Svi se radujemo februaru, kada ćemo zvanično slaviti 40. godišnjicu Zimskih olimpijskih igara (ZOI) održanih u Sarajevu. ZOI i danas mnogo znače za sve građane Bosne i Hercegovine, a, želimo vjerovati, i ostalim zemalja bivše Jugoslavije. Slovenija i Slovenci te 1984. godine ostavili su ogroman trag. Prvobitno Jože Trobec, koji je kreirao originalnu i svuda prepoznatljivu maskotu Vučka, a potom i Jure Franko, koji je tada osvojio srebrenu medalju, prvu za Jugoslaviju. Srebrena, a sijala je kao zlato.Zna to Slovenija. Muzej savremene historije Slovenije u Ljubljani pripremio je značajnu izložbu koja je otvorena 18. januara, a publici će biti dostupna sve do 5. maja 2024. godine.Simboličan naziv izložbe – „Srebrene igre 1984“. Kako su istaknuli za „Avaz“ iz muzeja, izložba sadrži priče Slovenaca s OI kroz kombinaciju muzeja i istraživanja privatnih kolekcionara.- Srž izložbe „Srebrne igre 1984“ čine priče, predmeti i uspomene slovenskih sportista u tadašnjoj jugoslavenskoj reprezentaciji, kao i sportskih radnika i funkcionera koji su 1984. godine bili na različitim rukovodećim pozicijama u organizacionoj strukturi Olimpijskih igara. Kroz izložbu osjećamo ono uzbuđenje ceremonije otvaranja, kroz slike i objekte vraćamo se u osamdesete godine prošlog stoljeća, saznajemo o događajima koji su pratili Olimpijske igre i naslijeđu sportskog Sarajeva - istaknuli su iz ovog muzeja.Izložba je nastala u saradnji s Muzejom sporta, Olimpijskim komitetom Slovenije i agencijom “Sport Media Focus”.Kustosi koji učestvuju na izložbi su Andreja Zupanec-Bajželj, Domen Kaučič (MNSZS), dr. Tadej Curk, dr. Tomaž Pavlin, dr. Aleš Šafarič i Maja Hakl-Saje (Muzej sporta).

Kroz izložbu osjećamo ono uzbuđenje ceremonije otvaranja, kroz slike i objekte vraćamo se u osamdesete godine prošlog stoljeća, istaknuli su iz Muzeja

Slovenci izložbom “Srebrene igre 1984” obilježavaju 40. godišnjicu ZOI-a u Sarajevu

Ove subote, 27. januara, planirana je praizvedba predstave "Jedan je Muhamed Ali" u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS).Režiju potpisuje Dino Mustafić, dok je autor teksta Almir Imširević. Probe se polako privode kraju, a, kako nam je rečeno, ulaznica za ovo izvođenje više nema.Zvanična premijera bit će 31. januara, a poznata su još tri termina igranja, i to 1. i 23. februar te 4. mart.U predstavi igraju Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Dino Bajrović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda i Rastko Zečević.

Zvanična premijera bit će 31. januara, a poznata su još tri termina igranja, i to 1. i 23. februar te 4. mart

"Planule" ulaznice za prvo izvođenje predstave "Jedan je Muhamed Ali"

Uprkos sve većoj digitalizaciji, knjige i dalje imaju svoju vjernu čitalačku publiku čemu svjedoče brojke o prodanim naslovima. To je za "Avaz“ rekla urednica izdavačke kuće i knjižare "Buybook“ Ena Hasečić.<h2>80 naslova</h2>Naglasila je da „Buybookove“ manifestacije svake godine bilježe rast posjetilaca, te je s nama podijelila podatak da su tokom prošle godine objavili najveći broj naslova – oko 80.Kada je riječ o najčitanijim naslovima u 2023. godini, Hasečić je otkrila da je to roman "Otok nestalih stabala“, jedne od "Buybookovih“ najčitanijih autorica Elif Safak.

- Radnja ovog romana, autoricinog najnovijeg, smještena je na Kipar i u Englesku i u njemu se autorica bavi temama po kojima su njena djela već postala prepoznatljiva, poput brisanja granica, bilo da su one rasne, nacionalne, kulturne, spolne ili geografske. Tu su i romani „Knjižara u Teheranu“ i „Zajednička čajanka“ popularne američke književnice iranskih korijena Marjan Kamali u kojima se bavi porodičnim i ljubavnim odnosima, pitanjem integracije, uklapanjem imigranata u novo društvo i kulturu i prevazilaženjem trauma – rekla je Hasečić.

Istaknula je i roman „Vrata tajni“ najčitanijeg turskog autora Ahmeta Umita u kojem autor vješto kombinuje žanr trilera i mistične priče o Rumiju i Šemsu.- Autor je ove godine bio i gost festivala „Bookstan“. Od domaćih autora publika je prepoznala novi roman Almina Kaplana „Šušanj“, knjigu „Ahmići: Osam dana trinaestogodišnjeg Adnana“ Thomasa Obruče, zbirku kolumni Darija Džamonje „Intimna prepiska“ - prva knjiga objavljena u novoj „Buybookovoj“ ediciji Sandook, te „Tajna džema od malina“ Karima Zaimovića, knjiga koja je vremenom stekla status klasika – naglasila je Hasečić.Osvrnula se i na knjige koje su oduševile najmlađu čitalačku publiku - serijal knjiga španske autorice i psihologinje Suzane Isern (Susanna) – „Vjeverica ne zna reći ne“, „Rakun uvijek želi biti prvi“ i „Lisac lažljivac“, koje kroz priče, istaknula je Hasečić, u kojima su glavni junaci životinje progovaraju o važnim temama.<h2>Mačka iz Bosne</h2>- Veoma čitana bila je i slikovnica „Nalin svijet“, istinita priča o Škotu Dinu Nikolsonu (Dean Nicholson) koji je putujući biciklom kroz Bosnu udomio mačku Nalu koja je postala njegova saputnica na svim putovanjima i čije avanture na Instagramu prati više od milion ljudi – otkrila je Hasečić.

Naglasila je i kako je niz odličnih događaja u „Buybooku“ obilježio 2023. godinu.- Počeli smo „Proljećem u Buybooku“ u mjesecu aprilu, a nastavili festivalom „Bookstan“ u prvoj sedmici jula. Ugostili smo više od 50 autora iz različitih zemalja, a festival je otvorila historičarka i književnica Marija Todorova i predstavila svoju kultnu knjigu „Imaginarni Balkan“. Dalje, u avgustu je organizovan i „Bookstan u Centru“, događaj koji je trajao paralelno sa Sarajevo Film Festivalom, a kraj godine zaokružili smo tradicionalnom „Noći knjige“ kada smo našim vjernim kupcima ponudili najveći broj novih naslova i najbolje popuste – podsjetila je Hasečić.

Uprkos sve većoj digitalizaciji, publika ostaje vjerna štivu među koricama

Hasečić: Šta su to građani najviše čitali

Koje knjige smo najviše čitali prošle godine

Decenije povlačenja užeta stranaka na svoju stranu dovele su do obesmišljavanja svakog vida dogovora i pregovora. Pri tome, nisu vodeće stranke koristile snagu, a plaho ni pamet, već nacionalističku retoriku, poruke nasilja, nadmenosti i moći. "Niko kao mi.“A onda dođoše na red lokalni izbori i, gle čuda, te moćnike zamijeniše mladi, manje zadojeni mržnjom. Isto se desi dvije godine kasnije na općim izborima.Normalan čovjek bi pomislio da su pojedini političari naučili lekciju, da čak ovako malom zemljom i ne tako ogromnim brojem građana mogu upravljati, srozati svaki segment njihovih života, prodajući im maglu u vidu boljeg života jednih ako oni drugi tamo budu jadniji, bjedniji, ali ne dovijeka.Dio političke scene, pretežno one koja dolazi iz manjeg bh. entiteta RS, u posljednje vrijeme potpomognute oslabljenom SDA iz FBiH, smatra strance u našoj zemlji uljezima. A ti stranci, predstavnici međunarodne zajednice u BiH, iako tjeraju naše vlasti da rade svoj posao, zbog čega nailaze na otpor, najčešće ističu sve benefite koje naša država ima. A tu ne govorimo samo o prirodnim ljepotama, prema kojima se odnosimo kao prema tuđem. Ovdje govorimo o snažnim porukama koje svako od njih šalje, a to je da BiH može i mora bolje, da su suživot i poštovanje osnova. I oni su ti koji „otvaraju oči“ domaćim političarima i koji uporno ponavljaju da su građani umorni od njih.Konkretno, posljednji primjer je zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Distrikt Brčko Džonatan Menuti (Jonathan Mennuti), koji je u razgovoru za "Avaz“ rekao da su „građani umorni od stalnog širenja straha, a mladi odlučuju da svoju budućnost grade negdje drugo“.Kakva sramota što političari to ne vide, već im gosti države to moraju poručivati. Dakle, bavite se građanima ove države koju predstavljate, jer da nije onih koji su vas birali, ne biste ni vi bili tu gdje jeste. Dajte im šansu, dostojanstvo, i uvidite da nemate više koristi od zapaljivih retorika.S trenutnim vlastima tek vidimo koliko su razgovori, pregovori, dijalozi važni za sve nas, i Hrvate, i Bošnjake, i Srbe, i ostale. Napredak je tu, ali mi to možemo i moramo bolje i više.

Dio političke scene, pretežno one koja dolazi iz manjeg bh. entiteta RS, u posljednje vrijeme potpomognute oslabljenom SDA smatra strance uljezima

Otvorite oči

Uprava Tvornice duhana Rovilj donijela je odluku o povećanju maloprodajnih cijena cigareta i o tome obavijestila Upravu za indirektno oporezivanje BiH.Od 19. februara bit će skuplje cigarete Filter 160, Dunhill, Lucky Strike, Rothmans, Eva Slims, Diva i Drina.Portparol UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za "Avaz" da su dobili odluku TDR-a o povećanju maloprodajnih cijena njihovih proizvoda. Precizirao je da se po paklici cigareta plaća proporcionalna akciza u iznosu od 42 posto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 1,65 KM po paklici i pripadajući PDV. Kovačević je također naglasio da se u BiH nije dizala akciza za cigarete u 2024. godini, te da je povećanje cijena rezultat poslovne politike TDR-a i lančanog poskupljenja raznih drugih vrsta roba i usluga u procesu proizvodnje cigareta.

Portparol UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za "Avaz" da su dobili odluku o povećanju maloprodajnih cijena njihovih proizvoda

Evo koje cigarete će od 19. februara poskupjeti

Iako se smatra da su moderne tehnologije i digitalizacija u velikoj mjeri potisnule čitanje knjiga, one se i dalje itekako prodaju, a samim tim i čitaju.Suosnivač izdavačke kuće "Buybook" i direktor festivala "Bookstan" Damir Uzunović preporučio je jednu knjigu za naše čitaoce. Naravno, ako je već niste pročitali. Mada, ima i onih knjiga koje vrijedi više puta pročitati.U pitanju je zbirka kolumni Darija Džamonje „Intimna prepiska“.Ova knjiga jedna je od najprodavanijih u prošloj godini u knjižari "Buybook", a ujedno je i prva objavljena u ediciji "Sandook".

 Ima i onih knjiga koje vrijedi više puta pročitati

Preporuka Damira Uzunovića: Ako već niste, pročitajte "Intimnu prepisku" Darija Džamonje

Prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Džonatan Menuti (Jonathan Mennuti) dao je svoj prvi intervju za „Dnevni avaz“ od preuzimanja mandata. Istakao je da je vrijeme da u praksi vidimo konkretnije razgovore kako bi se pronašli kompromisi i stvarna rješenja za konkretne probleme. <h2>Konkretna pitanja</h2>- Nažalost, javni prostor je prepun besmislenih rasprava, koje se vežu za devedesete, i ispraznog politikantstva, dok za to vrijeme mladi ljudi i dalje napuštaju BiH. Razlog njihovog odlaska iz BiH nije njena multietnička priroda – zapravo, mnogi odlučuju iseliti se u područja gdje ima još više različitosti. Niti je razlog kompleksna struktura za odlučivanje. Mladi se odlučuju za odlazak, jer ne žele da se i dalje kockaju svojom budućnošću. Uprkos brojnim izazovima, građani ove zemlje su pokazali da istinski žele graditi prosperitetnu zajedničku budućnost. Kako smo ušli u još jednu izbornu godinu, mogu slobodno reći da je vrijeme da političke strukture ponude održiva rješenja kao odgovor na stvarne potrebe građana umjesto da se bave političkim manevriranjem - poručio je Menuti.Naglasio je da su organi vlasti u Brčkom tokom 2023. uspjeli nastaviti s reformama koje se odnose na dobru upravu, razvoj infrastrukture i poboljšanja fiskalne discipline.- Brčko je i dalje primjer mirnog suživota i saradnje za dobrobit cijele zajednice. Pokazuje da je napredak moguć – uprkos kompliciranoj strukturi odlučivanja – ako postoji politička volja i zajednička vizija. Napravljeni su i značajni pomaci u pogledu transparentnosti budžeta i kapaciteta za borbu protiv korupcije, a daljnji napredak očekujemo i u budućnosti. S obzirom na predstojeće izbore, u Brčkom su prije četiri godine poduzeti ključni koraci u pogledu integriteta izbora, uključujući i ažuriranje biračkih spiskova. Organi za provedbu zakona uspješno su djelovali na sprečavanju i kažnjavanju pokušaja kupovine glasova ili registracije lažnih birača. Ništa manje ne očekujemo ni uoči ovogodišnjih izbora - rekao je Menuti.Na naše pitanje je li Distrikt Brčko zapostavljen, supervizor Menuti rekao je da je napravljen pozitivan pomak ako govorimo o političkim prepirkama i stalnim kašnjenjima te da je primjetno da se tu Brčko rjeđe spominje.- Održavanje mirne i stabilne atmosfere, u nastojanju da se rješavaju istinske potrebe građana, tokom prethodnih godina bilo je prioritet organa vlasti u Brčkom, što je za svaku pohvalu. Ovaj uspjeh nije slučajan. On je rezultat zajedničkog angažmana Vlade Distrikta, Skupštine, policije i pravosuđa, što je primjer i model za druge. Daleko je konstruktivnije isticati potencijal Brčkog kao posebne lokalne zajednice sa značajnim budžetom, sposobnošću da donosi vlastite odluke i strateškom lokacijom koja uključuje jedinu riječnu luka u BiH, kao i ključni željeznički koridor i buduću raskrsnicu autoputeva, na udaljenosti od nekih 60 kilometara od međunarodnog aerodroma - istakao je Menuti.<h2>Borba protiv korupcije</h2>Naglasio je da vlasti Distrikta postižu napredak u pogledu iskorištavanja potencijala, uz aktuelne napore na reformi javne uprave i borbi protiv korupcije. Već su učinjeni značajni koraci u stvaranju prilika za javno-privatna partnerstva i privlačenje novih investicija, posebno u energetskom sektoru, a istakao je i da su pažnja i propitivanje od javnosti i medija o ovim pitanjima od suštinskog značaja kako bi vlasti postigle zadate ciljeve.Menuti je poručio da, u skladu s konačnom arbitražnom odlukom, entiteti moraju pružati snažnu podršku suživotu i prosperitetu u Distriktu. - Institucije i zvaničnici u oba entiteta imaju odgovornost da doprinesu miru i stabilnosti, što zasigurno uključuje i pažljiv izbor riječi prilikom javnih istupa. Zajedno s predsjedavajućim arbitrom i ostalim međunarodnim partnerima, nastavit ću pažljivo pratiti njihovo poštivanje konačne odluke. U pogledu raspoređivanja trupa u BiH, praktične procjene s tim u vezi su u nadležnosti EUFOR-a. Naš fokus treba biti na rješavanju konkretnih pitanja, kao što su bolje javne usluge, bolji uvjeti za investicije i poslovne inicijative te traženje rješenja kako bi se zaustavio odliv stanovništva - rekao je Menuti.

Brčko je već godinama primjer suživota, a zamjenik visokog predstavnika u BiH istakao je da je vrijeme da se političari širom BiH suoče s realnošću.- Građani su umorni od stalnog širenja straha, a mladi odlučuju da svoju budućnost grade negdje drugo. Kako se može vidjeti u Brčkom i u drugim lokalnim zajednicama, dobivanje izbora na konkretnim rezultatima daleko je kvalitetnije nego oslanjanje na mitove i širenje straha. Ovo je poruka i biračima – birajte one koji su dokazali da mogu ponuditi rješenja, a ne one koji koriste javne istupe za širenje straha. Pozitivni rezultati u jednoj oblasti često otvaraju prilike i u drugima. Kvalitetna infrastruktura, borba protiv korupcije i efikasna javna uprava stvaraju uvjete za investicije, što vodi ka otvaranju novih radnih mjesta i boljim perspektivama za mlade ljude koji onda mogu planirati da ovdje žive i grade karijere. Tako su svi na dobitku - kazao nam je Menuti.<h2>Realizacija projekata</h2>Smatra da je u Distriktu Brčko ključno brzo provođenje aktivnosti prije sezone godišnjih odmora jer će u drugom dijelu godine fokus biti na izborima i kasnije na formiranju vlasti.- Ovo se konkretno odnosi na završetak modernizacije luke Brčko, postavljanje nove dizalice i finalizaciju novog željezničkog i cestovnog pristupa luci unutar ranije utvrđenih rokova. Neophodno je da se svi nadležni organi pravovremeno angažiraju radi usvajanja novog prostornog plana koji je preduvjet za finaliziranje trase autoputeva i priprema za izgradnju novog centra za upravljanje otpadom, kao i usvajanje regulacionih planova koji su na čekanju prije početka građevinske sezone. Treba ubrzati pripreme za realizaciju pet infrastrukturnih projekata koji se provode u saradnji sa Svjetskom bankom u cilju jačanja kapaciteta za zaštitu okoliša i zaštitu od poplava - istakao je Menuti.Poručio je i da se moraju donijeti i neophodni podzakonski akti kako bi Brčko moglo u potpunosti iskoristiti nedavno usvojene energetske zakone.- Potreban je brži napredak u procesu izrade novih zakona o javnoj upravi i državnoj službi. Vlasti, također, moraju završiti aktivnosti na jačanju kapaciteta i poboljšanju transparentnosti organa za provedbu zakona i borbu protiv korupcije. Sve ove inicijative imaju suštinski značaj za poboljšanje kvaliteta javnih usluga i sveukupnih uvjeta života u Brčkom. Ispunjavanje ovih ciljeva na vrijeme će zahtijevati snažno opredjeljenje svih političkih predstavnika - naglasio je Menuti.Rekao je i da su napravljeni i značajni pomaci u pogledu transparentnosti budžeta i kapaciteta za borbu protiv korupcije, a da očekuju i daljnji napredak u budućnosti.- S obzirom na predstojeće izbore, u Brčkom su prije četiri godine poduzeti ključni koraci u pogledu integriteta izbora, uključujući ažuriranje biračkih spiskova. Organi za provedbu zakona uspješno su djelovali na sprečavanju i kažnjavanju pokušaja kupovine glasova ili registracije lažnih birača. Ništa manje ne očekujemo ni uoči ovogodišnjih izbora - zaključio je Menuti.

Praktične procjene u vezi s raspoređivanjem trupa u Distriktu Brčko su u nadležnosti EUFOR-a

Menuti: Javni prostor je prepun ispraznog politikantstva

Zamjenik visokog predstavnika Džonatan Menuti za "Avaz": Građani su umorni od širenja straha

Aleksandar Hemon, međunarodno poznati i nagrađivani pisac i scenarista, Sarajlija s boravkom u SAD, nedavno je nagađen Velikom nagradom za američku književnost, koja se dodjeljuje najboljem američkom romanu prevedenom na francuski jezik.Riječ je o Hemonovom romanu "Svijet neba i zemlje".A nakon ovog izuzetnog uspjeha, ovaj roman bit će dostupan i na njemačkom jeziku. Naime, u izdanju njemačke izdavačke kuće "Ullstein buchverlage" od 1. februara 2024. roman će na njemačkom jeziku biti dostupan.Već se na pojedinim stranicama poput Amazona može naručiti.

"Svijet neba i zemlje" u izdanju njemačke izdavačke kuće "Ullstein buchverlage" od 1. februara 2024. će biti dostupan

Hemonov nagrađivani roman uskoro i na njemačkom jeziku

Možete li zamisliti dan kada doživimo da se zatvore vrata i stave katanci na pozorište?! Sjećate li se one sramote kada se to desilo sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine? Jer nije bilo para za njih, nije bilo podrške, nije bilo dovoljno ljubavi...Je li građanima ove države jasno da kulturni radnici daju maksimume od sebe ne bi li neki nivo održali? Je li nam isto tako jasno da oni to ne bi trebali raditi? U normalnoj državi svakako da ne bi. No, opet je tu ona činjenica da živimo u Bosni i Hercegovini – apsurdistanu. Vlasti se ne brinu o tome, kao što se plaho ne brinu ni o drugim sferama. A trebale bi. Zato su, valjda, te silne pozicije na općinskim, kantonalnim, federalnom i državnom nivou tu.Godinama se govori, apelira, traži, haman pa moli da se više ulaže u kulturu i naše kulturne institucije. Ali slabo od toga šta urodi plodom.Kako je glumac Ermin Sijamija rekao za „Avaz“, ako je kultura stvar identiteta jedne države, želimo li mi uopće taj identitet, koliko se uopće ta država bavi identitetom?!E, tu se sve naše političke elite slažu – u (ne)kulturi. Zamislite koliko bi i ovako odlične predstave, naprimjer, Narodnog pozorišta Sarajevo bile još bolje uz odgovarajuću podršku. To su ljudi koji svojom kreativnošću i imaginacijom nadomješćuju nedostatak novca.I hvala im na tome, oni su na braniku odbrane identiteta ove države. Jer da su pustili da oni na vlasti odlučuju, već bi do sada bili katanci na vratima. A to kako preživljavaju, samo oni znaju.

Kulturni radnici svojom kreativnošću i imaginacijom nadomješćuju nedostatak novca

Konsenzus za (ne)kulturu

Izložba "Molitva" čuvenog bosanskohercegovačko umjetnika Safeta Zeca, koja je u decembru otvorena u "Europe House" u zgradi Vječne vatre u srcu Sarajeva, posjetiocima je trebala biti dostupna do 31. janura ove godine. No, odlučeno je da "Molitva" ostane otvorena do kraja februara. To je za "Avaz" potvrđeno iz Delegacije Evropske unije u BiH.Kao i svaki ciklus Safeta Zeca, i "Molitva" je izazvala ogromno interesovanje javnosti.Izložbu finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a organizovana je u saradnji sa Fondacijom Ivanka i Safet Zec.

Izložbu finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a organizovana je u saradnji sa Fondacijom Ivanka i Safet Zec

Izložba ostaje otvorena do kraja februara

Izložba "Molitva" Safeta Zeca u "Europe House" ostaje otvorena do kraja februara

Gledati Ermina Sijamiju na daskama koje život znače, malim ekranima i velikim platnima naprosto je zadivljujuće. Da, Sijamija jeste visok, markantan, prizor za oči, što bi se reklo, ali ne mislimo na to. Svakom ulogom drži vas na ivici, bilo da znate priču ili je nešto sasvim novo. Scenom dominira, a i sam priznaje da najviše voli pozorište. Između proba za novu predstavu koja se sprema u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) „Jedan je Muhamed Ali“, autora Almira Imširovića i reditelja Dine Mustafića, glumac Ermin Sijamija odvojio je vrijeme za razgovor s potpisnicom ovih redova.<h2>Najteži zadatak</h2>Uz kafu u jednom od lokala u blizini NPS-a Sijamija nam je govorio o najnovijoj glavnoj ulozi Ibrahima u priči o slavnom bokseru Muhamedu Aliju. Vratio se i u prošlost, na početke svoje glumačke karijere, rat u Sarajevu i kulturu u gradu pod opsadom, ali nam je otkrio da je zamalo prestao da se bavi glumom. Govorio je Sijamija i o političkoj situaciji, ali ne kroz prizmu svakodnevnih dešavanja već građanina BiH i Sarajeva, roditelja čija djeca potencijalno će, kada odrastu, biti primorani sreću tražiti van granica ove države. - Svi smo mi Muhamed Ali. Igram oca u predstavi, i ja i Slaven Vidak. Priča jeste o Muhamedu Aliju, ali nisam Muhamed Ali. Priča je to o svemu. Ne može se pobjeći od onoga što Almir uvijek u svojim djelima piše, a to je o porodici, odnosu oca i sina, identitetu ljudskom, ali, s druge strane, priča je ovo i o nama, o ljubavi, taksistima... Sve se provlači kroz ovaj tekst, vrlo je lijep, dobar, ali i zeznut. Barem kada ja to posmatram, glumački. Ovo mi je možda i najteži zadatak koji sam do sada radio. Jednostavno od momenta kada priča krene, uključi ti mozak na stotinu i ne pušta. Bukvalno kao i udarci Muhameda Alija – rekao nam je Sijamija.Komad je, dodao je, zanimljiv, intenzivan, misaon, te da je na momente jako težak.- Zadnjih dana razmišljam, dok sam gledao neke dokumentarce i čitao o Muhamedu Aliju, koliko je zapravo on jak čovjek. Imao je svoj stav. Nije dao na sebe. Poznati su njegovi stavovi i oko rata u Vijetnamu, aparthejdu. Nije se dao, kako se kaže. Razmišljam o tome kako su mnogi pokušali da iskoriste tu njegovu snagu, stavove, hrabrost da bi otkrili svoje identitete, drugima ih nametnuli i vezali za taj svoj identitet. Onda razmišljam šta bi bilo s tim Muhamedom Alijem da je ovdje živio, kako bi ovdje završio. Kakav bi bio odnos našeg društva i čovjeka prema nekome ko nam je bio i uzor. Uzor je bio na neki način i bosanskim muslimanima, kao čovjek koji je prihvatio islam, a uspješan je u svijetu – upitao je Sijamija.Pitanja je nastavio nizati poput toga šta se dešava s našim ljudima koji su isto jaki, ali nemaju svjetsku popularnost, koji mogu nešto da urade, misle, kažu svoje stavove... - Šta ova sredina uradi od njih. Milion je tema i misli koje bukvalno se vrte 1.000 na sat. A moram stalno da razmišljam o ovom tekstu jer jako brzo je premijera, 27. januara, i jednostavno okupira mi mozak i stalno me udara. Odgovori na pitanja dolaze, ali kako pronađeš jedan odgovor, tako se pojavi drugo pitanje. Na jedno pitanje ima i više odgovora. Onda samo razmišljam o tome hoće li tako i na publiku da djeluje, to ćemo tek vidjeti – rekao je Sijamija.Na naše pitanje ko je koga odabrao – pozorište njega ili on pozorište, Sijamija je odgovorio da ni on ne zna.- Negdje potajno jesam želio da se bavim ovim poslom, ali nisam smatrao da je to toliko ozbiljno. Više me privlačila gluma na filmu, pozorište ne. Rat je doprinio tome da se zaljubim u pozorište, koje je bilo bijeg od svega tada što nas je morilo, što nam je živote činilo nesretnim. Onda odete u pozorište i pobjegnete u neki drugi svijet, vijek, period, kod nekih drugih ljudi. Uplovite u to što rade tada glumci koje sam gledao, a danas već starije kolege, neki nisu više s nama. Uživao sam i rekao sam: „Ovim ću da se bavim.“ Izašao na prijemni na Akademiju, položio i tako je krenulo. Prije nego sam upisao Akademiju, upisao sam i Ekonomiju. Ali sam tu napravio pauzu, iako sam je završio poslije – prisjetio se glumac.<h2>Odjednom je krenulo</h2>Onda nam je ispričao nešto što nikome nije.- Bio je jedan momenat kad sam diplomirao i sam sebi rekao: “Ako ne bude u narednih pola godine posla, neću se baviti ovim“, jer sam vidio i svoje kolege koji završe Akademiju, pa ne rade ništa, a za mene to nije bila opcija. Ali kako sam sebi to rekao, desilo se da me Josip Pejaković, tada direktor Drame u NPS-u, zovnuo u „Omer pašu Latasa“, kultnu predstavu NPS-a. U tome Dino Mustafić snima „Remake“ pa me zove u taj projekt i rahmetli Sule Kupusović snimao „Vizu za budućnost“ i zvao me. I samo je odjednom krenulo. Eh, onda je krenula druga, treća, četvrta predstava u NPS-u. Vjerovatno je pozorište izabralo mene, a ne obrnuto – iskren je Sijamija.Kazao je i da, kada poredi vremena, prije je bilo 100 puta bolje. Kaže da je bilo više entuzijazma, da su više voljeli to što radimo, bilo je više prilika, više poštovanja...- Pozorište nam je bilo hram, nešto od čega mi zavisimo, gdje trebamo graditi sebe, praviti umjetnost. To je i onaj postratni period kada se sve otvaralo, svi smo očekivali da pravimo državu, neko bolje i ljepše društvo, ali očigledno smo se prevarili. Došli smo u situaciju kada je to sve degradirano, ne samo u našoj, nego, čini mi se, u svim oblastima. Lagano se urušava, nestaje, gubi... Ne kažem da treba biti pesimističan i da je kraj svemu, ali da bi vratili na neku normalu, moramo svi malo više zapeti, boriti, voljeti svoje okruženje, mjesto u kojem radimo, ljude oko sebe, poštovati ih, ne biti sebični. Imam osjećaj da smo svi postali previše sebični. Samo u se, na se i poda se, ne daj Bože nekom drugom nešto. Ne pazimo ni na šta, kao da nije naša država, kao da će svi sutra otići odavde, kao ostavljamo ovo nekome drugom, pa nek' on čisti – smatra Sijamija.Naglasio je kako je njima u pozorištu ostalo još snage i volje da ponude da to i dalje bude prostor gdje ljudi mogu pobjeći od svega ovoga što se dešava. - I da kao što smo mi u ratu bježali u pozorište, barem ja, da bih ušao u neke druge svjetove i dimenzije, imam osjećaj da smo još tu danas da ponudimo to ljudima. Trudimo se i borimo koliko možemo. Materijalno mnogo zaostajemo za nacionalnim pozorištima u regionu, koji imaju više budžete, više uposlenika, ulažu više u tehničku, tehnološku opremu, audiovizualnu opremu. Kod nas je sve to na niskom nivou, nemamo podršku od ljudi koji bi trebali da brinu. Ipak je ovo jedini nacionalni teatar – rekao je Sijamija s dozom gorčine u glasu.<h2>Budimo pošteni</h2>Na našu konstataciju da se kultura smatra identitetom jedne države, Sijamija je odgovorio:- Pitam se želimo li mi da imamo identitet, ako postavljamo stvari da je kultura stvar identiteta jedne države. Odnos države je takav da se pitam želimo li imati bilo kakav identitet, ili da nam drugi nameću identitete. Ljudi u ustanovama kulture se bore maksimalno. Znam koje napore sam ja ulagao dok sam bio direktor Drame, znam koje napore su ulagale kolege samo da bi održali jedan nivo kulture, teško je strašno. Ako je kultura identitet države, koliko se onda država bavi identitetom?! Da li je potreban? Ako ja u granapu gledam da kupujem bh. proizvođače, onda nemoj da bh. proizvođač zove glumca iz druge države da ga reklamira. Budimo pošteni. Tako se gradi država, kada pazimo jedni na druge, hvalimo jedini druge. Što moj drug kaže - mi hvalimo nekoga samo kada umre.Dodao je da takve stvari njega uništavaju.- Na kraju ćemo otvarati trotoare, kapije i kupovati tramvaje, a neće se imati ko voziti s njima, jer će svi pobjeći odavde – zaključio je Sijamija.Rekao nam je da je i on mogao otići iz Bosne i Hercegovine i da nekada i danas pomisli na to, uz naglasak da se to desi kada ga nešto iznervira.- Uvijek je patriotizam u meni neki radio - ostat ću u Sarajevu pa kako god. Zato ne mogu ni sada otići. Ovdje sam, radit ću, tu su mi i djeca. Bojim se samo situacije gdje svi idu negdje drugo da se školuju. Mladi koji imaju priliku odlaze. Tu si, ulažeš sve i zbog budala djeca ti odu studirati vani. Ne moja, moja djeca su još mala za to - skoro u jednom dahu i s tugom u glasu rekao nam je Sijamija.Ipak, odlučili smo vratiti se ljepšim temama. S obzirom na to da se približava premijera predstave „Jedan je Muhamed Ali“, pitali smo Sijamiju osjeća li još uzbuđenje i adrenalin nakon prvog igranja komada.- Šok bude nakon premijere predstave za nas glumce. To se posebno primijeti poslije izvedbe na koktelu. Publika, ako je dobra predstava, svi su dobri, sretni, raspoloženi, priča se... A glumci su ispijeni, prošlo, i žao ti je što je prošlo. Ti sad živiš samo. Ovi ljudi s kojima sada radim dio su moje porodice, svaki dan ih viđam, grlim, ljubim, volim. Mi dijelimo neku svoju intimu, sve, dio duše. I sada više nema toga. Nema procesa, i moraš održati predstavu. Radi mozak i dalje, vrti sve, gdje sam zeznuo, šta sam mogao drugačije, kako je publika reagovala i pripremaš za sljedeće izvođenje. Prvi susret s publikom je najbitniji – iskren je Sijamija.Na kraju razgovora, Sijamija je rekao da priželjkuje da se svi više cijenimo, poštujemo, da budemo manje sebični, da više volimo i grad i zemlju u kojoj živimo. - I da doprinesemo, ako ne nama, da našoj djeci bude bolje, da im ostavimo lijepu zemlju, ali i moralna načela, kulturu, principe, načine ponašanje koje treba da naslijede od nas i da oni na svoju djecu prenesu. Da ne postanemo samo neke brojke, koliko će zaraditi, potrošiti, kakvu ćemo odjeću nositi, hranu jesti... Da ne budemo podložni zlu od konzumerizma i ovog ružnog kapitalizma – zaključio je Sijamija.<h2>Smijeh u pogrešno vrijeme</h2>- Redovno se dešavaju kiksevi na sceni. Pokušavam da držim konce u svojim rukama, ali dešavaju se te stvari. Sjećam se kada smo izvodili predstavu „Ženidba“ i ima scena gdje svi izađemo. Mirvad Kurić, Milan Pavlović i pokojni Vlado Jokanović. Milan je nešto lupio, po običaju, onako za sebe, i ja sam se prvi počeo smijati, nisam mogao zaustaviti smijeh. Utom se počinje i Milan smijati, pa Vlado i Amra, i Mirvad, koji se nikad ne smije. Znači šta god da se desi, on je vrlo ozbiljan. I on se počeo smijati. I kada je publika vidjela da se svi mi smijemo, i oni su počeli. Haos je nastao. Kad smo uspjeli konačno mi na bini da se smirimo i publika, samo se čuo čovjek iz prvog reda koji nastavlja da se smije zaraznim smijehom i pada sa stolice. I opet smo svi počeli. Mislim da je na deset minuta stala predstava. Bilo je takvih situacija. Igrali smo „Rodoljupce“. Mirvad je igrao lika koji se preziva Gavrilović, i u jednom momentu, vrlo ozbiljna je scena, umjesto Gavrilović, ja ga zovnem Lijanović, tada je „Lijanović“ radio mesnu industriju. Ne znam šta mi bi. I tako je samo smijeh krenuo – prisjetio se Sijamija.<h2>Volim Amru</h2>Sijamija je već dugo u braku s lijepom glumicom Amrom Kapidžić, koja je također dio glumačkog ansambla NPS-a. Zajedno imaju troje prekrasne djece. Je li lakše ili teže kada rade zajedno...- Teže je. Teže je organizaciono. Volim Amru, super je glumica, volim raditi s njom. Imamo troje djece, pa dok ih razvezemo, pa aktivnosti, pa škola, pa skuhaj... Fale ti još dvije ruke minimalno. Ali snađemo se. Imamo divnu Sedihu, koja nam pomogne, uskoči nam. Kada zajedno igramo, obično smo na istim probama. Zato je teže ostatak obaveza organizovati – rekao je Sijamija.<h2>Lutka iz fundusa teatra</h2>- Uloga u „Jedan je Muhamed Ali“ je najzahtjevnija jer je potpuno drugačiji zadatak od onih kojih sam do sada radio. Malo je tako teških, a lijepih zadataka u pozorištu. Almir je genije. Ovaj tekst je najviše o pozorištu koje Almir tako dobro poznaje. Pomislim da je on lutka iz fundusa pozorišta pa kad svi odu on oživi, hoda po pozorištu i gleda, šta je ko zaboravio, toliko poznaje pozorište. Lijepo napiše tekst, ali ti da mogućnost da sve te likove uprizoriš na svoj način, da ih oživiš, daš im dušu, a opet da se ne odmakneš od njega već da ostane Almirov tekst – istakao je Sijamija.27. januara je premijera predstave „Jedan je Muhamed Ali“.

Ulažeš sve, a zbog budala djeca ti odu vani, rekao je

Ermin Sijamija nikad iskrenije o poslu, ulogama, pozorištu, državi i identitetu za "Dnevni avaz": Svi smo mi Muhamed Ali

Mostarac Anid Ćušić, mladi bh. pjevač, ostvario je ono što fanovi nogometa sigurno priželjkuju - upoznao je fudbalskog velikana Serhija Ramosa (Sergio).I to ne samo njega već i legendarnog španskog fudbalera Hesusa Navasa (Jesus), Marijana Dijaza (Mariano Diaz) kao i golmana Marka Dmitrovića.

A sve to zahvaljajući Ivanu Rakitiću, bivšem hrvatskom nogometnom reprezentativcu, čiji je Ćušić dobar prijatelj.Naime, Anida je trenutno u Španiji, na odmoru, tačnije u Sevilji.Ramos je Ćušiću potpisao i dres.- Veliki Serhio Ramos - napisao je Anid na Facebooku.

Za "Avaz" je istakao da je prisustvovao treningu Sevilje gdje je ga je i poznao.- Serhio je jako prijatan lik. Slikali smo se i potpisao mi je dres. On voli muziku, a Ivan mu je rekao da sam ja pjevač, pa se malo na taj račun zezao - rekao nam je Ćušić.

Serhio je jako prijatan lik, rekao nam je Ćušić

Mladi bh. pjevač u društvu nogometnog velikana: Anid otkrio šta mu je Serhio Ramos rekao

Međunarodna saradnja je za svaku državu vrlo važan segment, posebno kada se radi o saradnji u oblasti sigurnosti, odnosno policijskih poslova. Svaka demokratska država pridaje veliki značaj međunarodnoj policijskoj saradnji, čime pokazuje brigu za vlastitu sigurnost, ali je time i faktor u međunarodnim odnosima i globalnoj sigurnosti. Ovo je za „Avaz“ rekao stručnjak za sigurnost Safet Mušić, koji smatra da je i to pitanje, nažalost, u BiH bez ikakve potrebe ispolitizirano.<h2>Političke opcije</h2>- Dok države u okruženju maksimalno stavljaju na raspolaganje svoje resurse i učestvuju u mnogim aktivnostima te na kraju ostvaruju i benefite u smislu sigurnosti za svoju državu, u BiH pojedine političke opcije godinama neosnovano uvjetuju ili ne dopuštaju aktivnu međunarodnopolicijsku saradnju. Tu se postavlja pitanje kakvi su interesi iza toga, jer, deklarativno, svi su za borbu protiv organiziranog kriminala, za procesuiranje djela visoke korupcije, ratnih zločina i drugih teških krivičnih djela - naveo je Mušić.<h2>Slabljenje institucija</h2>Kada je u pitanju Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Frontex), ovaj stručnjak za sigurnost smatra da se saradnja BiH s njom ostvaruje, ali ne u punom smislu i kapacitetu.- Tek u decembru prošle godine je Vijeće ministara usvojilo prijedlog za vođenje pregovora i potpisivanje sporazuma o saradnji. Iako je i ovo ništa manje važno pitanje za sigurnost BiH, posebno u aspektu upravljanja migracijama. I u ovom slučaju pojedine političke opcije godinama odbijaju saradnju s Frontexom te su bile i protiv raspoređivanja osoblja Frontexa na granicama BiH. Vjerovatno se i ovdje radilo o opstrukcijama u cilju slabljenja državnih institucija i namjeri usložnjavanja stanja opće sigurnosti u BiH zbog povećanog prisustva migranata - naglasio je Mušić.<h2>14 prioriteta</h2>Mušić je naglasio da napori ka ispunjenju 14 ključnih prioriteta Evropske komisije za članstvo BiH u EU, ipak, daju nadu.- Nadati se da će u ovoj godini BiH ostvariti punu saradnju i s Frontexom, tako da bi ta međunarodna policijska saradnja bila na višem nivou, čime bi direktno bila omogućena i efikasnija borba protiv organiziranog kriminala, nelegalnih migracija i svih drugih oblika međunarodnog kriminala - poručio je Mušić.Indirektno se, opstruiranjem međunarodne policijske saradnje, onemogućava efikasno suprotstavljanje organiziranom kriminalu, onemogućuju se procesuiranja za najteže oblike zločina i kriminala.

Deklarativno, svi su za borbu protiv organiziranog kriminala, za procesuiranje djela visoke korupcije, ratnih zločina i drugih teških krivičnih djela

Mušić: Svaka demokratska država pridaje veliki značaj međunarodnoj policijskoj saradnji 

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić za "Avaz": Ko opstruira i politizira saradnju s međunarodnim agencijama

Apsolutno je važno da budemo dio kolektivne evropske bezbjednosti, i to ne samo u pogledu granica nego svih ostalih djela i akata koja su protivzakonita. To je za „Avaz“ rekao ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić.<h2>Aktuelan problem</h2>Bosna i Hercegovina je uspostavila potpunu saradnju s Agencijom Evropske unije za saradnju na provođenju zakona (Europol) otvaranjem novog prostora Zajedničke kontakt tačke za BiH prošle godine, a na čekanju je još Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Frontex).Nešić očekuje da će u narednom periodu Predsjedništvo BiH odobriti tim za pregovore i okvir u kojem će se kretati taj tim.- Znači, sada je na potezu Predsjedništvo BiH - poručio je Nešić.Naglasio je da je problem migrantske krize jedan od aktuelnih, možda i najveći s kojim se suočava kompletna Evropa.- Situacija u BiH je zadovoljavajuća po pitanju toga da naše bezbjednosne agencije odgovaraju svim zadacima koji su pred njih stavljeni. Tu nemamo nikakvih bezbjednosnih problema. Dešava se da se sada već nalaze grupe koje švercuju migrante i koje su pri tome naoružane, ali vidjeli ste da su sprovedene akcije, da je određena količina oružja oduzeta i da smo sproveli akcije racije u Blažuju i Lipi. Migrantska situacija je u ovom trenutku pod kontrolom, zadovoljavajuća iz razloga što kapaciteti centara još nisu popunjeni. Samim tim, uspješno savladavamo migrantsku krizu - rekao je Nešić.<h2>Zavidan nivo</h2>Kada je u pitanju saradnja s Europolom, ministar sigurnosti istakao je da naša zajednička kontakt tačka funkcionira.- Dobija potrebne informacije od Europola i prosljeđuje ih nadležnim policijskim agencijama, u skladu s ustavnim nadležnostima. Zahvaljujući saradnji s Europolom, imamo riješena mnogobrojna djela. Vidite da naše agencije uspješno prekidaju koridore kojima se transportuju narkotici i možemo reći da zaista imamo bezbjednosne agencije na zavidnom nivou, koje imaju odličnu saradnju kako s regionalnim policijama tako i s policijama širom Evrope, pa i kugle zemaljske - kazao je Nešić.Saradnja s Frontexom dio je jednog od 14 prioriteta Evropske komisije za članstvo BiH u EU.

Nešić očekuje da će u narednom periodu Predsjedništvo BiH odobriti tim za pregovore s Frontexom

Ministar Nenad Nešić za "Avaz": BiH mora biti dio kolektivne evropske sigurnosti

Nije zlato sve što sja, kako poslovica kaže. A upravo ona se može primijeniti u slučaju prevara u online svijetu, barem prema mišljenju Saše Petrovića, istražitelja Federalne uprave policije (FUP) i eksperta za cyber sigurnost. Naglašava da na internetu ne postoji ništa besplatno te da uvijek ima neki cilj, najčešće u vidu materijalne koristi. <h2>Razne tehnike</h2>- Prevare na internetu svakodnevne su kod nas, raznih vrsta. Non-stop evolviraju, odnosno stalno se pojavljuje novi modus internet-prevara - kazao nam je Petrović.Osvrnuo se na posljednju u nizu prevara koje su otkrivene uoči dočeka Nove godine, kada su prevareni turisti u Sarajevu, i to preko stranice Booking.- Nisu nam nepoznate te prevare. I prošle godine je FUP zadokumentovao grupu lica koja su se bavila istim prevarama. Takve prevare se dešavaju i s lažnim prodajama auta na određenim web-stranicama. Pojedinci i organizovane kriminalne grupe redovno smišljaju nove načine za prevare i pokušavaju ljude navesti na to da im izvrše uplatu novca, odnosno da im se ukradu određeni podaci. Nama to ništa nije strano. Mi poduzimamo mjere i radnje iz svoje nadležnosti, međutim, nemoguće je opisati sve tehnike, odnosno metode koje koriste napadači - istakao je Petrović.Dodao je kako odjel za koji i on radi nije svemoguć, ali da mogu pribaviti Meta podatke od kompanija, stranica, odakle dolaze i locirati, odnosno identificirati osobu iza nje.- Imali smo slučaj gdje je preko lokalne web-stranice za prodaju u kontinuitetu vršena krađa bankovnih kartica „fishing“ tehnikom napada. U većini ranijih slučajeva preko, naprimjer, Bookinga bili su u pitanju inostrani napadači. Postoji saradnja između lokalnog tužilaštva i tužilaštva u toj određenoj zemlji i onda se postupak vodi u zemlji odakle je počinilac - pojasnio je Petrović.<h2>Profil žrtve</h2>Najčešće su, ističe, ljubavne prevare (Romance fraud), koje ujedno predstavljaju i najveće gubitke.- U tim slučajevima napadač profiliše žrtvu. Naprimjer, ženi premine suprug, napadač na osnovu žrtvinih slabosti traži način kako da joj pristupi, da bi se ostvarila ta neka emotivna veza preko interneta. Nakon toga, primjera radi, napadač govori žrtvi da će joj poslati paket pomoći. Žrtva dobiva mail da je paket u putu. U jednoj momentu navodno nastaju komplikacije, paket bude zaustavljen na carini. Žrtva od njih zaprima mail da mora uplatiti određeni iznos novca jer je otkriveno da se u paketu nalazi 500.000 eura, taj novac neće biti oduzet, ali se mora platiti provizija. Nekad se izgubi i 20 ili 30 hiljada eura na jednoj prevari. Žrtva tek na kraju shvati da ne postoji paket i da ta osoba s druge strane nije stvarna. To je samo jedan od primjera. Najveća prevara kod nas je bila 40.000 eura na taj način koji je gospođa uplatila - istakao je Petrović.<h2>Mnogo papirologije</h2>Petrović naglašava da ni u virtuelnom svijetu nije teško doći do napadača.- Međutim, obično proces traje dugo jer su u pitanju distanciona krivična djela, gdje je server u jednoj državi, žrtva u drugoj, a počinilac u trećoj, odnosno bankovni račun na koji je otišao novac. I onda treba vremena i jednostavno mnogo papirologije da bi se ispunili svi zakonski uslovi da bi se osoba mogla procesuirati - objasnio je Petrović.Imate građane koji ne očekuju da je moguće da budu prevareni ni u fizičkom svijetu ni u virtuelnom, lako nasjedaju na raznorazne prevare koje su toliko sofisticirane da ljudi obično shvate da su prevareni tek kada bude kasno, rekao je Petrović.

Nemoguće je opisati sve tehnike, odnosno metode koje koriste napadači, istakao je FUP-ov istražitelj Petrović 

Petrović: Na internetu ništa nije besplatno

Online obmane svakodnevica i u BiH: Ljudi najčešće "padaju" na ljubavne prevare

Još vikend da prođe i zvanično dočekujemo najdepresivniji dan godine „Blue Monday“. Pri tome, januar se smatra jednim od najdepresivnijih mjeseci u godini. Još živimo u državi Bosni i Hercegovini... Pa sama ta činjenica dovoljna je da se osjećamo izgubljeno, depresivno, tužno, jednostavno bez izlaza.A zašto je to tako?Društvene norme koje nam se nameću kao poželjne, normalne i smatraju se pod moranjem opterećuju i psihički najjačeg čovjeka. Znate ono, smršavjet ću, udebljati se, promijeniti boju kose, udati se, oženiti, razvesti, dobiti dijete, udomiti cuku, macu, kupiti stan, pronaći posao, pronaći novi posao, cijeniti sebe više, druge i slične odluke koje najčešće donosimo prije Nove godine, a odnose se za narednu. Ta euforija već 1. januara splasne. Odustanemo od većine „zadatog“ i osjećamo se poraženo, kao da smo odustali. I krivimo se.A, ustvari, ništa od toga ne moramo. Drugo, realnost nas zdrma kao grom iz ne baš tako vedrog neba. Sjetimo se da je minimalna plaća u FBiH povećana za tek 23 KM, a blagdane i novogodišnje praznike proslavili smo unaprijed trošeći zarađeni novac, posuđujući, krpeći se da se ispoštuje tradicija.Proslavili smo, a sada treba izdržati život!Gore, nadamo se, ne može. Da zlo ne čuje.

Slovenci izložbom “Srebrene igre 1984” obilježavaju 40. godišnjicu ZOI-a u Sarajevu

"Planule" ulaznice za prvo izvođenje predstave "Jedan je Muhamed Ali"

Koje knjige smo najviše čitali prošle godine

Otvorite oči

Evo koje cigarete će od 19. februara poskupjeti

Preporuka Damira Uzunovića: Ako već niste, pročitajte "Intimnu prepisku" Darija Džamonje

Zamjenik visokog predstavnika Džonatan Menuti za "Avaz": Građani su umorni od širenja straha

Hemonov nagrađivani roman uskoro i na njemačkom jeziku

Konsenzus za (ne)kulturu

Izložba "Molitva" Safeta Zeca u "Europe House" ostaje otvorena do kraja februara

Ermin Sijamija nikad iskrenije o poslu, ulogama, pozorištu, državi i identitetu za "Dnevni avaz": Svi smo mi Muhamed Ali

Mladi bh. pjevač u društvu nogometnog velikana: Anid otkrio šta mu je Serhio Ramos rekao

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić za "Avaz": Ko opstruira i politizira saradnju s međunarodnim agencijama

Ministar Nenad Nešić za "Avaz": BiH mora biti dio kolektivne evropske sigurnosti

Online obmane svakodnevica i u BiH: Ljudi najčešće "padaju" na ljubavne prevare

Izdržati život

Slovenci izložbom “Srebrene igre 1984” obilježavaju 40. godišnjicu ZOI-a u Sarajevu

"Planule" ulaznice za prvo izvođenje predstave "Jedan je Muhamed Ali"

Koje knjige smo najviše čitali prošle godine

Otvorite oči

Evo koje cigarete će od 19. februara poskupjeti

Preporuka Damira Uzunovića: Ako već niste, pročitajte "Intimnu prepisku" Darija Džamonje

Zamjenik visokog predstavnika Džonatan Menuti za "Avaz": Građani su umorni od širenja straha

Hemonov nagrađivani roman uskoro i na njemačkom jeziku

Konsenzus za (ne)kulturu

Izložba "Molitva" Safeta Zeca u "Europe House" ostaje otvorena do kraja februara

Ermin Sijamija nikad iskrenije o poslu, ulogama, pozorištu, državi i identitetu za "Dnevni avaz": Svi smo mi Muhamed Ali

Mladi bh. pjevač u društvu nogometnog velikana: Anid otkrio šta mu je Serhio Ramos rekao

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić za "Avaz": Ko opstruira i politizira saradnju s međunarodnim agencijama

Ministar Nenad Nešić za "Avaz": BiH mora biti dio kolektivne evropske sigurnosti

Online obmane svakodnevica i u BiH: Ljudi najčešće "padaju" na ljubavne prevare

Izdržati život