazi, već se stalno rekombinuje u nove oblike istog. Zveckanje oružjem? Prijetnje otcjepljenjem, poricanje prošlosti, mitološki nacionalizmi - to su sve stare pjesme s novim aranžmanima. Granice se crtaju, brišu, pa opet crtaju - obično krvlju. Nacionalizam se maskira u brigu za narod, a politika u teatar loših glumaca. Ali ovaj region nije izuzetak - on je ogledalo svijeta. Jer ono što se dešava ovdje, samo je pretpremijera globalne predstave. Danas razvijeni svijet više ne liči na Zapad – on liči na Balkan. Zato je Bosna, zato je Balkan važno mjesto. Jer ono što ovdje eruptira iz podsvijesti naroda, sutra će se manifestovati na naslovnicama širom svijeta. Mi to ne gledamo s distance. Mi to osjećamo kao unutrašnje stanje - jer „Laibach“ je, na kraju krajeva, proizvod istog tla. Nova država? Možda, zašto ne... Ali šta je zapravo falilo staroj? Premalo banana? Možda premalo kave i jeansa?Smatrate li da bi se historija mogla ponoviti i da "Laibach“ opet bude glas razuma?- Sigurnost je iluzija, naročito ovdje, na Balkanu. No, iluzije su često korisne - one omogućavaju sistemima da funkcionišu, ljudima da spavaju, a nama da nastupamo i govorimo. Mi ne dolazimo jer se osjećamo sigurnima. Dolazimo jer moramo.Pitanje nije hoće li se historija ponoviti - jer ona se već ponavlja, samo je publika danas više umorna nego angažovana. Da li "Laibach može biti glas razuma“? Možda, ali razum nikada nije imao dobar PR. Razum ne prodaje karte, ne stvara ideologije i ne pobjeđuje na izborima. On je samo iritantan i potencijalno opasan za lošu vlast.Mi svakako ne dolazimo da nudimo rješenja. Dolazimo da još malo otvorimo pukotine - i pustimo da kroz njih prođe nešto malo istine. Pa makar ta bila neugodna.<h2>Mir i rat</h2>Sarajevo je na spisku u okviru turneje "Opus Dei Revisited“, i predstavljanju "Opus Dei“ albuma, remasteriranog. Stari album u novom ruhu, je li i Laibach "stari u novom ruhu“?- "Laibach“ nikada nije bio baš „nov“ niti „star“. „Laibach“ je konstanta - ali konstanta u promjeni. Mi nismo moda. Mi smo uniforma. Mi ne evoluiramo - mi se preoblikujemo. Na isti način na koji se ideologije, religije i sistemi stalno recikliraju, tako i „Laibach“ prolazi kroz vlastite mutacije. Dakle - nismo ni novi, ni stari. Nismo ni mladi, ni umorni. „Laibach“ je ono što se dogodi kad historija obuče svoje najopasnije lice.„Opus Dei“ je ritualni tekst, dokument vremena, ali i oružje koje još pogađa. Njegova remasterizacija i revitalizacija nije samo tehnička korekcija - to je obnova zavjeta. Novi zvuk za istu poruku. Ili možda - ista poruka za novo vrijeme.Koji su dalji planovi Laibacha?- Živjeti i raditi kao da će biti sto godina mir, i pripremati se kao da će sutra buknuti rat.<h2>Još smo inžinjeri ljudskih duša</h2>Prije sedam godina, u intervjuu koji sam tada imala čast raditi s Vama, rekli ste – "Još smo inžinjeri ljudskih duša“. Važi li i to još? Kažu da je duša u ljudima sve manje?- Da, još smo inženjeri ljudskih - dok god duša još ima. Danas je mnogo duša dirigovano algoritmima, zamijenjeno emotikonima, utopljenih u brendovima. Umjesto duše - imamo profil. Umjesto intime - imamo sadržaj. Ali možda je to samo nova forma duše, mutacija prilagođena vremenu. Duša više i ne pjeva - ona se streamuje. Ne plače - nego se lajkuje. I nije više samo ljudska - duša je, kao i sve drugo, postala prodajni podatak. Mi, kao inženjeri, radimo s onim što imamo. Prerađujemo šum u poruku. Tražimo iskre u mraku. Uvijek ih ima - ali sve su dublje zakopane. Ali dokle god postoji pitanje duše, postoji i potreba za onima koji je znaju čitati.<h2>Bit će iznenađenja</h2>Šta sarajevska publika može očekivati 5. aprila? Spominju se i neka iznenađenja?- Sarajevska publika može očekivati od „Laibacha“ to da ne zna šta da očekuje. Jer "Laibach“ koncert nije samo običan koncert, zvuk nije samo muzika i slika nije samo dekoracija. Da, bit će iznenađenja. Ali nećemo ih spojlati. Iznenađenje koje se najavi, više nije iznenađenje. Ono postaje banalni marketing.&nbsp;

Koncerti 1995. bili su dijalozi sa sjenama i svježim ranama. Granice se crtaju, brišu, pa opet crtaju - obično krvlju

"Laibach": Razum nikada nije imao dobar PR

Kultna slovenska grupa "Laibach" za "Avaz": Nacionalizam se maskira u brigu za narod

Muzej ratnog djetinjstva (MRD) proslavio je osmi rođendan i to sjajnom izložbom Milomira Kovačevića Strašnog „Djeca rata, ljudi mira“ koja će na Akademiji likovnih umjetnosti BiH biti dostupna do 3. aprila 2025.&nbsp;Osnivač i generalni direktor Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović u razgovoru za "Dnevni avaz“ se osvrnuo na proteklih osam godina, otkrio planove za ovu godinu, ali se i prisjetio svog ratnog djetinjstva.<h2>Jedini prostor</h2>- Svaka izložba Milomira Kovačevića je prvorazredni kulturni događaj u Sarajevu s obzirom na značaj koji njegove fotografije i cijeli opus imaju za grad. Zato smo u MRD-u izuzetno ponosni da obilježavamo osmi rođendan upravo izložbom Strašnog. Svi znamo koliko nam znače rijetke ratne fotografije. Ja sam nedavno pronašao jednu svoju, te sada imam četiri, a mislio sam da imam samo tri fotografije iz tih ratnih godina. Neki imaju jednu ili nijednu.&nbsp;Te rijetke uspomene značajne su ne samo za ljude koji su na fotografijama, već i za njihove porodice, prijatelje, za cijeli naš grad, za jedno vrijeme koje tako nastavlja da živi na tim fotografijama. Za mene je Strašni primjer kako jedan umjetnik može svojim djelom biti sjedinjen sa vlastitim gradom i postati neodvojiv od njega – kazao je Halilović.Dok je još tek u njegovoj glavi i srcu tinjala ideja o MRD-u, Halilović se nadao da ta njegova vizija može postati nešto posebno i kvalitetno, ali i globalna platforma.- Sada se to dešava i zaista je privilegija raditi na tome. Prije samo nekoliko godina, uspjeh nam je bio kada su naše izložbe posjećivale hiljade posjetilaca, a sada su to stotine hiljada, od Goražda do Kijeva, od Talina do Seula. Istovremeno, naša kolekcija od 6.000 eksponata iz 20 ratova jedina je takva na svijetu, postaje svjetsko kulturno naslijeđe. Nedavno sam stao i zamislio se na trenutak: MRD je jedini prostor na cijelom svijetu gdje možete naći nešto iz BiH, Ukrajine, Palestine, Sirije, Mijanmara na istom mjestu. To je zaista velika stvar i veliki doprinos da se jedno ovako specifično, ali i rasprostranjeno iskustvo dokumentuje. U društvu poput BiH u kojem se svakodnevno prijeti ratom, MRD daje sistemski doprinos izgradnji mira – poručio je Halilović.<h2>Vjetar u leđa</h2>Naglasio je da je svima koji rade u MRD-u izuzetno značajna tema kojom se bave.- Mnogi smo bili djeca u ratu. Desilo se jednostavno da su neki od nas odlučili baviti se ovom temom, a onda da je taj pokret narastao toliko da se njim bavimo konzistentno već godinama, i da se može reći da smo im posvetili veliki dio svog života. Ali mi zaista vjerujemo da je to što radimo važno. Imamo sreće da je to prepoznato, da to poštuju posjetioci, učesnici, saradnici, partneri, donatori, edukatori, i uopće javnost. To nam daje vjetar u leđa da nastavimo s posvećenim radom. Mislim da će pravi doprinos MRD-a i u BiH i globalno tek doći do izražaja u narednim godinama – istakao je.<h2>20 izložbi u 20 gradova</h2>- Ponosni smo na naš rad sa školama. Samo ove godine i samo u BiH trenirat ćemo više od 250 edukatora, a preko 15.000 djece učestvovat će u našim radionicama. Sve to je besplatno za sve njih uz podršku naših donatora. U ovoj godini otvorit ćemo dvije vrlo značajne izložbe u Švedskoj, te ćemo nastaviti sa izlagačkim aktivnostima u BiH i Ukrajini. U BiH se više od 450 mladih iz 59 općina iz cijele zemlje prijavilo za našu veliku mirovnu inicijativu koja će rezultirati sa 20 izložbi u 20 gradova BiH u 2026. godini koje ćemo razviti zajedno s tim mladim ljudima – rekao je Halilović.<h2>Videoigra i trajni dom</h2>- Ove godine završavamo produkciju videoigre bazirane na našoj kolekciji koja će biti objavljena u dvije verzije, edukativnoj i komercijalnoj. Edukativna verzija postat će naš inovativan alat u mirovnoj edukaciji, vjerovatno jedina ozbiljna videoigra bazirana na muzejskoj kolekciji na ovu ili sličnu temu. Komercijalna će, nadamo se, pomoći da naša kolekcija i njena poruka dođu do stotina hiljada igrača videoigara koji nikad ne bi posjetili naš muzej. Istovremeno se pripremamo za otvaranje stalne postavke u Kijevu, te tražimo lokaciju za našu muzejsku zgradu u Sarajevu, nešto što će biti trajni dom Muzeja ratnog djetinjstva u desetljećima koja dolaze – zaključio je.

Svaka izložba Strašnog je prvorazredni kulturni događaj u Sarajevu. Svi znamo koliko nam znače rijetke ratne fotografije

Osnivač Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović za "Avaz": U društvu u kojem se prijeti ratom, MRD daje sistemski doprinos izgradnji mira

Ministar za evropska i sjevernoamerička pitanja Velike Britanije Stiven Dauti (Stephen Doughty) odgovarao je na brojna pitanja svojih kolega u britanskom parlamentu, koje jako zanima situacija u našoj državi. Najviše zbog neizvjesnosti koju su prouzrokovali potezi Milorada Dodika i njegovih saradnika.Ako se neko i dvoumio, Dauti je odagnao sumnje te jasno i glasno poručio kako su ti potezi vrlo opasni i, prije svega, neustavni. Naglasio je da nanose štetu narodu entiteta RS koji ih je ujedno i birao, a oni rade sve samo ne u korist građana.Dauti je potcrtao podršku Velike Britanije suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i iznio ozbiljnu zabrinutost da se u BiH urušavaju mir i sigurnost te krši Mirovni sporazum.Otvoreno je rekao da Velika Britanija radi veliki diplomatski posao iza scene.Potvrdio je i ono što i drugi tvrde, a to je da postoji jedinstvo u međunarodnoj zajednici o Dodikovim antiustavnim potezima te je naglasio da postoji mogućnost saradnje s EU o pitanju vanjske politike, a samim time i povratka u misiju EUFOR-a "Althea“.Stiven Dauti rođen je 15. aprila 1980. u Kardifu, a član je Laburističke stranke.

Jasno i glasno poručio kako su potezi Dodika vrlo opasni i, prije svega, neustavni

Dauti: Govorio pred britanskim parlamentom

Stiven Dauti: Visoka diplomatija

Ime i prezime: Selma Gusinac.Datum i mjesto rođenja: 22. februar 1998., Tuzla.Šta prvo uradite kad se probudite: Doručkujem.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Egiptolog.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Posmatrač na izborima.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Higijena, kozmetika.Najdraža pjesma: "Child in time".Šta gledate na televiziji: Crtane filmove.Šta Vas nervira: Nepravda.Najdraži grad: Istanbul.Najbolji poklon koji ste dobili: Moji nećaci.Čega se plašite: Neuspjeha.S kim najradije pijete kafu: Jutarnju sama sa sobom, popodnevnu s drugaricom.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Plava.Ko Vam je uzor: Ilon Mask (Elon Musk).Najdraži pisac: Šekspir.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Da bude mir, ne bude rata i da su sva djeca sretna i sita.Omiljeni muzičar ili bend: Lady Gaga.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Kelila i Dimna".Tim za koji navijate: Real Madrid.Omiljena narodna izreka: Ne bacaj bisere pred svinje.Koje pitanje najviše mrzite: Trenutno u vezi s rijalitijem, jer se ponavljaju i ne želim pričati o glupostima.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Ofelija.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Bali.

Plašim se neuspjeha

Glumica Selma Gusinac: Gledam crtane filmove na televiziji

Muzičar i kantautor Igor Vukojević ima novi album pod nazivom "25" koji otvara numera "Ronilac" za koju je već snimljen spot.&nbsp;Vukojević je za "Avaz" kazao kako je album dostupan na streaming platformama iTunes, Spotify i Deezer.<h2>Životni jubilej</h2>- Što tiče "Ronilac“ koncepta, reakcije su sjajne. To je jedna polukomedija o našim nekim životnim traumama, koje se zapravo dešavaju tako što smo non-stop bombardovani informacijama sa svih strana. Stalno se nabrijavaju neke varijante. A običan čovjek, manje-više, ni na šta od toga ne može ni uticati, niti je to uopšte u opisu posla pojedinca. I ja sam shvatio da, jednostavno, kad bismo uspjeli da se sačuvamo od svih tih stvari, da sačuvamo ličnu energiju i osmijeh i nadahnuće, mogli bi to koristiti za mnogo bolje stvari, a mnogo bolje stvari su zapravo naši životi, da se ne bavimo svim tim okolo što pokušavaju da nam namontiraju kao važno. "Ronilac“ je upravo ta priča – rekao je Vukojević.A kako je došao na ideju da napravi ovu pjesmu...- Čuo sam jednu dobru izreku jednog mudrog starca koji je rekao: "Sine, ako želiš biti miran od budala, to možeš samo pod vodom“. I u tom smislu je zapravo napravljen "Ronilac“, kao neki bijeg od stvarnosti, što simbolički i što stvarno, da bi čovjek sačuvao naprosto fokus na stvari koje su mu bitne i za ljude koji su mu bitni. Jer život čine male stvari i sve od onoga što potrošimo sa ljudima koji su nam dragi, koje volimo, to će nam nešto u principu značiti – kazao je Vukojević.A zašto baš naziv album da bude "25“, Vukojević objašnjava da je, prije svega, 2025. godina.- A i zato što je i meni neki jubilej životni, ove godine punim 25 godina, doduše u eurima. Tako da to je ta neka simbolika. Ove godine da sam 50-godišnjak, definitivno. A kad to prepolovim onda ja se osjećam kod imam 25. Okupili smo sve te pjesme tu, i izašli smo u formi albuma koji je meni bio jako bitan, jer ljudi se bave muzikom kao šou-biznisom – svi ulažu u jednu pjesmu, u jednu koncepciju. Imam mnogo više pjesama od jedne, koju bih da pustim u jednom momentu. Zašto da ih ne pustim 10, pa onda nekim redoslijedom radimo ekranizaciju i videospotove – istakao je Vukojević.<h2>Fina psovka</h2>Vlasnik je hita "Južnije od duše“ koji je od 2000., kada je objavljen, do danas vrlo slušan.- Pjesme ne treba da se takmiče, ni moje s mojim, ni moje s bilo čijim drugim, "Južnije od duše“ bila je također jedna komedija, i logično je da je prije nekog tamo vremena neki autor, tojest ja, napisao "Južnije od duše“, a da je danas napisao "Ronilac“.&nbsp;Mislim, korijen u tom nekom sarkazmu je sličan, samo stvari su se razvijale u nekim raznoraznim pravcima. "Južnije od duše“ ima ne znam koliko verzija, što mojih, što tuđih, i ona jednostavno ima neki svoj život i neki svoj put, ja sam bio samo taj inicijator da je prvi snimim u toj formi. Ideja je da bude o nekom zezanju, i, kako bih rekao, o finoj čak i psovci, da bude upakovana u nekom priču, koja je ljudima interesantna – poručio je Vukojević.<h2>Iskonska veza</h2>Za njega muzika jeste stvarnost i bijeg od stvarnosti.- Maltene od kada sam se rodio, od kada sam svjestan sebe, meni je muzika platforma u kojoj djelujem. I autorski, i izvođački. Tako da je to prije svega jedna ljubav velika prema toj umjetnosti, onda obilato korištenje tog talenta koji je kroz desetine godina artikulisan, pa ja imam naprosto tu potrebu da se i autorski izrazim, a i kao izvođač o raznim stvarima. Sve ostalo u mom svijetu što se tiče muzike, što miriše na posao, to je samo posljedica ustvari, a suština je ta neka iskonska veza mene i muzike, i ljubav prema toj umjetnosti – iskren je bio Vukojević.

Numera "Ronilac" je polukomedija o našim životnim traumama. "Južnije od duše" bila je također jedna komedija

Igor Vukojević za "Avaz" povodom novog albuma "25": Od budala možeš biti miran samo pod vodom

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović proteklih dana poslao je snažne poruke važnosti očuvanja zajedništva, mira i dobrote u i među ljudima. Prvo je to učinio u bajramskoj poruci posljednjeg dana ramazana, a potom i na hutbi koju je održao u Gazi Husrev-begovoj džamiji za Bajram, ali i jučer, kada smo obilježili Dan šehida.Ukazao je na političke nasrtaje od onih iz BiH i van nje, ali i na prijetnje teško stečenom miru.Pozvao je na jedinstvo i međusobno poštovanje, istaknuvši da je nasilje prema domovini grijeh, a da je naša Bosna i Hercegovina dovoljno velika za sve građane, koje god vjere i narodnosti da su. Podsjetio je na poginule koji su se borili za mir i da nešto takvo ne smije da nam se ponovi.I u danima najveće političke neizvjesnosti i direktnim napadima na državnost jedine nam Bosne i Hercegovine, reis Kavazović je dovio za međusobnu ljubav i poštovanje, razgovor i dostojanstvo, lijepu riječ i prestanak zavade.Reis Husein ef. Kavazović rođen je 3. jula 1964. godine.

Dovio je za međusobnu ljubav i poštovanje, razgovor i dostojanstvo, lijepu riječ i prestanak zavade

Husein ef. Kavazović: Neophodne poruke mira

Gledatelji u Bosni i Hercegovini, ali i širom regije i svijeta, prvog dana Ramazanskog bajrama mogu uživati u specijalnom bajramskom programu televizije Alfa. Nakon mjeseca ramazanskih emisija, urednice i voditeljice Irmela Šabanović i Mirela Pekušić za sve su pripremile bogat i zanimljiv višesatni bajramski program.<h2>Neizostavna sevdalinka</h2>- I ove godine bajramujemo sa zanimljivim gostima, našim prijateljima i dragim ljudima koji će za TV Alfa govoriti o običajima i tradiciji njihovih porodica, te kako oni provode Bajram, ali ni dobrog raspoloženja, uz pjesme, muziku i našu neizostavnu sevdalinku, neće nedostajati. Sigurna sam da će gledaoci uživati - kazala je Pekušić.

Povodom Ramazanskog bajrama, gledaoci Alfa televizije moći će pratiti uživo prijenos bajram-namaza iz Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, a nakon toga od 9.00 sati počinje emitiranje tradicionalnog bajramskog programa.

Šabanović, koja se iz godine u godinu druži s gledaocima Alfe na ovaj poseban dan, kazala je da će i ove godine neizostavan dio programa biti pjesma uz razgovore o pravim vrijednostima i očuvanju tradicije.- U tradiciji bosanskih muslimana ovaj praznik zauzima posebno mjesto. Od jutarnjih sati muški članovi porodica odlaze na sabah-namaz, a nakon toga klanjaju bajram-namaz, dolaze kući, čestitaju i obavljaju bajramske dužnosti. Zadovoljstvo nam je što ćemo i ovog puta s dragim gostima razgovarati o našoj tradiciji i običajima, a uz lijepu tradicionalnu pjesmu i ovaj bajramski program bit će poseban – kazala je Šabanović.

Bajramski program otvaraju s velikim humanistom Elvirom Karalićem, osnivačem Udruženja „Pomozi.ba“. Ono što ovo udruženje radi godinama kako u našoj zemlji, tako i u cijelom svijetu vrijedno je divljenja, zbog toga simbolično bajramski program počinju razgovorom upravo s Karalićem.Ž4 = Prkosna i jakaInfluenserice Merjem Nuhić, odnosno Ters Bosanka, i Adna Aganović, govorit će upravo o toj ters Bosanki koja je ponosna, prkosna, jaka i koja na pravi način čuva bosanskohercegovačku tradiciju.- I ovog puta u studiju Alfe će biti čuvari tradicije, Udruženje „Bosni u amanet“ koje daje svoj doprinos da bosanska sevdalinka zauzme posebno mjesto kako u bajramskom programu, tako svugdje u svijetu. Safija Haskić i Hamid Ragipović Besko počastit će gledaoce kraj malih ekrana naljepšim sevdalinkama – poručile su Šabanović i Pekušić.<h2>Muzički dio</h2>- Sjajni muzičari i vokali, Almin Selimović i Emelin Fetić, kao i maestro za harmonikom Hazim Mehmedić, samo su neki od gostiju koji će biti dio bajramskog druženja na televiziji Alfa – najavile su Pekušić i Šabanović, koje su još rekle da su sigurne da će gledaoci uživati u razgovorima i dobro se zabaviti uz muziku, te da stoga bajramski duh u nedjelju, 30. marta, gledaoci upotpune bajramovanjem na televiziji Alfa i budu uz specijalni bajramski program od 9.00 sati.

Prenosit će bajram-namaz iz Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu

Druženje u studiju Alfa TV-a s Mujom Isanovićem i Refijom Muslić 

Povodom velikog muslimanskog blagdana: Bajramovanje uz prigodan program Alfa TV-a

Bh. rediteljica i scenaristica Jasmila Žbanić za „Avaz“ je istaknula kako se nada da će Vlada KS pronaći način da prijedlog da se u budžetu za 2025. godinu izdvoji svega 100 KM za proizvodnju filmova, koji je nazvala sramotnim, preispita i promijeni.- Premijer Nihad Uk, kao i svi ministri Kantona, upoznati su s činjenicom da je Federalna fondacija za kinematografiju, čiji je osnivač Vlada FBiH, blokirana, te da na državnom nivou ne postoji sistemska podrška za film. Filmska umjetnost, sa svojim uspjesima na svjetskoj sceni - poput Oskara, BAFTA-e, EFA-e te najvećim svjetskim festivalima Venecija, Kan i Berlin, od koje je najveću korist imao upravo Kanton Sarajevo, predstavlja jedan od temelja bh. kulture. Ubrzano uništavanje domaće kinematografije traje već dvije godine i provodi se sistemski. Društvo bez domaćeg filma na svom jeziku, bez vlastitih tema i priča, postaje kolonija tuđih ideja i narativa – i time gubi svoj identitet, dostojanstvo i integritet – zaključila je Žbanić.

Društvo bez domaćeg filma postaje kolonija tuđih ideja i narativa i time gubi svoj identitet, dostojanstvo i integritet

Jasmila Žbanić za "Avaz" o sramotnom prijedlogu budžeta KS: Uništava se bh. kinematografija

Prijedlog Vlade KS da se u budžetu za 2025. godinu izdvoji svega 100 KM za proizvodnju filmova naišao je na žestoke reakcije, prvenstveno reditelja, ali i svih ostalih u filmskoj branši.<h2>Upućen apel</h2>Udruženje redateljica i redatelja u BiH odmah je reagiralo, a predsjednica Udruženja filmskih radnika BiH Alena Džebo za „Dnevni avaz“ jučer je rekla da su poslali apel Skupštini KS, predsjedavajućem i zastupnicima.- Tražili smo da se hitno urgira i reaguje na ovaj prijedlog, još uvijek, budžeta. Zaista se nadam da će ovaj nivo vlasti imati apsolutno razumijevanje, da će u duhu dobrih odnosa, vjere i komunikacije zaista uzeti naš apel u razmatranje, te da će odgovoriti na brojna pitanja koja će biti postavljena. Da nam se odgovori jesmo li mi zaista pred gašenjem bh. kinematografije potpuno ili je neka svijetla tačka na pomolu o kojoj je ranije ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda govorio – kazala je Džebo.Dodala je da konkretnih odgovora nemaju.- Mislim da bi odrasle osobe koje uvažavaju jedni druge zaista trebali pronaći način da se to iskomunicira. Znamo u kom smjeru cijela ova priča ide. Mislim da javnost to zaslužuje, cijela filmska zajednica, na kraju, svi mi koji se ponosimo našim svjetskim nagradama, koji želimo da sačuvamo naslijeđe bh. filma, ono po čemu smo prepoznati u Evropi i u svijetu – naglasila je Džebo.Reditelj kultnih bh. filmova „Gori vatra“ i „Kod amidže Idriza“ Pjer Žalica u potpunoj nevjerici primio je ovu vijest.- Možda je bolje 50 KM, puno je 100. Ovako može 10 ljudi dobiti po 5 KM i to je to. Sjećam se „Nadrealista“ i „Monty Pythona“, ali ovo je baš... U ratu finansijska podrška za kinematografiju nije postojala, ali, s druge strane, mi smo u tim okolnostima bili na sve moguće načine podržavani da radimo i da na svoj način se odupiremo agresiji, što, mislim, da smo i uspjeli. Ako smo ponovo u tom vremenu – OK, ali sto maraka je baš uvredljivo. Ako je poruka da nas neko vrijeđa, nema potrebe, nismo mi neprijatelji, mi svi zajedno pravimo našu državu. Mi radimo taj posao. Nismo mi za ponižavanja, ipak smo nešto uradili u životu – poručio je Žalica za „Dnevni avaz“.<h2>Više, ne manje</h2>Ova vijest je i reditelja Srđana Vuletića ostavila zatečenog.- Hoću da vjerujem da postoji još nešto što ne znamo, i da će se za domaći film izdvajati više, a ne manje. Mi, filmski radnici, spremni smo na svaku vrstu dijaloga u vezi sa sistemskim rješenjima vezano za ovu oblast. Reditelji su stalno u fokusu, ali ovakve odluke ugrožavaju i glumce, snimatelje, tonce, garderobere, frizere, ketering servise... Drugim riječima, ugrožavaju mnogo veći broj ljudi nego se to čini na prvi pogled – naglasio je Vuletić za „Avaz“.<h2>Identitet države</h2>- Samo da vašim čitaocima postavim stvari u perspektivu - KS je dosad izdvajala manje od 0,1 posto iz svog budžeta za film. Tome bih dodao i to da su domaći filmovi, za razliku od pozorišta koji su potpuno na budžetu, samo djelomično finansirani domaćim novcem. O značaju domaćih filmova za izgradnju kulturnog identiteta jedne države je izlišno govoriti. Nadam se da sve ovo znaju i političari te da će podržati domaće filmove kao nikad do sada, jer je sad pravi trenutak za to – rekao je Vuletić.

Položeno cvijeće na Spomen obilježju ubijenim policajcima u Velikom parku

Položeno cvijeće na Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 92.- 95.

Obilježavanje Dana grada Sarajeva: Položeno cvijeće ispred Vječne vatre

Glumica Selma Gusinac iz Tuzle za "Avaz" o učešću u šouu "Gospodin Savršeni": Ne može me svako pratiti na putu do galaksije

Voditeljica i urednica Alfa TV Irmela Šabanović za "Avaz": Pred kamerama ostajem profesionalna, a poslije se raspadnem na komade

Saobraćajna nesreća u centru Sarajeva: Pričinjena materijalna šteta

Nermin Đuzić: Za njega nema prepreka

Kultna slovenska grupa "Laibach" za "Avaz": Nacionalizam se maskira u brigu za narod

Osnivač Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović za "Avaz": U društvu u kojem se prijeti ratom, MRD daje sistemski doprinos izgradnji mira

Stiven Dauti: Visoka diplomatija

Glumica Selma Gusinac: Gledam crtane filmove na televiziji

Igor Vukojević za "Avaz" povodom novog albuma "25": Od budala možeš biti miran samo pod vodom

Husein ef. Kavazović: Neophodne poruke mira

Povodom velikog muslimanskog blagdana: Bajramovanje uz prigodan program Alfa TV-a

Jasmila Žbanić za "Avaz" o sramotnom prijedlogu budžeta KS: Uništava se bh. kinematografija

Alena Džebo, Pjer Žalica i Srđan Vuletić za "Avaz": 100 KM iz budžeta KS za proizvodnju filmova je ponižavajuće

Položeno cvijeće na Spomen obilježju ubijenim policajcima u Velikom parku

Položeno cvijeće na Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 92.- 95.

Obilježavanje Dana grada Sarajeva: Položeno cvijeće ispred Vječne vatre

Glumica Selma Gusinac iz Tuzle za "Avaz" o učešću u šouu "Gospodin Savršeni": Ne može me svako pratiti na putu do galaksije

Voditeljica i urednica Alfa TV Irmela Šabanović za "Avaz": Pred kamerama ostajem profesionalna, a poslije se raspadnem na komade

Saobraćajna nesreća u centru Sarajeva: Pričinjena materijalna šteta

Nermin Đuzić: Za njega nema prepreka

Kultna slovenska grupa "Laibach" za "Avaz": Nacionalizam se maskira u brigu za narod

Osnivač Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović za "Avaz": U društvu u kojem se prijeti ratom, MRD daje sistemski doprinos izgradnji mira

Stiven Dauti: Visoka diplomatija

Glumica Selma Gusinac: Gledam crtane filmove na televiziji

Igor Vukojević za "Avaz" povodom novog albuma "25": Od budala možeš biti miran samo pod vodom

Husein ef. Kavazović: Neophodne poruke mira

Povodom velikog muslimanskog blagdana: Bajramovanje uz prigodan program Alfa TV-a

Jasmila Žbanić za "Avaz" o sramotnom prijedlogu budžeta KS: Uništava se bh. kinematografija

Alena Džebo, Pjer Žalica i Srđan Vuletić za "Avaz": 100 KM iz budžeta KS za proizvodnju filmova je ponižavajuće