Teferič znači zabava, veselje, izlet u prirodi, često praćen muzikom, pjesmom, igrom, plesom, ašikovanjem... Na Čevljansko polje za vikend pohrlile su hiljade i hiljade građana željnih zabave, rahatluka na jedan dan, pazarenja po jeftinijim cijenama, ića i pića. A šta su oni koji sebe smatraju „višom klasom“ uradili? Stavili na stub srama čovjeka čije su fotografije osvanule na društvenim mrežama dok se vozio na ringišpilu, koji nije radio ništa drugo nego se zabavljao. Dakle, radio upravo ono što je bit teferiča.Malograđanstvo nije bilo na Čevljanovićima, ono živi u svakome od vas koji ste se i na trenutak podsmjehivali nekome što je na nekoliko sati po strani ostavio svoje brige i odlučio promijeniti svoju svakodnevicu.

Osuđujete zbog istih stvari koje radite u centrima gradova, kojekakvim klubovima uz pjevaljke, kako ih nazivate. Ali to je emancipiranost, zar ne? Dok ćemo ljude na teferičima, koji su, „by the way“, tradicija naših naroda, nazivati seljačinama, jer je to bit džetseterskog života u Bosni i Hercegovini. A on je gotovo pa izumro!Ne živite u „Sex i gradu“ i s divama poput Keri Bredšou (Carrie Bradshaw) ili muškarcima njenog života, gospodinom Facom. Živite u zemlji naroda, gdje je čovjek kao takav na prvom mjestu. To je činjenica jer, ma koliko mi željeli biti u Njujorku, Londonu, Madridu, Briselu, rođeni smo u Bosni, državi čovjeka, teferiča, narodne muzike, sevdalinke, dobrih domaćih jela i pića.Iskren osmijeh još anonimnog čovjeka u ljudima koji su suprotnost od svega iznad navedenog izazvao je zavist, onu pozitivnu, jer je uspio sumornu stvarnost ostaviti po strani.A vi se stidite zbog sposobnosti da svoje nezadovoljstvo životom iskaljujete na čovjeku, i to preko tastatura.

Malograđanstvo nije bilo na Čevljanovićima, ono živi u svakome od vas koji ste se i na trenutak podsmjehivali nekome

Viša klasa srama

Počevši od 2024. godine, ljudi iz više od 60 zemalja kojima do sada nije bila potrebna viza za ulazak u zemlje Evropske unije, njih 30, morat će dobiti odobrenje za putovanje prije nego što dođu u Evropu na kraći boravak. <h2>Godina prilagodbe</h2>Ovlaštenje će biti obrađeno putem Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS). Ova obaveza će obuhvatiti sve zemlje koje nisu članice Šengena, a kojima ne treba viza za ulazak u EU. To znači da se nova mjera odnosi i na državljane Bosne i Hercegovine.Prva godina će biti, ustvari, probna, jer će putnici prvih šest mjeseci biti samo informirani o pravilima, a u narednih šest će se početi popunjavati formulari. Dakle, u biti, tek će od 2025. ETIAS „zaživjeti“.Domaćin ETIAS-a je Frontex (Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu), a na njihovoj stranici se navodi:- ETIAS će dodatno ojačati evropsku unutrašnju sigurnost tako što će se proces provjere putnika provoditi prije njihovog putovanja kako bi se odredilo da li predstavljaju sigurnosnu prijetnju, ilegalne migracije ili rizik za javno zdravlje. Čitav ETIAS ekosistem je složen i sastoji se od ETIAS centralne jedinice čiji je domaćin Frontex, nacionalnih jedinica ETIAS-a lociranih u 30 evropskih zemalja i velikog informacionog sistema koji je razvila i održava Agencija EU za operativni menadžment i IT tehnologije (eu-LISA).<h2>Tehnički problemi</h2>ETIAS je najavljen još prije sedam godina, a trebao se početi primjenjivati pet godina kasnije, odnosno 2021., no zbog tehničkih stvari više puta je odgađano, do 2024. godine.Ranije je iz Evropske unije objašnjeno da se od putnika, odnosno aplikanata neće tražiti, naprimjer, zdravstveni ili biometrijski podaci, već da će, tokom popunjavanja online formulara, morati navesti osnovne podatke poput imena i prezimena, mjesta i datuma rođenja, podataka o pasošu, adrese stanovanja, e-mail, broja telefona...<h2>Sedam eura</h2>Prema podacima Evropske komisije, novi formular će koštati sedam eura, a popunjavat će se elektronski. Potvrda bi na e-mail adresu trebala stići za nekoliko minuta, a u rijetkim slučajevima do odobrenja mogu proći do dvije sedmice, u izuzetnim slučajevima i do mjesec. Važenje ETIAS-a je tri godine ili do isteka pasoša, u zavisnosti od toga šta se prije desi. Putnicima koji ne budu imali važeće odobrenje za putovanje prijevoznik će odbiti ukrcavanje (naprimjer, aviokompanija, autobuska ili trajektna kompanija), navedeno je na stranici Frontexa.

ETIAS će dodatno ojačati evropsku unutrašnju sigurnost tako što će se proces provjere putnika provoditi prije njihovog putovanja

Frontex najavio početak primjene za 2024.: Uskoro će državljanima BiH za ulazak u EU trebati potvrda

Brojevi su netačan zbir tačnih podataka, drugi kažu da brojevi prikazuju ono što vi želite, ali može se iz ovih brojeva ponešto naučiti, nisu te statistike uzaludne. Rekao je to Zdravko Marinković, direktor Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH), u intervjuu za „Dnevni avaz“, nakon što je napravljen presjek za prvih šest mjeseci ove godine. Prema tim podacima, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene iznosio je 22,77 milijardi KM, što je za 1,96 posto manje u odnosu na isti period lani, dok je ostvaren izvoz u vrijednosti od 8,91 milijardu KM, što je za oko 374 miliona KM, odnosno 4,03 posto manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine.<h2>Bilježimo gubitak</h2>Također, vrijednost uvoza iznosila je 13,86 milijardi KM, što je za 81 milion KM, odnosno 0,58 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je povećan ukupan deficit koji je iznosio 4,95 milijardi KM, što je za 6,23 posto više u odnosu na isti period lani.- Gubimo pojedina tržišta, problem je što nemamo široku paletu proizvoda. Evo, problem s aluminijem, samo jedan proizvod odrazi se na ukupan razvoj. Prošle godine Srbiji smo prodavali koks, a to se odrazilo na ukupnu razmjenu, i to u značajnoj količini. Zašto je to tako, zato što imamo paleticu proizvoda koje nudimo svijetu i tu smo dobri - kazao nam je Marinković.Smanjeni su i uvoz i izvoz, deficit se povećao. Zašto, šta je uzrok?- Mislim da je to posljedica prošle godine. Najavljivali smo, i svi ozbiljni ekonomisti koji znaju da prate trendove, da će 2023. godina biti jako teška i turbulentna i da će se sve ono što nije bilo dobro u prošloj praktično odraziti u ovoj. Imamo nesreću da nam ključna tržišta s kojima mi sarađujemo nisu stabilna, tu prije svega mislim na Evropsku uniju i pojedine zemlje. Njemačka je bila u recesiji u prvom kvartalu ove godine, a, ako njemačka privreda stagnira, onda stoji i čitava EU. I u takvim okolnostima smo uspjeli da održimo visok nivo saradnje. Objave tvrde da u drugom kvartalu Njemačka nije u recesiji i da će do kraja godine bilježiti neku vrstu rasta. To je za nas ohrabrenje. S druge strane, imamo Italiju, koja je, također, u ekonomskim problemima. Oni se odražavaju i na trgovinu s BiH. U prošloj godini dosegli smo pokrivenost s Italijom od oko 90 posto. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine ta pokrivenost je pala na oko 70 posto. Bilježimo gubitak.Šta to tačno znači?- To se može posmatrati kroz brojeve i kroz cijene koje se u izvozu nisu značajno povećale, kada govorimo o jediničnoj cijeni prema inostranstvu, i one su na nivou prvih šest mjeseci prošle godine od oko 2 KM za kilogram izvezene robe, ali su se u uvozu jednim dijelom povećale, tako da je taj disparitet cijena, a to je ta inflacija koja još traje, pogodovao nepovoljnom trgovinskom prometu. Sada su nam energenti jako dobri jer smo prošle godine za šest mjeseci trgovali naftom s prosječnom cijenom od 1,95 KM, a sada je to više od 1,50 do 1,60 KM. To ide nama u prilog. Za nas nije dobro da se pojedine robe ne izvoze iz BiH zato što je na tržištima na kojima se izvozila recesija. Ali ja se nadam da bismo mogli krenuti nekim blagim putem, rekao bih, oporavka. Dobro bi bilo da, ako ništa drugo ne napravimo, da ne propadamo više, da nam se pokazatelji ne obaraju dalje.Možemo li govoriti o projekcijama za 2024. godinu?- Sve se procjene prave ili za pola godine ili godinu. Mi smo početkom ove godine primjećivali trendove i čini mi se, ne da smo pogodili jer nismo vračare, nego smo dobro procijenili situaciju i da se i šest mjeseci ove godine pokazuje kao takvo. Inflacija je u prošloj godini bila dvocifrena, ona sada ima tendenciju pada, a procjene su da će biti oko 6 posto u toku ove godine. Tu može problem biti da cijene koje su dostignute u periodu inflacije ostanu na tom nivou. Rijetko se kada desi da cijene nekih proizvoda padaju. Politika plata mora biti prilagođena takvom stanju. Ima prijedlog da se putem Zakona o porezima i doprinosima oni smanje na neki način, a da se eventualno poveća iznos neto zarada. To je za zaposlenike dobra stvar, tako se utiče i na potrošnju, kao i na politiku cijena. Mislim da bi to bilo jedno od rješenja.<h2>Ekonomske mjere</h2>Kakva je saradnja Komore s bh. vlastima?- Ministar Staša Košarac i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uveli su zabranu izvoza oblovine. To nije trajna mjera, već privremena. One se uvode kada se dešava poremećaj na domaćem tržištu. A kad se urede odnosi u BiH, a tu su nadležne vlade entiteta, kantona i javna preduzeća, neće imati ni potrebe za ovom privremenom mjerom. Šuma je i naše nacionalno bogatstvo i prema njoj se moramo odgovorno ponašati. Da se to nacionalno bogatstvo na najbolji mogući način koristi. Imamo tradiciju, znanje, sirovinu, imamo sve pretpostavke da industrija namještaja bude mnoge snažnija.Druga mjera koja je jako važna i koja je u pripremi jeste suspenzija pojedinih carinskih iznosa na neke proizvode. To priprema Ministarstvo vanjske trgovine. Bio je način da se svake godine ta privremena mjera donosi, pri čemu Vijeće ministara oslobađa od plaćanja carine uvoz repromaterijala iz trećih država. Mislim da je to jako dobra, praktična i trenutno jedna od najboljih mjera koje BiH sa svog nivoa, s nivoa centralnih organa vlasti, može da napravi. Jer vi na takav način direktno utičete na konkurentnost kompanije koja koristi tu mjeru.Jeste li primijetili da nestabilna politička situacija u BiH utječe na razmjenu roba, trgovinu...?- Sama po sebi, klima u BiH... Bilo bi jako dobro da je mnogo bolja. Ali, generalno, kada privreda ima svoje poslove i bavi se njima, nju politika mnogo i ne interesuje. I to je dobro. Šta politika treba privredi? Samo da joj napravi zakonodavni okvir i da joj uslove privređivanja podesi na način koji je najpovoljniji za privredu. Ne smijemo zaboraviti, ako nema privrede, nema ni države. Ona se finansira u najvećem broju iz privredne aktivnosti. Ako se ne proizvodi, onda nema ni potrošnje, ni PDV-a, ni doprinosa i imamo problem u državi. Rekao bih da politika sama po sebi treba da se bavi međusobnim odnosima i političkim razmiricama koje ne utiču na privredu, a kada je privreda u pitanju, pozivam sve državne organe koji donose bilo kakvu ekonomsku mjeru da je donesu što prije jer je to u opštem interesu svih.<h2>Rok je "jučer"</h2>Gdje smo kada je u pitanju digitalna transformacija?- Morat ćemo je sprovesti do kraja. Kao institucija smo počeli da radimo na tome prije nekoliko godina, svjesni potrebe naših kompanija da se moraju ozbiljnije uključiti u digitalnu transformaciju. Opšta ocjena je da se mi još nalazimo u toj nekoj 2G sferi, a okruženje ili tržište je već u 4G. To nam je važno jer se povećava produktivnost, osavremenjuju se procesi, pa se na takav način i firme dovode u posebnu poziciju, uređuju interno svoje odnose, lakše vladaju svojim procesima. Svaka kompanija, htjela ili ne, mora time ozbiljnije da se pozabavi. Rok procesa digitalizacije?- Nema roka. Za nekoga bi se moglo reći da je već zakasnio, da je to trebalo da bude ''jučer''. Neko smatra da još ima vremena. Mislim da je, što prije bilo koje privredno društvo uđe u taj proces, to bolje.A zelena ekonomija?- Podrazumijeva proizvodnju na bazi obnovljivih izvora energije. Nas će i EU tržište, na koje smo naslonjeni, sve više tjerati da se okrećemo ka zelenoj ekonomiji.Možemo li mi to?- Jednostavno ćemo morati. U suprotnom ćemo biti u poziciji ili da plaćamo neku vrstu penala, jer 2026. godine počinje trgovina i u BiH emisijama CO2, taj karbonski otisak. Vode se razgovori o tome da se ta taksa plaća u BiH, a ne kao uvozna taksa kada se ide s robom u EU.<h2>Pravci djelovanja</h2>- Kao institucija prepoznali smo četiri najvažnija pravca djelovanja u svom srednjoročnom planu. To je da moramo značajno raditi i uticati na digitalizaciju, na internacionalizaciju kompanija, etabliranje na postojećim i širenje tržišta, kao i proširenje lepeze proizvoda BiH. Sada je posebno važna zelena tranzicija. Sada smo u vrlo stisnutom periodu, kada svi moraju raditi veoma brzo i zbog preuzetih obaveza po osnovu Sofijske deklaracije, kada se struktura energenata na bazi kojoj se vrši proizvodnja u BiH generalno i u svijetu mora promijeniti, kada se teži ka obnovljivim izvorima energije, da bude što više na bazi vode, sunca ili vjetra... Da se „crna energija“ gasi jer će morati do 2050. godine, a ne ide nam naruku ni trenutna situacija kada imamo nekoliko elektrana na bazi uglja koje, prema ocjenama, zagađuju i da se od toga mora odustati - rekao je Marinković.<h2>Predstavništvo u Briselu</h2>BiH nema predstavništva Komore na tržištima?- Imamo u Turskoj. Razmišljamo i analiziramo da li nam trebaju i gdje i, ako treba, šta može doprinijeti da popravimo bilans spoljnotrgovinske razmjene. U okviru toga bilo je prijedloga da se analiziraju posebno Hrvatska i Srbija, da vidimo da li da najprije krenemo od susjednih zemalja i da vidimo treba li nam uopšte to, imajući u vidu da smo mi u svakom smislu povezani. Ako ništa, nemamo jezičkih barijera. Imamo tradicionalno staro naslijeđe u poslovanju i to je jedan od argumenata da predstavništvo možda ne bi imalo funkcije. Razmišlja se o mogućnosti otvaranja predstavništva u Briselu, imajući u vidu da je BiH dobila kandidatski status, zbog čega će se za BiH, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, otvoriti mogućnosti drugačije prirode te nam je jako važno da budemo pravovremeno informisani kako bismo i mi mogli informisati poslovnu zajednicu.

Cijene koje su dostignute u periodu inflacije mogu ostati na tom nivou, rijetko se kada desi da cijene nekih proizvoda padaju

Direktor Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković za "Avaz": Privredu politika ne zanima

Država ti, zahvaljujući dokazanim prijateljima Bosne i Hercegovine – Evropskoj uniji i Delegaciji EU u BiH, obeća jednokratnu pomoć u iznosu od oko 300 KM do maksimalno 600 KM. Obeća i na tome stane. Mrtvo slovo na papiru. Isplata 64,5 miliona KM, koji su trenutno u budžetu Federacije BiH, bit će sigurno, no pitanje je kada. Iznos se dijeli na četiri kategorije stanovništva, a najviši postotak će dobiti penzioneri, ali ne više od 300 KM.Upitno je hoće li dio od 42,5 miliona KM, koliko je planirano, biti dovoljno da „pokrije“ one kojima je pomoć neophodna. S druge strane, obećano je da će to biti do jeseni kako bi ona najugroženija domaćinstva mogla na vrijeme osigurati neophodni ogrjev za zimu ili platiti račune za grijanje.

U vremenu u kojem živimo 300 KM je ništa. I sve. Nekada si za trećinu tog iznosa mogao kupiti puna kolica namirnica, danas jedva nekoliko neophodnih artikala. I to dobro da paziš na cijenu i upoređuješ s drugim lancima trgovina, pa biraš u kojoj ćeš gdje šta kupiti. Jer je i 20 feninga velika razlika.Da, plaćanjem ogrjeva ili grijanja olakšalo bi se barem nakratko onima koji zaista nemaju da ne razmišljaju hoće li leći u ledene krevete, iako sretni što ih imaju. Ali i hoće li ujutro imati šta jesti oni i njihovi najmiliji koji su pod istim krovom.Tako da, 300 KM nije puno. Ali nije ni malo. Poklonu se ne gleda u oči. Daleko su teži kriteriji za tri skupine koje mogu dobiti do 600 KM.No, Federacija nema socijalne karte. Nadležni pojma nemaju ko zaista treba tu pomoć, već samo mogu nagađati. I sada oni za koje je 64,5 miliona KM namijenjeno sjede i čekaju dok vlast tek pravi neki spisak koji su davno morali imati. Jer, ako igdje ima socijalno ugroženih, to je Bosna i Hercegovina.Opet se birokratija nameće naspram stvarnog stanja na terenu.

Opet se birokratija nameće naspram stvarnog stanja na terenu

Sve i ništa

Almir Badnjević, doktor nauka u oblasti biomedicinskog inžinjeringa i direktor Instituta Verlab, prije nekoliko dana preuzeo je dužnost direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH. U prvom razgovoru za medije na novoj poziciji Badnjević je za „Dnevni avaz“ govorio o stanju u Agenciji, kao i planiranim projektima.<h2>Dati ocjenu</h2>- U ovom momentu još vršimo detaljne analize zatečenog stanja te još nisam u mogućnosti dati bilo kakvu ocjenu. Međutim, ono što je najbitnije, Agencija trenutno izvršava sve svoje zakonom propisane obaveze, u skladu sa zakonskim rokovima prema građanima Bosne i Hercegovine. O svim ostalim aktivnostima ćemo pravovremeno informirati javnost - istakao je Badnjević.Osvrnuo se na „pasošku krizu“ koja se desila prije nekoliko godina zbog problema s repromaterijalom, istakavši da sada ne očekuje slične probleme.- Prethodni menadžment je u ovoj godini zaključio ugovore s dobavljačima u vezi s isporukom ličnih dokumenata te se ovaj problem ne bi smio dešavati u naredne četiri godine. S druge strane, još smo u procesu procjene svih rizika, nismo u mogućnosti da podijelimo informaciju o potencijalnim posljedicama koje su mogle ili mogu nastati zbog bilo kakvog identifikovanog rizika - kazao nam je Badnjević.Dodao je da će okvirni plan aktivnosti IDDEEA-e prezentirati najkasnije u roku od 60 dana, uz prisustvo svih medija. <h2>Elektronsko glasanje</h2>- U svakom slučaju, ono čemu ćemo težiti bit će pokretanje što je moguće većeg broja eServisa za građane BiH, kako bi oni sve svoje zahtjeve mogli ispuniti što je moguće jednostavnije. Isto važi i za sve nadležne organe s kojima IDDEEA sarađuje. U vezi sa sastankom s predstavnicima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, gdje je ideja da se provede pilot-projekt elektronskog glasanja, IDDEEA će uložiti maksimalne napore i uključiti sve svoje kapacitete kako bi proces bio nesmetano implementiran. Naš tim već uveliko radi na implementaciji svih servisa koji su u nadležnosti IDDEEA-e, a koji se tiču implementacije pilot-projekta elektronskog glasanja - naglasio je Badnjević.Istakao je da je svakako najveći izazov Agencije rješavanje pitanja adekvatnog prostora za nesmetan rad i funkcioniranje u skladu s međunarodnim preporukama.<h2>Naučnoistraživački rad</h2>Badnjevića smo upitali i hoće li imenovanje za direktora IDDEEA-e utjecati na Verlab, ali i njegove naučnoistraživačke radove.- Verlab d.o.o. kompanija i naučnoistraživački institut Verlab imaju imenovan izuzetno kvalitetan i stručan menadžment za koji sam uvjeren da će napraviti mnogo bolje rezultate nego što je to bio slučaj do sada te odgovoriti na sve potencijalne izazove koji se nađu pred njima. Svakako sva pitanja u vezi s Verlabom u budućnosti ćete upućivati njima. Funkcija direktora IDDEEA-e nipošto ne predstavlja prepreku bavljenja naučnoistraživačkim radom - istakao je Badnjević.

 Prethodni menadžment je u ovoj godini zaključio ugovore s dobavljačima u vezi s isporukom ličnih dokumenata 

Almir Badnjević, novi direktor IDDEEA-e, za "Avaz": Pokretanjem eServisa olakšat ćemo građanima

U prostorijama Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljeni rezultati vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period januar - juni 2023. godine. Podatke su prezentirali predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.<h2>Povećan deficit</h2>Prema podacima, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22.77 milijardi KM, što je za 1,96 posto manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.Ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 8,91 milijardu KM, što je za oko 374 miliona KM, odnosno 4,03 posto manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 milijardi KM, što je za samo 81 miliona KM odnosno 0,58 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Povećan je i ukupan ukupan vanjskotrgovinski deficit koji je iznosio 4,95 milijardi KM što je za 6,23 posto više u odnosu na isti period 2022. godine.

Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU uslijed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini.<h2>Stabilizacija tržišta</h2>U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu.Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2023.godine je Evropska unija (73,1 posto izvoza i 66,4 posto uvoza); zatim zemlje CEFTA-e (sa 17,6 posto izvoza i 15,4 posto uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM su Hrvatska (16 posto izvoza i 18,08 posto uvoza), Srbija (12 posto izvoza i 13,84 posto uvoza), Njemačka (15,86 posto izvoza i 8,71 posto uvoza), Slovenija (8,79 posto izvoza i 8,37 posto uvoza) i Italija (8,56 posto izvoza i 7,74 posto uvoza).

Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU uslijed usporavanja privredne aktivnosti u EU

Manji i uvoz i izvoz u prvoj polovini 2023. u odnosu na isti period lani

Evropska unija jeste i ostaje opredijeljena ka ravnopravnom razvoju u cijeloj Bosni i Hercegovini, podržava prosperitet i stabilnost u zemlji. Ovo su najčešće izjave koje možemo čuti od zvaničnika EU u našoj državi i Evropi. A dokazi da nisu samo isprazne fraze leže u tome da su zemlje EU, kroz razne fondove i projekte podrške, osigurale milione i milione eura za našu državu proteklih godina.<h2>Polovina iznosa</h2>Kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF), koji predstavlja zajedničku finansijsku platformu Evropske komisije, finansijskih organizacija, država članica EU i Norveške s ciljem unapređenja saradnje u investicijama javnog i privatnog sektora u funkciji društveno-ekonomskog razvoja regiona i doprinosa evropskim integracijama zapadnog Balkana, BiH su odobrena čak 303 miliona eura bespovratnih sredstava za četiri infrastrukturna projekta od ukupno 528 miliona eura. To je posljednja finansijska podrška čija je odluka donesena krajem juna, a BiH je pripalo više od polovine iznosa namijenjenog za zemlje zapadnog Balkana.No, kako naši neupitni partneri i prijatelji gledaju na situaciju u BiH izazvanu brojnim političkim previranjima, opstrukcijama na državnom nivou, pokušajima vlasti entiteta RS, predvođenih Miloradom Dodikom, da izvedu svojevrsni državni udar tumačeći Ustav i Dejtonski mirovni sporazum kako im odgovara?!Pa, povlačenjem investicija iz RS. Što u konačnici, ipak, znači i manje novca za BiH.- Finansiranje ostaje dostupno za infrastrukturne projekte koji se nalaze u Republici Srpskoj i svi projekti koji se podnose na odobrenje razmatraju se prema transparentnim kriterijima na osnovu njihove relevantnosti i zrelosti. Za najnoviji investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za zapadni Balkan vrlo mali broj projekata koji se nalaze u Republici Srpskoj dostavljen je na odobrenje, a nisu ispunjavali potrebne kriterije za finansiranje - rečeno je iz Delegacije EU u BiH.Podsjetili su da je u februaru 2022. godine, kao odgovor na političku krizu koju je izazvalo rukovodstvo RS, Evropska komisija objavila da je obustavljeno finansiranje dva infrastrukturna projekta duž Koridora 5C u vrijednosti od 600 miliona eura finansiranih kroz WBIF. <h2>Odlučne akcije</h2>I visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Žozep Borelj (Josep Borrell) poručio je da je EU pokazala da će nekonstruktivno ponašanje dovesti do odlučnih akcija s evropske strane. - Podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine mora se odmah okončati. Ove radnje, ako se nastave, mogle bi imati ozbiljne posljedice. Provokativna retorika i akcije, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te veličanje osuđenih ratnih zločinaca, moraju prestati, jer u Evropi nema mjesta za one koji se bave takvim aktivnostima - rekao je Borelj.Nema mjesta, a nema ni novca za takve. <h2>Za dobrobit građana</h2>- Odluka o suspenziji iz 2022. poništava se nakon završetka političke krize, a EU bi željela da se Koridor 5C završi za dobrobit svih građana BiH. Nažalost, nedavne eskalacije rukovodstva RS prate sličan obrazac djelovanja na podrivanju nadležnosti i institucija na državnom nivou, što je dovelo do obustave finansiranja dvaju infrastrukturnih projekata prošle godine - istaknuto je u odgovoru Delegacije EU.

Nedavno odobrena 303 miliona eura bespovratnih sredstava za projekte u FBiH, RS nije dobila ni marke

Zbog političke krize koja ne jenjava: Koliko BiH gubi novca od EU

Još jedna tužna godišnjica jučer je obilježena. Logor smrti Keraterm, uz Trnopolje i Omarsku, jedan je od najozloglašenijih. Posmrtni ostaci mučki ubijenih u ovom logoru ekshumirani su na području Starih Kevljana, Tomašice i Jakarine Kose. Stanovnici prijedorske općine bošnjačke i hrvatske nacionalnosti suočili su se s nasilnim sistemskim progonom. Srpske jedinice iskoristile su bivšu tvornicu i skladište keramičkih proizvoda „Keraterm“ da drže zatočenim do 3.000 civilnih lica. Dakle, nenaoružane ljude zločinci su premlaćivali skoro svakodnevno, izgladnjivali, mučili, silovali i ubijali. Oni koji su imali sreću da prežive, žive s traumama i danas.Zatvorenike su premlaćivali čim su stizali – drvenim palicama, čeličnim kuglama, željeznim šipkama, čizmama, puškama, pištoljima...

Logoraš Fikret Alić nacrtao je skicu Keraterma, kao vječni podsjetnik na ono što su on i drugi proživjeli. Mrtve su odlagali na kamaru u jednom dijelu tvornice, a kamion ih je jutrom odvozio do kasnije otkrivenih masovnih grobnica.Nije ni to neljudima bilo dovoljno. Željni panike, straha, krvi, kobne noći s 23. na 24. juli stražari logora u jednu od četiri prostorije ispustili su ispušni plin nadajući se panici, prirodnoj ljudskoj reakciji. Zatvorenici su, željni života, pohrlili u smrt!Ispred vrata prostorije dočekali su ih stražari srpskih paravojnih jedinica koji su pucali iz mitraljeza na njih. Za tu jednu noć ubijeno je skoro 200 logoraša. Nenaoružanih, izgladnjelih, premlaćenih ljudi.Nema u tome ništa ljudsko. Niti to ima veze s ratom. To je bilo iživljavanje na nemoćnima.Preživjeli i članovi porodica ubijenih i danas pričaju o tome jer moraju. Jer im neko i 30 godina poslije govori da lažu, da se preuveličava. A njihove žive rane su i naše i, ma koliko boljele, mogućnost ponavljanja istih i sličnih zločina ne dozvoljava da šutimo!

Oni koji su imali sreću da prežive, žive s traumama i danas

Željni života, pohrlili u smrt

Gotovo 6.000 osoba u pulskoj Areni aplauzom je nagradilo glumačku i autorsku ekipu filma „Hotel Pula“, koji je doživio svjetsku premijeru prije nekoliko dana. Emotivna drama, kako se čini, nikoga nije ostavila ravnodušnim. A i kako bi, kada govori o čovjeku koji je od ratnih dejstava u BiH pobjegao u Pulu. Tog čovjeka utjelovljuje bh. glumac Ermin Bravo, koji je još jednom pokazao spektar glumačkih sposobnosti koje posjeduje. <h2>Emotivne reakcije</h2>Mahir, kako se glavni lik zove, „smješten je u hotelu Pula“, a skoro svaki dan mu je isti, dok se ne zaljubi u mladu Unu, koju igra Nika Grbelja.Bravo je prisustvovao premijeri u Puli, a ubrzo nakon nje se uputio na prelijepe Brijune, gdje radi predstavu „Othello“. Upravo ga je naš poziv zatekao na probi, ali je Bravo izdvojio nekoliko minuta za razgovor s potpisnicom ovih redova.- Bilo je lijepo u Puli gledati film napravljen za pulsku publiku. Bio je to poseban događaj. Reakcije su vrlo lijepe, pozitivne i emotivne. Kažu mi da su i kritike dobre. Tako da sam sretan. Radujem se i susretu sa sarajevskom publikom na Sarajevo Film Festivalu, jer je film, između ostalog, i bosanska priča, koju mislim da će sarajevska publika voljeti - rekao je Bravo za „Avaz“.Uloga Mahira, kako je rekao, zahtjevna je.- Nije lako igrati introvertne, samozatajne ljude, s tajnom i traumom. Ali, istovremeno, to je i lijep glumački zadatak jer je masno i punokrvno. Imao sam lijepu saradnju s rediteljem i divnom mladom glumicom Nikom Grbeljom, koja je buduća zvijezda regionalnog filma - istakao je Bravo.<h2>Izvedba u SARTR-u</h2>Ipak, ne prepušta se previše uživanju. Sada mu je prioritet „Othello“, čija premijera će biti za nekoliko dana na Brijunima.- Mislima sam u „Othellu“. Na Brijunima se osjećam kao da sam domaći. Već šest ili sedam godina igram na toj tvrđavi. To je poseban ambijentalni, pozorišni doživljaj. Gradimo lijepu koprodukciju sa Sarajevskim ratnim teatrom (SARTR), kazalištem Ulysses i ukrajinskim autorskim timom jednog ratnog „Othella“, gdje razmjenjujemo, kroz tu Šekspirovu priču, ratna iskustva ove tri zemlje. Mislim da imamo dobru predstavu, tu će biti nekih osam izvedbi za hrvatsku publiku, a onda najesen dolazimo u Sarajevo, gdje ćemo u SARTR-u imati sarajevsku premijeru - zaključio je Bravo.

U filmu „Hotel Pula“ igra izbjeglicu iz BiH Mahira, koji se zaljubi u mlađahnu Unu

Ermin Bravo za "Avaz": Nije lako igrati ljude s traumom

„Vidiš, Sarajevo je srednjeg roda. Kao dijete - zaigrano, prostodušno, naivno, lakovjerno, djetinjasto... Zato ono prvo i pruža ruke...“ Napisao je to svojevremeno Đorđe Balašević, čovjek koji je pripadao onoj manjini pacifista na ovim prostorima. Iako se nikada nije upitalo treba li, Sarajevo je dom za mnoge iz drugih gradova koji dođu tu raditi, studirati, živjeti... Pitaju te kako se zoveš jer, je l', moraju imati evidenciju, ali malo koga briga kako se izjašnjavaš po nacionalnosti i vjeri. Tako i treba.Sve dok dvije studentice iz bh. entiteta RS, koje zdušno uzimaju sve blagodati Sarajeva u vidu učenja, ne pokažu pravo lice njih i njima sličnih. Nacionalista! Fašista! Neljudi!Reći: „Nek' smo vas pobili“, misleći na Bošnjake koji su masovno stradali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, u najmanju je ruku glupo i pokazuje svu neobrazovanost. O empatiji nećemo, jer očigledno je to još jedna riječ koju nisu naučile tokom školovanja u dijelu Bosne, podaleko od Sarajeva.To je kriv sistem koji od 1995. naovamo obrće historiju prodavajući priču kako su branili otadžbinu, istu onu kojom su sokolili vojnike 90-tih. „Srbi su ugroženi.“ Govorili su to tada, govore i danas.

Jesu, ali samo svojim zaslugama. Jesu jer ste se sami doveli na stub srama, a onda krivite sve oko vas za to, umjesto samo da pogledate istini u oči.Iste te studentice su uz fotografiju krvnika i ratnog zločinca Ratka Mladića napisale: „Osuđen na besmrtnost. Bio si i ostat ćeš naš heroj.“ Da, u RS uče da je zločin junaštvo. Da će oni koji na rukama svojim nose krv nedužnih biti opjevani poput epskih heroja iz grčkih mitologija.Srbija je pokazala da nikad neće priznati zločince kao takve, kao ni genocid počinjen u Srebrenici, već će ga i dalje kvalificirati kao „strašan zločin“.One su od svojih učitelja, poput Milorada Dodika, predsjednika RS, nagrađene. I to stipendijom za školovanje u Beogradu na Akademiji za nacionalnu bezbjednost, na poziv direktora Aleksandra Vulina. To je tek sramota!Dodajte so na ranu preživjelima. A druge učite da mogu samo biti nagrađeni za svoj nacionalizam.

Dodajte so na ranu preživjelima. A druge učite da mogu samo biti nagrađeni za svoj nacionalizam

Studentice koje su veličale ratnog zločinca.

Niste epski heroji

Kilometarske gužve u saobraćaju su na putu Konjic-Jablanica.Kako su nam čitaoci javili, ne nazire se kraj. A razlog je semafor.Građani su kontaktirali nadležne, odnosno gradove Konjic i Jablanica kao i Autoceste Federacije BiH zbog ovog problema. No, kako su nam rekli, oni odgovornost prebacuju s jednih na druge.

Konkretno, gužva je od Konjica do tunela na Bradini, kod izlaza sa autoputa.Smatraju da je rješenje za gužve privremeno ugasiti semafor ili barem postaviti policajca koji će regulirati protok vozila.Do tada, vozači koji su krenuli u ovom pravcu neka se naoružaju strpljenjem.

Rješenje za gužve je privremeno ugasiti semafor ili barem postaviti policajca koji će regulirati protok vozila

Kilometarske gužve na putu Konjic-Jablanica: Razlog je semafor!

Holivudski glumci zvanično su krenuli u štrajk. U nemogućnosti da postignu dogovor s producentima, članovi „The Screen Actors Guilda“ - Američke federacije televizijskih i radijskih umjetnika (SAG-AFTRA) pridružili su se protestu više od 11.000 već upečatljivih filmskih i televizijskih pisaca. <h2>Napustili premijeru</h2>Neuspjeli pregovori sa Savezom filmskih i televizijskih producenata znače da će se filmske i televizijske produkcije s glumcima odmah zaustaviti, što će u suštini zatvoriti Holivud. To će biti prvi dvostruki štrajk u industriji od 1960. godine.- Mi smo ovdje žrtve. Šokirana sam načinom na koji nas tretiraju ljudi s kojima smo poslovali – rekla je Fren Drešer (Fran Drescher), predsjednica Sindikata glumaca, tokom konferencije za novinare.Dodala je da je „to odvratno i da treba da ih bude sram“.Članovi SAG-AFTRA-e štrajk već shvataju ozbiljno. Glumci filma “Oppenheimer” napustili su u četvrtak premijeru u Londonu. Reditelj Kristofer Nolan (Christopher) rekao je okupljenima da je glumačka ekipa otišla.Tokom štrajka, akterima neće biti dozvoljeno da promoviraju prošle projekte putem konvencija, intervjua ili panela. Ovo uključuje bilo koju kampanju za dodjelu Emi nagrada. Nominacije za godišnju dodjelu nagrada objavljene su u srijedu, a ceremonija će biti upriličena 18. septembra na Foxu.Krećući prošlog mjeseca u pregovore, holivudski izvođači su nastojali poboljšati plaće, uvjete rada, zdravstvene i penzione beneficije, te napraviti granice u korištenju umjetne inteligencije u budućim televizijskim i filmskim produkcijama. Osim toga, Sindikat traži veću transparentnost od servisa za striming u smislu gledanosti, tako da preostala plaćanja mogu biti jednaka onima koje se vide na linearnoj televiziji.- Ne možete promijeniti poslovni model onoliko koliko se promijenio i ne očekivati da će se promijeniti i kontakt – rekla je Drešer.Udruženje pisaca Amerike, koje je u štrajku od maja, traži veće naknade i ostatke, posebno kada je riječ o striming emisijama, kao i nova pravila koja će zahtijevati da studiji uposle televizijske emisije s određenim brojem pisaca na određeni period.Također, traže kompenzaciju tokom procesa pretprodukcije, produkcije i postprodukcije. Trenutno se od pisaca često očekuje da daju revizije ili izrade novi materijal bez plaćanja.WGA također dijeli slične zabrinutosti u vezi s upotrebom umjetne inteligencije kada je riječ o pisanju scenarija.<h2>Ostatak vječnosti</h2>SAG-AFTRA je saopćila kako proizvođači nisu bili voljni da ponude svojim članovima fer posao i da su radili na odgađanju pregovora.AMPTP je odgovorio na deklaraciju o štrajku izdavanjem izjave da je „predstavio dogovor koji nudi historijska povećanja plaća i zaostala povećanja, znatno veće granice za penzijske i zdravstvene doprinose, zaštitu od audicija, skraćene periode opcija serija i revolucionarni prijedlog za korištenje umjetne inteligencije koji štiti „digitalne sličnosti“ s glumcima.Za zastoj u pregovorima okrivili su SAG-AFTRA-u.- U tom revolucionarnom AI prijedlogu, predložili su da naši pozadinski izvođači budu u mogućnosti da budu skenirani, da budu plaćeni za jednodnevnu plaću, a njihova kompanija bi trebala posjedovati taj skenirani snimak, njihovu sliku, njihovu sličnost i trebala bi to moći koristiti za ostatak vječnosti u bilo kojem projektu koji žele bez saglasnosti i naknade. Dakle, ako mislite da je to revolucionaran prijedlog, predlažem da razmislite ponovo – rekao je Dankan Krebtri-Ajrland (Duncan Crabtree-Ireland), nacionalni izvršni direktor i glavni pregovarač za SAG-AFTRA-u.Nemogućnost dogovora bacit će filmsku industriju Holivuda na koljena, jer se ona još nije u potpunosti oporavila ni od koronavirusa. Svi će ispaštati, kako glumci i pisci, tako i službe podrške, ali i sama ekonomija.Mnoge zvijezde su podržale odluku da se stupi u štrajk. Tu su i Met Dejmon (Matt Damon), Emili Blant (Emily Blunt), Margot Robi (Robbie), Meril Strip (Meryl Streep)...<h2>Sve što ne smiju raditi</h2>Učesnici štrajka u narednom periodu ne smiju glumiti, pjevati, plesati, izvoditi vratolomije, snimati bilo kakve performanse, ne smiju ni raditi na promocijama projekata. Ne mogu davati intervjue ili bilo kakve najave, raditi audicije, ići na turneje, festivale, panele niti smiju na društvenim mrežama promovirati filmove ili serije...Također, iz SAG-AFTRA-e su naglasili da svi oni koji još nisu članovi, a žele biti, također se moraju pridržavati svih pravila, inače nikada neće biti primljeni u članstvo.Više od 160.000 članova broji SAG-AFTRA.

Zaustavljene filmske i televizijske produkcije nakon neuspjelih pregovora

Holivud na koljenima: Glumci stali na crtu umjetnoj inteligenciji

Dok temperature kod nas u Bosni i Hercegovini, kao i u zemljama regiona prelaze 35 stepeni, mnogi spas od vrućina pronalaze na plažama mora ili na bazenima. Neki na udaljenijim destinacijama, drugi u susjedstvu, odnosno Hrvatskoj i Crnoj Gori. <h2>Ljubav i more</h2>Maja Munda, zajedno sa suprugom Amarom i dvoje djece, ljetovanje je započela u egipatskoj Hurgadi, potom su otputovali u Albaniju, a posljednjih dana borave u Crnoj Gori, u Luštica Bayu. - Mir, tišina, sunce i more... Mi - napisala je Munda ispod jedne od objava na Instagramu.

Najpoznatiji par Edin i Amra Džeko nedavno su spojili ugodno s korisnim, pa su, u sklopu kampanje koju su radili, obišli i mnoge gradove u BiH i pri tome se dobro zabavili.Fotografijom iz Mostara oduševili su brojne pratioce na društvenim mrežama, a romantičnim videosnimkom s vodopada Kravica nikoga nisu ostavili ravnodušnim.Nakon toga Amra se uputila u Dubrovnik, gdje par ima i svoj restoran. Uživala je s dječicom u kupanju i sunčanju.

Amrina prva kćerka Sofia Vićentijević već neko vrijeme puni novinske stupce zbog ljubavi s nogometašem FK Sarajevo i reprezentativcem BiH Dalom Varešanovićem. Njih dvoje su uživali u morskim čarima, ali nisu otkrili gdje su boravili u ljubavi. Objavila je na Instagramu fotografiju na kojoj pozira u društvu mladog nogometaša Sarajeva.- Sunce mog života - napisala je u opisu zajedničke fotografije lijepa Sofia.Reprezentativac Miralem Pjanić također je uživao u ljetnom odmoru, i to u Francuskoj, u Monte Karlu. Jučer je objavio i fotografiju sa sinovima Edinom i Ajlanom. Kako se vidi, oni su uživali na brodu dok su plovili pučinom mora.

<h2>Najdivnije uspomene</h2>- Elhamdulillah - napisao je Pjanić uz fotografiju koja je raznježila mnoge.Bh. pjevač Maid Hećimović, sa suprugom Ajlom i troje mališana, uživa na Pagu, u uvali Kukurina.

- Ajla i ja smo na nju išli još kao cura i momak, pa onda kao mladi bračni par, kad je Ajli bio stomak do zuba... Slijedio je odlazak s Rayanom, a evo sad i s Lenyjem i Andyjem! Volimo ovu plažu (uvalu), za nju nas vežu najdivnije uspomene! Još ih stvaramo i tek ćemo – napisao je Maid u opisu galerije fotografija s plaže.U Zadru uživa glumački par Tihana Lazović i Branislav Trifunović. Oni su se zabavljali na jednoj od plaža, a Tihana je objavila fotografiju na kojoj se oboje zaljubljeno smiju na ležaljci.

<h2>Vuica: Ljetno izdanje</h2>Hrvatska pjevačica i tekstopisac Alka Vuica (62) oduševila je fanove svojim ljetnim izdanjem. Podijelila je kako odmara i uživa na bazenu. Iako je nosila gornji dio bikinija koji se ističe zlatnom bojom, mnogi su primijetili njenu savršenu figuru, na kojoj bi joj pozavidjele i mnogo mlađe žene.

- Odmaranje i sretna sam kod kuće... Svugdje je lijepo, ali najljepše je kod kuće. Jako je važno imati svoju vodu, svoj izvor i svoj mir - napisala je u opisu fotografije.<h2>Sofija u Alanji</h2>Srbijanska manekenka Sofija Milošević, sa suprugom nogometašem Lukom Jovićem, uživala je u turskoj Alanji. Ono što se s fotografija može zaključiti jeste da se maksimalno zabavljaju zajedno sa sinovima.

- Na režimu odmora - napisala je Sofija u opisu jedne od objava.Maja Šuput&nbsp; odlučila se za odmor u Hrvatskoj, odakle je podijelila mnoštvo prekrasnih fotografija, kako sebe tako i sina Blooma.

Maja Munda, zajedno sa suprugom Amarom i djecom, obišla Egipat i Albaniju, a sada su u Crnoj Gori

Slavni iz BiH i zemalja regiona uživaju na plažama: Gdje su pronašli spas od vrućina

Kada je prije tri godine epska izložba „Exodus“, slikarski opus maestralnog Safeta Zeca, otvorena u potočarskoj fabrici akumulatora, mjestu gdje su se Srebreničani jula 1995. godine nadali spasu, a, umjesto nade, dobili suze, strah i smrt, svako djelo na platnu iznova je ostavljalo bez daha. Gotovo da su sav bol i užas bili opipljivi. <h2>Ljudsko osvještavanje</h2>Kao umjetnički odgovor na ljudsku tragediju i besmisao rata, opus „Exodus“ sastoji se i od dodatna tri ciklusa djela „Ruke na licu“, „Suze“ i „Zagrljaji“. Danas, na 28. godišnjicu genocida u Srebrenici, Zec je za „Dnevni avaz“ rekao da je te slike morao napraviti.- To je moj jezik, sredstvo kojim se služim, vjerujući da sam na taj način dio velikog ljudskog osvještavanja užasa koji se, nažalost, i danas u savremenom svijetu dešavaju. Srebrenica je moj, naš bol. Moja i naša obaveza je da se sjećamo, da doprinesemo time da naša djela idu ka tome i apeliraju da se taj nevjerovatni užas nikada i nigdje više ne ponovi - rekao nam je Zec.Dodao je da je izložba u Potočarima dio njegovog intimnog zadovoljstva.- Taj opus je moj život, to mi je obaveza. To su djela koja i dalje postoje, koja će i dalje biti izlagana i govoriti istinu šta se tu dešavalo. A ja i dalje nastavljam s tim. Zapravo, svako moje djelo čini neki ljudski napor, likovni, da govorim o stvarima koje su naše. Ja ne mogu govoriti o drugima, mislim mogu, ali ako imate svoje bolove, svoju ranu, što bih sada govorio o drugima. Naravno, one su duboke. Predstavljaju opomenu i prilog o općem ljudskom, zapravo, bosanskom naporu da na toj vagi zlih i dobrih predstavljaju dobro - istakao je maestro Zec.Vjeruje u snagu svojih djela.<h2>Užas od zemlje</h2>- Vidite koliko traje to osvještavanje. Mi nismo imali pravednog pobjednika u tom nesretnom ratu. Imali smo pravednog gubitnika, ali nije se desila ta smjena ljudi koji su duboko učestvovali u kreiranju tih ciljeva. Tako da, mi, evo, više od 30 godina na razne načine pokušavamo reći istinu. A istina postoji, ona je jedna. Ne mogu postojati dvije. Ali barem do jednog dijela ovih naroda ta istina nije još doprla. Ne žele je prihvatiti vjerujući propagandi da to nije bio genocid, da to nisu ti brojevi... Kada vidite te bijele nišane... Boli! Ne može to biti nečija igra dekoracija, nečija laž... Ne može, kako to da bude - vrlo emotivno je poručio Zec.Naglašava da niko ne zna šta nas čeka, ali...- Čovjek i u miru ima svoje svakodnevne probleme, živjeti život nije lako i kada je sve uredu, a ne kad te potrese, kad sve izgori, kad te poubija, kad ti od zemlje napravi užas... Kome i čemu to? Ne znam, ne mogu da shvatim ovu zemlju, civilizaciju i ljude danas. To je za mene kontinuirani poraz dobrih nad zlim, koji se nadjačavaju - zaključio je Zec.<h2>Pridobiti na stranu zla</h2>- Užasno je da postoje generacije koje nisu bile ni rođene tada, a već su uspjeli da ih pridobiju na stranu zla, na stranu greške onih koji su sve to počinili. To je nešto nevjerovatno, ti mladi ljudi koji vladaju elektronskim informacijama, koji su u stanju da jednim klikom saznaju sve. Nevjerovatno je da imamo pogrešno informirane i odgojene mlade generacije koje bi trebale da preuzmu ulogu novog doba - rekao je Zec.

 Istina postoji, ona je jedna, poručio je Zec

Maestro Safet Zec za "Dnevni avaz": Srebrenica je moj bol, bijeli nišani me bole

Godišnjica stravičnih zločina stradanja Bošnjaka u ljeto 1995. godine u Srebrenici obilježava se danas. Muškarci i dječaci svih godina i uzrasta, njih 8.372, ubijeni su bez imalo razmišljanja od pripadnika Vojske RS. <h2>Radi sama</h2>Tim povodom, u Sarajevu je izložena fotografija „Majka Srebrenice“ Almina Zrne, jednog od najistaknutijih bh. fotografa, koja prikazuje sav užas koje su prolazile i danas prolaze žene čiji su najmiliji ubijeni, a potom njihovi ostaci premještani iz primarnih masovnih grobnica u sekundarne i tercijarne. Nemjerljiva bol na licu srebreničke majke dala je svakoj osobi lik, bježeći od pukih podataka u vidu brojki.- Ja ne radim s tom fotografijom, ali ona radi sama od sebe. Uvijek se ukaže neko ko bi želio da je koristi za ove tužne datume. To je jedno svjedočanstvo i testament. Nemam više ništa novo reći nakon toliko godina – kazao je Zrno za „Avaz“.Dvadeset dvije godine su prošle od nastanka ove fotografije, obišla je svijet, a autoru, kao i svima koji je vide, izaziva snažne emocije.<h2>Ne prestaje</h2>- Kako mogu gledati na tu fotografiju? Njena snaga ne prolazi s godinama, kao što ne prolazi snaga bosanskih majki. Ona je jednostavno uspjela da sažme svu bol. Bol koja, nažalost, ne prestaje, i tim majkama nikada neće ni proći. Ali bol nerazumijevanja i negiranja onoga što se desilo te godine u Srebrenici je nešto što nas sve boli. Fotografija „Majka Srebrenice“ služi kao testament i suočavanje s tim da nijedno negiranje neće moći promijeniti ono što se desilo – istakao je Zrno.<h2>Okamenjeno lice žene</h2>- Muk koji preostaje iza Srebrenice je znakovit. Jedna fotografija Srebrenice - slika žene okamenjenog lica, oduzima sposobnost govora njenom promatraču. Ta slika fotografa Almina Zrne, kao nijedna druga fotografija i govor, reflektira samo neizrecivo Srebrenice. (...) Nedvojbeno, bezimena fotografija Almina Zrne bezimene srebreničke žene antologijska je slika svjetskog značaja. Fotografija tumači konkretni udes pojedinca, Srebrenice i Bosne u njemu, i jednovremeno iskazuje vanvremenski pathos, tragediju koja nadilazi racionalno tumačenje svijeta. Pitanje koje, također, ne sluti racionalan odgovor jeste koji je to usud spojio okamenjeno lice jedne žene i oko jednog fotografa - ethos kamere Almina Zrne, kojom kritički promatra i premjerava svijet – svojevremeno je napisao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Fehim Hadžimuhamedović o Zrninom djelu.

Njena snaga ne prolazi s godinama, kao što ne prolazi snaga bosanskih majki

Almin Zrno za "Avaz" o fotografiji koja je obišla svijet: "Majka Srebrenice" kao testament i svjedočanstvo

Pozorišni i filmski glumac Mirsad Tuka preminuo je danas u 59. godini. Izgubio je bitku s opakom bolešću.Porodica je objavila smrtovnicu u kojoj piše da će dženaza biti klanjana u četvrtak na sarajevskom gradskom groblju Bare u 14.30 sati.

Iza vrhunskog bh. glumca ostala je supruga Nermina i sinovi Dino i Mak.Redakcija "Dnevnog avaza" izražava saučešće porodici i prijateljima Mirsada Tuke.

Viša klasa srama

Frontex najavio početak primjene za 2024.: Uskoro će državljanima BiH za ulazak u EU trebati potvrda

Direktor Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković za "Avaz": Privredu politika ne zanima

Sve i ništa

Almir Badnjević, novi direktor IDDEEA-e, za "Avaz": Pokretanjem eServisa olakšat ćemo građanima

Manji i uvoz i izvoz u prvoj polovini 2023. u odnosu na isti period lani

Zbog političke krize koja ne jenjava: Koliko BiH gubi novca od EU

Željni života, pohrlili u smrt

Ermin Bravo za "Avaz": Nije lako igrati ljude s traumom

Niste epski heroji

Kilometarske gužve na putu Konjic-Jablanica: Razlog je semafor!

Holivud na koljenima: Glumci stali na crtu umjetnoj inteligenciji

Slavni iz BiH i zemalja regiona uživaju na plažama: Gdje su pronašli spas od vrućina

Maestro Safet Zec za "Dnevni avaz": Srebrenica je moj bol, bijeli nišani me bole

Almin Zrno za "Avaz" o fotografiji koja je obišla svijet: "Majka Srebrenice" kao testament i svjedočanstvo

Poznat termin dženaze Mirsadu Tuki

Viša klasa srama

Frontex najavio početak primjene za 2024.: Uskoro će državljanima BiH za ulazak u EU trebati potvrda

Direktor Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković za "Avaz": Privredu politika ne zanima

Sve i ništa

Almir Badnjević, novi direktor IDDEEA-e, za "Avaz": Pokretanjem eServisa olakšat ćemo građanima

Manji i uvoz i izvoz u prvoj polovini 2023. u odnosu na isti period lani

Zbog političke krize koja ne jenjava: Koliko BiH gubi novca od EU

Željni života, pohrlili u smrt

Ermin Bravo za "Avaz": Nije lako igrati ljude s traumom

Niste epski heroji

Kilometarske gužve na putu Konjic-Jablanica: Razlog je semafor!

Holivud na koljenima: Glumci stali na crtu umjetnoj inteligenciji

Slavni iz BiH i zemalja regiona uživaju na plažama: Gdje su pronašli spas od vrućina

Maestro Safet Zec za "Dnevni avaz": Srebrenica je moj bol, bijeli nišani me bole

Almin Zrno za "Avaz" o fotografiji koja je obišla svijet: "Majka Srebrenice" kao testament i svjedočanstvo

Poznat termin dženaze Mirsadu Tuki