<p>Zamislite da decenijama sjedite, gledate u bijele zidove i pitate se šta je s vašim najmilijima, kakvi su im posljednji trenuci života bili, jesu li se plašili... Svjesni da ih nema, da su mrtvi, nadate se da barem nisu patili, da ih neljudi nisu mučili.<br></p><p>Zamislite da decenijama tražite i čekate. Čekate makar jednu kost kako biste je pokopali da biste imali svojoj majci, sestri, kćerki, ocu, suprugu, sinu negdje na mezar otići i proučiti. Jednu kost!</p><p>Možete li zamisliti onaj osjećaj kada vas pozovu da identificirate posmrtne ostatke, a vi zapamtili koji su džemper nosili posljednji put kada ste ih vidjeli, pape, tene... I ugledate na identifikacijskom stolu i srce vam se stegne. Od tuge. I od sreće. Što ćete moći u dogledno vrijeme otići na mezar. Što niste nestali s ovog svijeta prije nego što ste ih našli.</p>

<p>U svoj toj boli obdukcijom saznate i odgovore na ona gore spomenuta pitanja. Pa ako vašem najbližem nedostaju kosti dijela glave... Je li povreda nastupila prije ili nakon smrti… Tješite se da su kosti razdvojene prilikom premještanja u druge grobnice. Sve je bolje nego da su patili!</p><p>Možete li zamisliti da za života sve ovo nikad ne dočekate?! Da se 30 godina poslije užasne i sumanute agresije na Bosnu i Hercegovinu nadate da hoćete. Dok oni koji su ih krvnički pobili hodaju bijelim svijetom, možda čak i u gradu gdje su počinili stravične zločine, dišu, bez problema spavaju. A vi molite, kumite da nekada osjete barem djelić griže savjesti pa otkriju gdje su te silne grobnice. Možda je baš u njoj vaša majka, otac, kćerka, sin, brat ili sestra!</p><p>U Višegradu je smiraj pronašlo još osam žrtava kojima je klanjana dženaza proteklog vikenda. Nekoliko dana ranije pokopani su ostaci četiri žrtve iz Zvornika. Uskoro će opet biti kolektivna dženaza u Potočarima. Članova porodica sve je manje. Ali nijedna žrtva neće ostati zaboravljena. Dokle god je nas koji se sjećamo i opominjemo.</p>

Vi molite, kumite da nekada osjete barem djelić griže savjesti pa otkriju gdje su te silne grobnice

Uskoro će opet biti kolektivna dženaza u Potočarima

Sve je bolje

<p>Polako, ali sigurno zakuhava se u "Zvezdama Granda". Sinoć je emitirana još jedna emisija, a čak 16 njih je prošlo u naredni sedmi krug takmičenja, koji je ujedno i četvrtfinale.</p><p>Među njima je i dvadesetjednogodišnja Amna Jusić iz Tuzle, koja je osvojila i žiri i publiku svoj glasom i stasom.</p><p>Jusić inače studira psihologiju, a za "Avaz" je priznala da na početku takmičenja nije očekivala da će ovoliko daleko stići.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CrdluKbt--G/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CrdluKbt--G/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CrdluKbt--G/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Amna Jusić (@amna.jusic)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Svi priželjkujemo makar finale. Što se tiče očekivanja, nisam mislila da ću ovoliko daleko stići, mada se nadala jesam. I, evo, desilo se kako se desilo - kazala nam je Jusić.</p><p>Otkrila je da za naredni krug muzičkog šoua priprema jednu baladu, i jednu rok pjesma.</p><p>- Treme više nema, nema potrebe za tim. Navikla sam. Toliko puta sam izašla na tu scenu da bi bilo sramota da imam tremu. Mogu da kažem, ono što mi je drago, što sam ja primjetila jeste da sam sve bolja iz kruga u krug. Možda upravo zato što nema te treme, pa muzika ljepše izađe iz mene - istaknula je Jusić.</p>

Svi priželjkujemo makar finale, iskrena je Jusić

Amna Jusić osvaja publiku glasom i stasom, govorila je za "Avaz": Muzika ljepše izađe iz mene kada nemam tremu!

<p>Ako si iz Sarajeva, nije OK da tu stalno sviraš. Sarajevo te brzo potroši, iskonzumira. Ima ona stara: „Pjesma nas je održala, njojzi hvala.“ Nema razloga da stane muzika, bilo šta da se događa. Nije stala ni u ratu, pa ne znam što bi stala i u miru, u bilo kojoj situaciji.<br></p><p>Ovo je za „Dnevni avaz“ rekao Dino Šaran, alfa i omega benda „Letu štuke“.</p><h2>Lični talovi</h2><p>Kaže kako, ovo ljeto grupa neće imati puno nastupa, već će se posvetiti novom materijalu i albumu.</p><p>Važi za muzičara koji nema dlake na jeziku i otvoreno govori o društvu i problemima. Zbog toga smo ga pitali i za tragične događaje u Srbiji, odnosno masovne pucnjave koje su se desile počekom maja, koje su potresle region zbog gubitka 18 života.</p><p>- Užasni događaji u Beogradu i Mladenovcu... O tome ne znam šta bih rekao. Problem na Balkanu je što se mi bavimo posljedicama, nikada uzrocima. Posebno posljednjih 30 godina. Ranije nije bilo tako. A uzrok je, prije svega, politika. Igranje politikom, tačnije. Politika je ozbiljna stvar, ne može služiti za potkusurivanje, lične talove, ne može se privatizirati. A kada se privatizira, onda je opasna za društvo. Dolazi do odrona u društvu, društvo kao takvo nestaje, mijenja oblik, restrukturira se i dolazi do nekih hibrida koji očigledno proizvode to što proizvode u društvu, kao što je bilo ovo u Srbiji. A to je ono što se može desiti svuda. Nije Srbija ekskluzivna po tom pitanju - istakao je Šaran.</p><h2>Odajem priznanje</h2><p>Na naše pitanje šta misli o promjenama u vlasti u BiH, nešto čemu su mnogi težili tolike godine, ali i hapšenjima aktuelnih i bivših načelnika općina u Kantonu Sarajevo, Dino je odgovorio:</p><p>- Ja kažem uvijek, samo da nam ne bude onako kako smo zaslužili. Jer mi nismo zaslužili da nam bude bolje. Mi ništa nismo učinili godinama. Nije bilo ozbiljnijih protesta, osim onih velikih 2014., a kamoli šta drugo. Jednostavno, ljudi ovdje ili kmeče, ili bježe, ili su uhljebljeni. Mali procent je onih koji nisu ništa od toga. I njima odajem priznanje i skidam kapu. A bit će bolje, naravno. Na ovome se radi već dugi niz godina. Rat u Ukrajini je učinio to da se ovdje procesi ubrzaju. Prije svega, procesi kretanja ka NATO-u, ka EU, ka nekakvoj drugoj realnosti od ove koju živimo 30 godina. Mislim da će biti bolje, u političkom smislu sam optimista. Vidjet ćemo, nisam prorok. Iako sam ranije govorio da će se ovo promijeniti, da će doći do preokreta, čak i pjevao o tome još prije 10 ili 12 godina kako to dolazi u pjesmi „Brojevi računa“. Sve ovo mene ne iznenađuje, drago mi je da su promjene tu.</p><h2>Strah je i pokretač i neprijatelj</h2><p>Šaran nam je otvoreno rekao da se i on plaši za budućnost svoje djece.</p><p>- Međutim, ne treba strahovati, ne treba biti u konstantnoj napetosti. Preporučujem to roditeljima, da bi se stvorila neka društvena klima prihvatljiva za sve, mora se misliti i na tuđu gu*icu. Ne može moje dijete biti najbolje, najljepše, najpametnije u svemu, apsolutno zaštićeno od svega. Roditelji često napadaju nastavnike da su oni krivi, postoje roditelji koji su povlašteni, jednostavno nedodirljivi, tako da su automatski i njihova djeca nedodirljiva. Te klasne razlike ne mogu postojati u školama, posebno državnim. O tome se radi. Kako se bude mijenjala politička slika u BiH i u regionu, tako će se i druge stvari mijenjati nabolje. Optimista sam i mislim da ne treba previše strahovati, jer strah, koliko je i pokretač, toliko je i najveći neprijatelj - istakao je Šaran.</p><p>" A vi ste obična bagra s koca i konopca. Da nije bilo rata, ne bi imali za graha. Hranite ekstreme da zaustave vrijeme, da i djeca budu sluge mržnje, gluposti i straha", dio je teksta pjesme “Brojevi računa“.</p>

Ljudi ovdje ili kmeče, ili bježe, ili su uhljebljeni

Alfa i omega grupe „Letu štuke“ Dino Šaran za "Avaz": Samo da nam ne bude onako kako smo zaslužili

<p>Problem pasa lutalica svakako je prisutan u Bosni i Hercegovini. No, srećom, u našoj državi postoje fosteri za njih, kao i dobri ljudi koji često snose troškove samo da čovjekov najbolji prijatelj ne bi lutao ulicama i gladovao.<br></p><h2>Registrirana skloništa</h2><p>Zahvaljujući njima, mnoštvo pasa, ali i mačaka biva udomljeno i na taj način usrećeno. Ljubitelji krznenih četveronožaca svjedoci su sve češćeg udomljavanja pasa iz inozemstva u BiH, ali i obrnuto.</p><p>Iako se često to radi bez adekvatnog nadzora i registracije, odnosno, drugim riječima, ilegalno, ima onih koji to rade prema svim propisima. A ne treba puno vremena ni novčanih sredstava.</p><p>Neophodno je da se izvadi takozvani komercijalni certifikat, koji izdaje veterinarska inspekcija putem udruženja, odnosno skloništa koja su registrirana. Ovo predstavlja i jedini legalni način udomljavanja pasa i mačaka van BiH, ali i uvoza u BiH.</p><p>To podrazumijeva da pas mora provesti 21 dan u skloništu, mora biti vakcinisan protiv bjesnila, biti u karantinu na praćenju, nakon čega se odradi klinički pregled i izdaje se certifikat koji ovjerava veterinarska inspekcija.</p><p>Najčešće se dogovori i prijevoz životinje do države u kojoj se udomljava.</p><p> </p><p>Prema raspoloživim podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prva četiri mjeseca ove godine u BiH je uvezeno 45 pasa mješanca, a izvezli smo 1.233 psa mješanca.</p><p>- Također, u navedenom periodu izvezli smo 75 domaćih mački - kazali su iz UIO.</p><p>Mnogi vlasnici kućnih ljubimaca vade nekomercijalni certifikat koji im je neophodan kako bi ljubimca poveli sa sobom, naprimjer, na ljetovanje.</p><h2>Posjedovati pasoš</h2><p>Naime, u skladu s regulativama Evropske unije, potrebno je da kućni ljubimci prilikom nekomercijalnog kretanja iz BiH u države članice EU posjeduju pasoš (vlasničku knjižicu) i veterinarsko-zdravstveni certifikat. </p><p>Certifikat je dokument koji se izdaje psima i mačkama da bi mogli putovati izvan granica BiH. Da bi životinja dobila certifikat, potrebno je da bude čipovana, da posjeduje novi pasoš za kućne ljubimce i da ima vakcinu protiv bjesnila koja mora biti aplicirana životinji najmanje 21 dan prije očekivanog putovanja. </p><p>Cijene variraju, ali otprilike košta oko 50 KM te je potrebno ovjeriti certifikat u općini nakon izdavanja.</p><h2>Šta kaže Zakon</h2><p>Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u članu 8. navodi:</p><p>- Imaoci pasa i mačaka dužni su da registriraju pse i mačke u veterinarskoj organizaciji koja vodi registar životinja u roku od sedam dana od dana stjecanja vlasništva. Radi identifikacije, sve životinje trajno trebaju biti označene, a imaoci pasa i mačaka dužni su da obave trajno označavanje pasa i mačaka pomoću mikročipa koje izvodi samo veterinar. Zabranjeno je uklanjanje mikročipa, osim u slučaju ako za to postoje opravdani zdravstveni razlozi.</p>

Komercijalni certifikat izdaje veterinarska inspekcija

Šta je neophodno da to bude legalno: BiH uvozi čak i pse

<p>Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH prošle sedmice održala je edukativnu radionicu o temi robotizacije i digitalizacije privrednih djelatnosti, odnosno industrije 4.0. Istraživanjem je utvrđeno da više od 73 posto kompanija ne upotrebljava industrijske robote, a, prema svemu sudeći, ove brojke će se morati popraviti jer bi robotizacija uskoro mogla postati nužnost.<br></p><h2>Čovjek vs. robot</h2><p>Senad Redžić, IT stručnjak s adresom u Štutgartu, za „Avaz“ je rekao da je ova tematika itekako aktuelna, s obzirom na to da robotizacija i koncept industrije 4.0 igraju sve važniju ulogu u svjetskoj privredi, uključujući BiH.</p><p>- Prije svega želim istaći da tehnološke inovacije, kao što su robotizacija i automatizacija, donose brojne prednosti. Prema istraživanju Svjetske banke, automatizacija pruža mogućnost povećanja produktivnosti jedne kompanije za 15 do 20 posto, što je ključno za poboljšanje konkurentske sposobnosti, kako kompanija tako i same privrede. U praksi, to znači da roboti mogu raditi preciznije, brže i duže od ljudi, smanjujući pritom mogućnost greške. Osim toga, robotizacija stvara i nove poslove, posebno u oblastima kao što su razvoj, održavanje i upravljanje robotima - istakao je Redžić.</p><p>Na našu konstataciju da vlada bojazan od toga da će „roboti zamijeniti ljude“, Redžić ističe da termini poput robotizacije i automatizacije često izazivaju tu zabrinutost.</p><p>- Procjenjuje se da je trenutno oko 14 posto radnih mjesta u razvijenim zemljama izloženo visokom riziku od automatizacije. U sektorima koji se oslanjaju na manualni rad ovaj broj je još veći, što na neki način i opravdava spomenutu zabrinutost. Ali bili ovi razlozi za zabrinutost opravdani ili ne, ovdje govorimo o trendovima koji se neće zaustaviti. Prema izvještaju „McKinsey Global Instituta“, do 2030. godine 70 posto svih kompanija će koristiti barem jedan tip robota. Pitanje, dakle, nije "da li će", nego "kako će" države, uključujući BiH, reagirati na ove neminovne promjene - naglasio je Redžić.</p><h2>Globalni utjecaj</h2><p>Iako, kako dodaje, nema precizne podatke za BiH, smatra da možemo očekivati da će trendovi koji se odvijaju globalno imati utjecaj i na BiH.</p>

<p>- Sve u svemu, tehnološki razvoj neće čekati tromi bh. politički sistem da shvati važnost ulaganja u obrazovanje i nauku, što zasigurno ugrožava naše kompanije čineći ih manje konkurentnima na širem tržištu. Neophodno je, dakle, započeti s konkretnim koracima u cilju sustizanja razvijenih zemalja koje već uveliko rade na spomenutim temama - zaključio je Redžić.</p><h2>Fokus na obrazovanju</h2><p>Redžić je naglasio da je potrebno donijeti i zakonske regulative koje će osigurati pravednu distribuciju benefita od robotizacije te ublažiti socijalne nejednakosti.</p><p>- Nužno je ne shvatati ove trendove kao prijetnju, već kao priliku za razvoj i unapređenje. Da bi se uspješno prilagodila ovim promjenama, BiH bi trebala usmjeriti fokus na obrazovanje i obuku radne snage za digitalnu eru. Potrebno je usmjeriti resurse prema oblastima kao što su STEM (nauka, tehnologija, inžinjerstvo i matematika) i razvijati vještine koje će biti neophodne u doba robotizacije, poput digitalne pismenosti - kazao je Redžić.</p>

Roboti mogu raditi preciznije, brže i duže od ljudi, smanjujući pritom mogućnost greške, kazao je Redžić

Robotizacija i digitalizacija bit će neminovne i kod nas: Tehnološki razvoj neće čekati tromi bh. politički sistem

<p>Očigledno je ovo dobar rezultat za tužilaštvo i, nadam se, za žrtve i njihove porodice u Bosni i Hercegovini.<br></p><p>Ovo je za „Avaz“ rekao bivši haški tužilac Džefri Najs (Geoffrey Nice) nakon presude Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) kojom su Jovica Stanišić, bivši rukovodilac Službe državne bezbjednosti (SDB) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, i Franko Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a, osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina zbog zločina u BiH i Hrvatskoj.</p><p>- Ovo je važna odluka do te mjere da povezuje udruženi zločinački poduhvat (UZP) Simatovića i Stanišića s drugima, konkretno Miloševićem i vodstvom Srbije u Beogradu. Više se ne može poricati da je bilo odvojenog djelovanja Srbije u užasnim zločinima počinjenim u BiH. Presuda je i odraz krajnje nezadovoljavajuće prirode MMKS-a, a to su suđenja koja traju decenijama, kao i ovo što je dugo trajalo - rekao je Najs.</p><p>Dodao je da se ne može reći da ova presuda zatvara knjigu u zadovoljavajućem smislu. </p><p>- Postoji još mnogo problema u konfliktu koji se desio u BiH. Neki konkretno uključuju ne samo ono što se desilo u Srbiji i BiH već i podršku zapadnih zemalja, naprimjer, onome što se desilo u Srebrenici. Bez sumnje da i ova dvojica muškaraca znaju tajne o tome šta se desilo. Vrijedi posvetiti pažnju tome da je jedan od njih dvojice bio izvor informacija, na jedan ili drugi način, Zapadu. To pitanje, koliko mogu vidjeti, možda nikada ne bude riješeno. Slobodan protok informacija između Zapada i Beograda je od vitalnog značaja historičarima, ali i žrtvama i ožalošćenima. Sve u svemu, presuda je dobar rezultat tužilaštva i čestitam na tome. Narod u BiH mora odlučiti koliko im ovo pomaže toliko godina kasnije. I svi se pitamo kako je moguće i šta možemo učiniti kako bi se ovakva suđenja dešavala brže - zaključio je Najs.</p>

Više se ne može poricati da je bilo odvojenog djelovanja Srbije u užasnim zločinima počinjenim u BiH

Bivši haški tužilac Džefri Najs za "Avaz": UZP Simatovića i Stanišića povezan je s Miloševićem

<p>Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Serž Bramerc (Serge Brammertz) govorio je za „Dnevni avaz“ nakon što su Jovica Stanišić, bivši rukovodilac Službe državne bezbjednosti (SDB) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, i Franko Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a, osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.<br></p><h2>Iseliti nesrbe</h2><p>- Definitivno smo veoma zadovoljni ishodom. Ovo je važna odluka koja je pokazala da je žalba tužilaštva bila uspješna. Stanišić i Simatović su bili ljudi broj jedan i broj dva srbijanske obavještajne službe i činjenica je da su procesuirani i osuđeni za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u BiH - kazao je Bramerc.</p><p>Dodao je da, iako su oni osuđeni u prvostepenoj presudi, sudije tada nisu zaključile da su bili dio većeg udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), što se jučerašnjom presudom promijenilo.</p><p>- Ne samo da su sudije potvrdile da je bilo UZP-a iz Beograda, čiji su dio bili Milošević i Karadžić, već da su Stanišić i Simatović dio ovog UZP-a koji je imao za cilj da se masovno isele nesrbi s niza teritorija u BiH i Hrvatskoj. U tom smislu, ovo je veoma važna odluka - poručio je Bramerc.</p><p>Dodao je da su saznanja postignuta tokom procesa suđenja važnija od godina kazne koje su izrečene.</p><p>Rekao je da MMKS-u ostaje još niz procesa, ali da je jučerašnja presuda posljednja veća odluka.</p><p>- Ovo je, definitivno, kraj važnog poglavlja u traženju odgovornosti u zemljama bivše Jugoslavije, ukupno 161 optužnica s više od 90 presuda. Mislim da je do historičara i drugih da gledaju ulogu MMKS-a, a ja mislim da je vrlo važna. Ali to nije kraj priče. Ovo je samo kraj jednog poglavlja. Postoje još hiljade individualaca koji moraju biti procesuirani iz zemalja bivše Jugoslavije. A više hiljada žrtava još čeka na pravdu - kazao je Bramerc.</p><h2>Komplicirana realnost</h2><p>Naglasio je da bi volio da može reći da je „misija ispunjena, da je sve uredu, da se krećemo ka boljoj budućnosti“…</p><p>- Ali, nažalost, realnost je mnogo kompliciranija. Naravno da je za mene frustrirajuće vidjeti da su negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločinaca danas gori nego prije deset godina. Znate, počeo sam ovaj posao 2008. godine i u to vrijeme političari su bili mnogo pažljiviji u glorifikaciji ratnih zločinaca, bili su mnogo pažljiviji prije nego što ratnog zločinca stave na izbornu listu... To je današnja prepreka ka pomirenju – jako prisustvo nacionalizma među pojedincima i političarima u svim zemljama bivše Jugoslavije. To ostaje veliki izazov. Jer, ako se ne možete složiti s nedjelima iz prošlosti, ko je počinio kakav zločin, kako se možete dogovoriti da imamo sjajnu zajedničku budućnost - upitao je Bramerc.</p><p>Smatra da se to može prevazići samo ako politički lideri budu odgovorniji u približavanju ljudi jednih drugima, a ne naglašavati ono što ih razdvaja.</p><p>- To, također, znači da zemlje i vlade moraju pružati veću podršku nacionalnim tužilaštvima, jer danas imamo mnogo osoba koje su odgovorne za zločine u BiH, a koje su pronašle utočište u Srbiji i Hrvatskoj, s nemogućnošću hapšenja ili ekstradicije. Mnogo toga još treba učiniti. Moj ured je posvećen organizacijama žrtvama jer oni žele da ostanemo uključeni i nastavimo podržavati domaću pravdu. I to će sada biti naš prioritet. Nećemo više biti na mjestu vozača, ali smo na zadnjem sjedištu i zajedno se krećemo u istom pravcu, a to je pružanje pravde žrtvama - zaključio je Bramerc.</p><p> </p><h2>Nije bio građanski rat</h2><p>- Vi znate da još ima ljudi koji tvrde da je rat u BiH bio građanski, oružani sukob. Pa, imamo prethodne odluke koje jasno govore da postoje povezanosti UZP-a koji su dolazili iz Zagreba. Danas (jučer, op. a.) smo dobili potvrdu ove posljednje presude da su zvanični Beograd, politički lideri iz Beograda i lider obavještajne službe odigrali značajnu ulogu u činjenju zločina na teritoriji BiH. Mislim da je to glavna poruka ove presude. Ali, naravno, kazna od 15 godina je također važna - istakao je Bramerc. </p><p>U Sarajevu ću biti u julu i septembru. Ali sredinom jula, kada je i godišnjica genocida u Srebrenici, najvjerovatnije ću biti u Kigaliju, Ruanda, rekao je Bramerc.</p>

Kraj važnog poglavlja u traženju odgovornosti u zemljama bivše Jugoslavije, ukupno 161 optužnica s više od 90 presuda

Glavni tužilac MMKS-a Serž Bramerc za "Avaz": Frustrirajuće je vidjeti negiranje genocida

<p>Toliko tužnih godišnjica obilježavamo u našoj lijepoj Bosni i Hercegovini. A skoro sve se vežu za sumanutu agresiju na našu zemlju od 1992. do 1995. godine.<br></p><p>Toliko krvi je proliveno, a za šta? Za neku ideologiju koja se, iako ni danas nije u potpunosti utišana, pokazala kao nerealna i nedostojna BiH i kompletnog regiona. Pa pametniji smo od toga.</p><p>Jučerašnji datum je historijski iz dva razloga. Prvo je obilježena još jedna godišnjica krvavog pohoda na Prijedor, kada su nesrbi morali bijele trake na ruke staviti i čaršafe ili bijele zastave na prozore kačiti kako bi zločincima olakšali koga ubiti. </p><p>"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice."</p><p>Ovako je glasilo naređenje SDS-a pročitano na radiju te 1992. A znate li koje su posljedice slušanja naredbe? Mučki ubijeno 3.176 osoba, od čega 102 djece, a protjerano je 50.000 ljudi iz Prijedora i okoline. Brojite do 3.176 da vidite koliko je to. A onda pretvorite to u nadgrobne spomenike i bijele nišane.</p><p>Jučer su i na po 15 godina osuđeni Jovica Stanišić, bivši rukovodilac Službe državne bezbjednosti (SDB) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, i Franko Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a. Utvrđen je udruženi zločinački poduhvat i dokazano da u BiH nije bio građanski rat! </p><p>Ruke natopljene krvlju imaju u okolnim zemljama. Zemljama koje (ne)tajno i danas priželjkuju barem parče Bosne sebi.</p><p>Ali Bosna i Hercegovina je jedna. Mala, siromašna, ali prelijepa i naša! I to nijedna sila, posebno ne vojna, ne može promijeniti. Žrtve i njihove porodice, evo i nakon 30 i kusur godina, dočekuju pravdu. Dostojanstveno!</p><p>Ostaje žal što to nije moglo brže, što mnogi neće dočekati da dželate svoje duše vide iza rešetaka…</p>

Bosna i Hercegovina je jedna mala, siromašna, ali prelijepa i naša

Dželati duše

<p>Dinamika kojom će se BiH pridružiti EU u potpunosti zavisi od domaćih vlasti. Jasno smo stavili do znanja da su naša vrata otvorena.<br></p><p>To je u intervjuu za “Dnevni avaz” poručio ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler).</p><h2>Veći napredak</h2><p>- Evropski put je transparentan. Tu je 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za pridruživanje EU. Ti prioriteti moraju biti ispunjeni prije nego što BiH bude mogla otvoriti pregovore o pristupanju. Nastavit ćemo davati strateške savjete, kao i finansijsku pomoć BiH za podršku implementaciji 14 ključnih prioriteta. Ali napredak je u rukama vlasti ove zemlje. Možda ćete se sjetiti da je, u momentu kada je Komisija preporučila kandidatski status, odluka donesena uz razumijevanje da će se BiH prioritetno pozabaviti s osam reformskih oblasti. U oktobru ove godine Komisija će ponovo objaviti svoj godišnji izvještaj o BiH. Za kredibilnu evropsku perspektivu za BiH je od najveće važnosti da ova zemlja ove godine pokaže veći napredak nego što je to bio slučaj u skorijim godišnjim izvještajima - kazao je Satler. </p><p><b>BiH očekuje još dug put ka EU, ali dobivanje kandidatskog statusa svakako da je vjetar u leđa…</b></p><p>- Kandidatski status je bio signal građanima BiH da prepoznajemo i podržavamo njihove evropske težnje. Na najvišem nivou, zvaničnici EU su naglasili da BiH pripada u EU. Ali ne možemo mi više željeti integracije pod okriljem EU od domaćih političkih lidera i zvaničnika. EU je mnogo više od jednog kluba naroda koji dijele iste stavove. EU je skup institucija s nizom različitih odgovornosti, od utvrđivanja poljoprivrednih, trgovinskih i ekoloških politika, do utvrđivanja standarda za najveće jedinstveno tržište na svijetu. BiH treba imati institucionalne kapacitete da u potpunosti učestvuje u strukturama donošenja odluka EU. Nažalost, trenutno to nije slučaj. Kao država članica EU, BiH bi, također, imala pravo na značajne količine novca i ova zemlja treba pokazati da ima sposobnost da pravilno upravlja tim sredstvima. Dobra vijest je da, kako zemlje provode reforme za pridruživanje EU, istovremeno postaju demokratskije, ekonomski konkurentnije i stvaraju bolji kvalitet života građana. Tome smo svjedočili kod svih zemalja koje su se ranije pridružile EU. Sada je na vlastima u BiH da realiziraju reformsku agendu koja je potrebna ovoj zemlji.</p><h2>Nepodnošljivo i hitno</h2><p><b>Državnu vladu smo brzo dobili, Federalnu jedva zbog stalnih blokada, a odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) izazvala je mnoge polemike…</b></p><p>- Sada kada BiH ima uspostavljene vlasti na državnom i entitetskom nivou, to je historijska prilika za zemlju da usvoji ključne reforme i ostvari napredak na evropskom putu. Nažalost, BiH je i ranije propustila prilike, ali ne može nastaviti propuštati. Stopa iseljavanja stanovništva je konkretan znak da je previše građana nezadovoljno zbog nezaposlenosti, korupcije, nižeg životnog standarda i političke nestabilnosti. Potrebna je promjena. Po pitanju odluke visokog predstavnika Šmita da iskoristi svoja izvršna ovlaštenja za deblokadu formiranja Vlade FBiH, evropski stav je dobro poznat. Želja nam je da BiH što prije prijeđe iz „Dejtona u Brisel“ i postane potpuno suverena u donošenju odluka. Naše dugogodišnje stajalište je da se izvršna ovlaštenja visokog predstavnika trebaju koristiti isključivo kao posljednja mjera. Ipak, nakon četiri i po godine rada Vlade FBiH u tehničkom mandatu situacija je postajala hitna i nepodnošljiva te je bio neophodan neki način rješavanja blokade. Žalosno je što su se morala iskoristiti izvršna ovlaštenja. Preferiramo rješenja iz domaće kuhinje, ali takva rješenja nisu bila moguća.</p><p><b>Iz EU je jasno poručeno da saveznici EU ne idu u Rusiju. Pa kako to da riješimo ako se predsjednik RS Milorad Dodik u Moskvi sastaje s Putinom, odnosno ako dio predstavnika BiH, koja sigurno želi u EU, radi suprotno?  </b></p><p>- Jasno smo isticali da od naših saveznika, a posebno zemalja kandidata, očekujemo da pokažu solidarnost s ukrajinskim narodom. Ovo nije samo pitanje usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, iako to jeste važan zahtjev procesa pristupanja. Pitanje je to i jeste li na pravoj strani historije ili ne. Odluka Vladimira Putina da napadne Ukrajinu nije imala apsolutno nikakvo utemeljenje u međunarodnom pravu. Ruski izgovori za njenu brutalnu, ničim isprovociranu invaziju su raskrinkani po svim aspektima, a tri četvrtine država članica UN-a osudile su rusko djelovanje kao kršenje Povelje UN-a. Rusija je sve izoliranija na međunarodnom planu i niti jedan lider zapadnih demokratija ne sastaje se s Putinom.</p><h2>Pažljivo pratimo </h2><p><b>Govorilo se mnogo o kriminalizaciji klevete u RS. Šta bi to moglo donijeti u čitavoj BiH? </b></p><p>- Ukoliko dođe do njegovog usvajanja, Nacrt zakona o kriminalizaciji klevete predstavljao bi ozbiljan korak unazad za slobodu medija i evropski put. Trenutno su u BiH već prisutni problemi poput prijetnji sigurnosti novinara te izostanak sudskog epiloga u slučajevima prijetnji nasiljem protiv medijskih radnika. Štaviše, prisutna je zabrinjavajuća tendencija da oni na pozicijama vlasti koriste neutemeljene tužbe za klevetu (tzv. SLAPP), odnosno sudske sporove kako bi ušutkali svoje kritičare ili zastrašili protivnike. Uzimajući u obzir brojne izazove kod nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa u BiH, kao i nizak nivo povjerenja javnosti u pravosudni sistem, kriminalizacija klevete samo bi doprinijela neprijateljskom okruženju za slobodu medija koje je trenutno prisutno u BiH. Premda se, s pravom, mnogo pažnje posvećuje situaciji u RS, budući da postoje zakoni koji su trenutno u zakonodavnoj proceduri, ne treba zanemariti ni činjenicu da su prijetnje slobodi medija zabilježene u cijeloj zemlji. Jačanje slobode izražavanja i slobode medija jedan je od 14 ključnih prioriteta, i to ključni prioritet 12. S obzirom na važnost slobode izražavanja i slobode medija za demokratsko društvo, ovo je oblast koju vrlo pažljivo pratimo.</p><h2>Stojimo uz ovu zemlju</h2><p><b>Skoro čitav iznos od 70 miliona eura od EU za BiH za saniranje posljedica rasta cijena energenata je isplaćen. Međutim, ovo je prvi put da EU daje novac direktno bh. vlastima, a ne putem organizacija. </b></p><p>- Paket energetske podrške EU, vrijedan 70 miliona eura, potvrđuje da je EU i dalje lojalan partner i prijatelj BiH. Jednako kao i nakon poplava 2014. godine i tokom pandemije COVID-19, stojimo uz ovu zemlju u teškim vremenima, a istovremeno kroz naše projekte i programe ulažemo u budućnost Bosne i Hercegovine. Dvije trećine paketa ide za ugrožena domaćinstva pogođena rastom troškova života, dok jedna trećina ide kao investicija u budućnost ove zemlje, kroz podršku mjerama energetske efikasnosti, od ključne važnosti za energetsku tranziciju.</p><p>Ovo je prvi put da vlasti u BiH primaju novac direktno od EU u ovom obimu. Trenutno na zapadnom Balkanu jedino u BiH i na Kosovu nije slučaj da vlasti direktno dobivaju sredstva EU. U zemljama članicama EU sredstva se distribuiraju preko relevantnih državnih i lokalnih vlasti. Vlasti trebaju raditi svoj posao. EU ne može uspostavljati paralelne administrativne strukture – to bi bilo gubljenje resursa. Bilo kakav utrošak sredstava EU predmetom je detaljnih revizija, a isto važi i za BiH. Način utroška sredstava iz Paketa energetske podrške u BiH bit će važan znak da li zemlja ima administrativne kapacitete za daljnje iskorake na evropskom putu i dobivanje daljnje pomoći ovog tipa. </p><h2>Novi i tekući projekti</h2><p><b>Ima li novih projekata EU u planu prema BiH? </b></p><p>- Sa svakom godinom EU osigurava milione i milione eura. Naime, mi smo daleko najveći investitor, donator i partner u BiH. U trenucima kada se javi specifična potreba, naprimjer tokom pandemije COVID-19, podrška je još i veća. Pri tome govorim samo o institucijama EU, a kada se uzme u obzir bilateralna podrška koju daju države članice EU, brojke su još i veće. Dakle, stalno su tu novi projekti EU i njenih država članica.</p><p>Samo prošle sedmice sam prisustvovao ceremoniji potpisivanja tri nova infrastrukturna projekta u vrijednosti od 43,8 miliona eura. Jedan od grantova ide za podršku vodovodnoj infrastrukturi i čistoj vodi za piće u Visokom. A dva od ovih grantova idu za dalje dionice autoputa Koridora 5C, kao najvažnijeg infrastrukturnog projekta ove zemlje koji omogućava brže i sigurnije putovanje širom zemlje, kao i veća ulaganja i radna mjesta. Sveukupno, EU je već osigurala više od pola milijarde eura bespovratnih sredstava za Koridor 5C, omogućavajući dodatnih milijardu i po eura povoljnih kredita za ovaj ključni infrastrukturni element. Ostajemo u potpunosti posvećeni ovom projektu i odlučni da podržimo bh. vlasti da dovrše autoput, uključujući daljnje finansiranje.</p><p>U toku su projekti podrške poduzetnicima, privredi, poljoprivredi i digitalizaciji u BiH. Za otprilike deset dana pokrenut ćemo drugu fazu projekta vrijednog 4,5 miliona eura pod nazivom EU4Justice, a koji je nadogradnja na veći dio onoga što je već urađeno u ovoj oblasti. Imamo mnogo projekata koji podržavaju temeljna prava, građansko društvo, slobodu izražavanja i slobodu medija. Postoje projekti koje finansira EU koji podržavaju mlade, kulturu i pomažu veće razumijevanje između zajednica i izgradnju mostova. Za svakoga ponešto.</p><p>Uzgred treba napomenuti da nova metodologija za dodjelu finansijske pomoći EU putem mehanizma IPA III fondova više ne dodjeljuje sredstva za pojedinačne zemlje. Umjesto toga, sredstva se dodjeljuju na osnovu pristupa zasnovanog na učinku, iako ostaje princip da između zemalja treba postojati pravičan udio. Ovo stvara velike nove mogućnosti da se za BiH dodijeli još više sredstava, pod uvjetom da se dostavljaju zreli projekti. Kako bi u potpunosti iskoristila mogućnosti koje se nude, BiH treba razviti više administrativnih kapaciteta i zauzeti strateški pristup kod prijavljivanja za pomoć EU.</p>

Kandidatski status je bio signal građanima BiH da prepoznajemo i podržavamo njihove evropske težnje

Ambasador EU Johan Satler za "Dnevni avaz": BiH ne smije propustiti historijsku priliku

<p>Tržište polovnih i novih automobila se ne smiruje. Obje vrste su u svakom slučaju poskupjele, u zavisnosti od modela. No, evropska pravila donose i nove cijene.<br></p><p>Asocijacija proizvođača automobila Evrope (ACEA) tvrdi da će nove, više cijene i udar na potrošače i industriju donijeti nova regulativa EU protiv zagađenja okoliša, koja fokus stavlja na supstance koje su štetne za ljudsko zdravlje.</p><h2>Blaža računica</h2><p>Istaknuto je da će sve to izazvati povećanje cijena proizvodnje automobila, ali i autobusa i kamiona. Napravili su i računicu koja pokazuje da poskupljenje neće biti bezazleno. U studiji je konkretno navedeno da će cijena proizvodnje automobila porasti za 2.000 eura (oko 4.000 KM) u prosjeku, a za autobuse i kamione čak 12.000 eura (oko 24.000 KM).</p><p>Samim tim, nove cijene proizvodnje utjecat će i na potrošače odnosno kupce.</p><p>Istovremeno, Evropska komisija je iznijela nešto blažu računicu. Kako je ocijenjeno, automobili će poskupjeti za 180 (oko 360 KM) do 450 eura (oko 900 KM), a za 2.800 eura (oko 5.600 KM) nova cijena bit će viša za kamione i autobuse.</p><p>EU je za rok odredila juli 2025., a u aprilu je njemački Volkswagen tražio da se taj datum pomjeri za jesen 2026. godine.</p><p>Bosna i Hercegovina, koja još nije članica Evropske unije, ali svakako uvozi vozila iz zemalja koje to jesu, i to najviše iz Njemačke, potom iz Češke, Francuske, Slovačke i Španije. To su zvanični podaci Agencije za statistiku BiH koji se odnose na 2022. godinu. Sigurno je da će nova regulativa EU utjecati i na Bosance i Hercegovce.</p><h2>Pet zemalja</h2><p>Isto je i s 2023., odnosno prva četiri mjeseca ove godine.</p><p>Konkretno, u brojkama, tokom 2022. godine u BiH je uvezeno vozila iz Njemačke u vrijednosti od 381.144.481 KM, iz Češke 106.401.596 KM, Francuske 106.177.839 KM, Slovačke 37.208.809 KM, a iz Španije su uvezeni automobili u vrijednosti od 12.198.533 KM. Kada je u pitanju ovih pet zemalja, u BiH uvezeno je automobila u vrijednosti od 643.131.258 KM.</p><h2>U brojkama</h2><p>* 159.359.135 KM plaćeno je za vozila iz Njemačke u prva četiri mjeseca 2023. godine.</p><p>* 45.923.087 KM plaćena su vozila iz Češke.</p><p>* 36.501.654 KM plaćena su vozila iz Francuske.</p><p>* 13.599.951 KM plaćena su vozila iz Slovačke.</p><p>* 12.198.533 KM plaćena su vozila iz Španije.</p>

Kada je riječ o BiH, najviše se uvoze vozila iz Njemačke, potom iz Češke, Francuske, Slovačke i Španije

Evropska unija uvodi nova pravila: Automobili poskupljuju za još nekoliko hiljada eura

<p>Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc (Serge Brammertz), nakon presude kojom su bivši rukovodilac Službe državne bezbjednosti (SDB) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a, osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po 15 godina zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ekskluzivno se javio za "Dnevni avaz" iz Haga.</p><p>- Definitivno smo veoma zadovoljni današnjim ishodom. Ovo je važna odluka koja je pokazala da je žalba Tužilaštva bila uspješna. Stanišić i Simatović su bili prvi ljudi srbijanske obavještajne službe i činjenica je da su procesuirani i osuđeni za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini - kazao je Bramerc.</p><p>Dodao je da, iako su oni osuđeni u prvostepenoj presudi, sudije tada nisu zaključile da su bili dio većeg udruženog zločinačkog poduhvata.&nbsp;</p><p>- To se danas promijenilo. Ne samo da su sudije potvrdile da je bilo udruženog zločinačkog poduhvata iz Beograda, čiji su dio bili Milošević i Karadžić, već da su Stanišić i Simatović dio ovog UZP-a koji je imao za cilj masovno iseljenje s niza teritorija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. U tom smislu, ovo je veoma važna odluka. Sudije su, također, potvrdile da UZP nije povezan samo s Bosnom i Hercegovinom već i s Hrvatskom. I zbog ove povećane odgovornosti sudije su odlučile povećati kaznu sa 12 na 15 godina - kazao je, između ostalog, Bramerc.</p><p>Sutra pročitajte kompletan intervju s glavnim tužiocem Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Seržom Bramercom u printanom izdanju "Dnevnog avaza" u kojem se osvrnuo na žrtve i porodice žrtava agresije na BiH, kao i na činjenicu da u BiH nije bio građanski rat.</p>

Sudije su potvrdile da je bilo udruženog zločinačkog poduhvata iz Beograda, čiji su dio bili Milošević i Karadžić

Serž Bramerc za "Avaz": Danas se sve promijenilo, Stanišić i Simatović su bili prvi ljudi srbijanske obavještajne službe

<p>Kišno proljeće koje je zadesilo našu zemlju i region nikako ne odgovara poljoprivrednicima ni usjevima. Poplave, ogromne količine padavina, kao i oscilacija temperatura zadale su glavobolju poljoprivrednim proizvođačima.<br></p><h2>Višak vlage</h2><p>Na usjevima pšenice došlo je do pojave netipične bolesti, takozvane žute hrđe, koja će definitivno prouzrokovati i određene štete kada su u pitanju količine, ali i kvalitet prinosa.</p><p>To je za „Avaz“ potvrdio predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.</p><p>- Katastrofa - tako je Bićo odgovorio na naše pitanje o trenutnom stanju u poljoprivredi.</p><p>Pojasnio je da žuta hrđa nastaje s pojavom viška vlage.</p><p>- To se dešava sada. To je jesenja sjetva, za nekih 15 do 20 dana trebalo je da žanje. Međutim, tu je ta bolest, a krajnji rezultat će biti vrlo loš, umanjen i nekvalitetan rod. Na kraju će se koristiti samo za stočnu ishranu, što nije dobro. Problem je i u tome što je ta bolest zahvatila i dobar dio Hrvatske, Srbiju, sve ono odakle mi i uvozimo pšenicu, tako da ćemo, vjerovatno, imati problem s uvozom - istakao je Bićo.</p><p>Potcrtao je da je vrlo loša situacija za sve.</p><p>- Mi ionako nemamo dovoljno proizvodnje. I ovo malo sada, kada uništi ta bolest, morat ćemo se oslanjati na uvoz, a i zemlje iz okruženja su zahvaćene istim problemom. Šta će na kraju biti, to niko trenutno ne zna. A dobar dio pšenice je zahvaćen tom bolešću. Teško da postoji „lijek“, odnosno prevencija toga. To je trebalo davno da se usjevi zaštite, da se prihrane, da se dodaju aditivi za zaštitu, međutim, to su jako skupi preparati koje naši poljoprivrednici ne mogu priuštiti. Većina njih - naglasio je Bićo.</p><h2>Finansijski gubici</h2><p>Proizvođači se imati finansijskih gubitaka, i to kakvih, dodao je.</p><p>- I da je sve idealno, da nije ove bolesti i gubitaka zbog vremenskih uvjeta, imali bismo gubitke. Pšenica se sijala prošle jeseni, kada su bile one visoke cijene. Kupovani su inputi koji su nenormalni skupi bili, od mineralnih gnojiva, sjemena, goriva, svega... Međutim, ona se žanje u ovoj godini, a pšenica je inače bezvremenska roba, plus što je velika navala uvoza jeftine pšenice iz Ukrajine. Tako da po cijenama na berzama ona sada košta od 30 do 40 feninga po kilogramu na tržištu. To je cijena te ukrajinske, a cijena naše pšenice... Morala bi biti otkupna cijena minimalno 60 feninga da bi proizvođač bio na nuli, da pokrije koliko je uložio - kazao je Bićo.</p><h2>Kukuruz, povrće...</h2><p>Bićo je istakao da situacija s poljoprivrednom generalno nije dobra, ne samo kada je pšenica u pitanju.</p><p>- Ovogodišnja sjetva kukuruza i svega ostalog ide vrlo otežano, nije se ni pola uradilo što je trebalo, ne da kiša, ne daju poplave, velika vlaga... Povrće isto zaostaje, hladno vrijeme. Sve je to katastrofa. Imali smo u lijepoj našoj Krajini poplave, i ono što je bilo zasijano, voda je odnijela, pa se mora ponovo presijavati, čekati da se zemlja isuši, ponovo sijati. A ono što je bilo zasijano, zbog velike količine vlage u zemlji, sjeme je počelo da truhne, slabo klija... - istakao je Bićo.</p>

Na kraju će se koristiti samo za stočnu ishranu, što nije dobro

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo: Katastrofa, zbog žute hrđe ostajemo bez pšenice

<p>Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv multiple skleroze, hronične bolesti koja zahvata centralni nervni sistem i koja ima veoma nepredvidiv i promjenljiv tok.</p><h2>Onemogućeno liječenje</h2><p>U Bosni i Hercegovini nije dozvoljeno liječenje kanabisom, odnosno uljem koje se dobiva od ove biljke.</p><p>O svojoj borbi s ovom bolesti za "Avaz" je govorio Mahir Očuz ukazavši na propuste u našoj državi koji se tiču borbe s multiplom sklerozom.</p><p>- Jako je bitno spomenuti da u našoj državi je onemogućen izbor  liječenja oboljelim od multiple skleroze odnosno  čak ono što je po Ženevskoj konvenciji odobreno i preporučeno UN-ovom konvencijom. To pacijentima u BiH nije omogućeno da se liječe, a to su pripravci na bazi industrijske konoplje ili kanabisa - kazao je Očuz za portal "Avaza".</p><p>Također, napomenuo je da u zemljama zapadne Evrope, a i mnogim drugim u svijetu, oboljeli od multiple skleroze imaju beneficirani radni staž.</p><p>- To je još jedna privilegija koja je prijeko potrebna ljudima koji se bore s tom dijagnozom. A samo oni znaju kakva je i koliko lica ima - istakao je Očuz.</p><h2>"Neka rade svoj posao"</h2><p>Kada je njegovo zdravstveno stanje u pitanju, kaže da je sada relativno dobro.</p><p>- Moje stanje je stabilno iako, evo, nakon godinu od kako mi je ukinuta mogućnost da koristim ulje kanabisa, osjetim blagu progresiju u mojoj dijagnozi, odnosno osjećam puno više posljedica nego ranije dok sam mogao koristiti ulje. A to su češći napadi u vidu relapsa. Oni jesu sitni, ali su jako česti i stalno se dešavaju. To ranije nije bio slučaj - iskren je Očuz.</p><p>U razgovoru smo se dotaknuli legalizacije kanabisa u medicinske svrhe u BiH.</p><p>- To je jako ispolitizirano. Nadalje, mnogi drugi prisvajaju sve te zasluge iz nekih ličnih interesa koje ja ne razumijem. A ne gledaju širu sliku odnosno da je to tema koja prevazilazi i politiku i vjeru i naciju. Da je to nešto što treba oboljelima od multiple skleroze, o kojoj sada pričamo, ali i za sve druge dijagnoze za koje je preporučeno liječenje uljem kanabisa. Volio bih da oni koji treba da rade svoj posao da napokon počnu da ga rade i da ne prebacuju jedni na druge konstantno odgovornost kao što su to radili u prethodnom sazivu vlade - zaključio je Očuz za portal "Avaza".</p>

Napomenuo je da u zemljama zapadne Evrope, a i mnogim drugim u svijetu, oboljeli od multiple skleroze imaju beneficirani radni staž

Mahir Očuz za "Avaz": Multipla skleroza i liječenje kanabisom prevazilaze politiku, vjeru i naciju

<p>Uvaženi bh. reditelj Ademir Kenović u nedjelju je prisustvovao okupljanju građana na mjestu gdje je poginula mlada doktorica Azra Spahić.<br></p><p>- Izražavam saučešće porodici poginule djevojke Azre Spahić i jako želim da dvije povrijeđene djevojke budu bolje - poručio je Kenović u razgovoru za „Dnevni avaz“.</p><h2>Žešće mjere</h2><p>Zbog divljačke vožnje Armina Berberovića pod utjecajem alkohola Spahić je na licu mjesta preminula. A skoro svi je oplakuju, čak i oni koji je nisu poznavali.</p><p>- Ne radi se ovdje ni o Sarajevu, ni o meni, ni uskom krugu ljudi, to je mnogo šire. Vlada vanredno stanje. Nije vrijeme za prefinjene aktivnosti. Stvari se moraju rješavati odmah, i to ne na redovan način na koji ukazuju svi mogući postojeći zakoni. Ovo kao da je ratno stanje i mora se direktno, jasno i momentalno presjeći ono što već duže vremena traje. To bi bila moja poruka svima koji vode ovu državu - kazao je Kenović ogorčeno.</p><p>Smatra da su besmisleni zakoni poput toga da vozači mogu neplatiti neku kaznu, pa opet za isti prekršaj dobiti novu kaznu.</p><p>- Moraju završiti u zatvoru, moraju biti žešće mjere za ovo stanje koje je, kao što sam rekao, vanredno, stanje koje zahtjeva vanredno djelovanje, a ne da se redovnim, dugoročnim analizama, vještačkim premazivanjima napravi isto. Ljut sam, kao i svi ostali. Znam da se ovo svakoga tiče i znamo da nisu samo krivci oni koji to počine nego i svi oni koji im to omoguće. Počevši od okoline, rodbine, prijatelja, roditelja, do onih koji ne djeluju direktno, jasno, kao što narod misli da trebaju. To su oni koji su ovakve ljude i ovakvu situaciju stvorili - rekao je Kenović.</p><h2>Nevini ljudi</h2><p>Dodao je da se svaki mogući element, u svrhu zaštite građana, u ovom slučaju pješaka, treba i mora iskoristiti, od kamera, semafora, radara, do ležećih policajaca.</p><p>- Vanredno je stanje, ponavljam, ne može neko govoriti zašto bismo stavili ovo ili ono. Sve treba rigorozno upotrijebiti. Ja bih stavio ježeve na ulice da ne bi nevini ljudi i djeca ginuli, a kamoli ležeće policajce. Šta me briga za to može li se na vrijeme stići ili ne - istakao je Kenović.</p><p>Dodao je da je nekažnjavanje omogućavanje ludarija.&nbsp;</p><p>- Kada se drastično poveća kazna za nepropisno parkiranje, što zdušno podržavam, neka se tri puta drastičnije pojača u vezi sa sigurnošću ljudi na cesti - poručio je Kenović.</p>

Ovo kao da je ratno stanje i mora se direktno, jasno i momentalno presjeći ono što već duže vremena traje

Reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Stavio bih i ježeve na ulice, samo da nam djeca ne ginu

<p>Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji Bosne i Hercegovine ovog vikenda stupa na snagu.</p><p>U njemu je sve podrobno objašnjeno ko treba osigurati provođenje ovog zakona, koje su kazne, koja su izuzeća, kao i na koji način se mogu konzumirati duhanski proizvodi u ugostiteljskim objektima.</p><h2>Odvojene zone</h2><p>Naime, prema Zakonu, provođenje zabrane pušenja obavezni su osigurati vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje zabranjeno te u tim mjestima mora biti postavljen grafički znak zabrane pušenja te tekst koji glasi: „Zabranjeno pušenje.“</p><p>Ustanove, preduzeća i druga pravna lica dužni su svoje akte uskladiti s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od početka primjene ovog zakona.</p><p>Kada Zakon stupi na snagu, pušenje će biti dozvoljeno za korisnike usluga u službama i odjelima za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, u drugim ustanovama koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju osobama s duševnim smetnjama, u ustanovama za palijativnu njegu, ustanovama za njegu starih osoba, kao i u ustanovama namijenjenim za izdržavanje kazne ako i kada mogu biti uspostavljene posebne prostorije za pušenje odvojene od nepušačke zone.</p><p>Pušenje će biti dozvoljeno i na aerodromima, i to u posebnim prostorijama za pušenje. Površina prostora i prostorije za pušenje u odnosu na veličinu objekta određuje se pravilnikom ugostiteljskog objekta, ustanove, odnosno aerodroma, a u ovim prostorijama zabranjeno je služiti hranu.</p><p>Za kršenje Zakona previđene su kazne i do 15.000 KM.</p><p>Također, pravno lice, vlasnik objekta, koje ne zabrani upotrebu duhana platit će kaznu do 5.000 KM, dok će fizičko lice, odnosno korisnik, koje konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjeno sa 100 maraka.</p><h2>Bez pepeljara</h2><p>Ovaj zakon stupio je na snagu u maju prošle godine, s početkom primjene godinu od dana stupanja na snagu. On će se „dotezati" u hodu, zbog čega je ugostiteljima ostavljen period prilagodbe od još pola godine.</p><p>U Zakonu se navodi i da će se "kazne propisane ovim zakonom početi naplaćivati nakon isteka 12 mjeseci od početka primjene ovog zakona, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona".</p><p>U skladu s navedenim zakonom, pušenje se zabranjuje u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu. Također, nije dozvoljena upotreba duhanskih proizvoda za pušenje u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe.</p><p>U objektima ne smiju biti ni istaknute pepeljare, kao ni druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela.</p><h2><br>Objekti u kojima se poslužuje piće</h2><p>Pušenje će biti dozvoljeno u posebnim, za pušače određenim prostorima za smještaj gostiju, u skladu s propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, o čemu u takvim prostorima mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja. U objektu u kojem se isključivo poslužuje piće vlasnik odnosno korisnik objekta može prostor za posluživanje odrediti pušačkim prostorom, o čemu u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja.</p><h2><br></h2>

<h2>&nbsp;U RS nema zabrane</h2><p>U manjem bh. entitetu Republika Srpska nema zabrane pušenja, dok je u Hrvatskoj zabrana pušenja na javnim mjestima uvedena u aprilu 2009. godine, Crnoj Gori u avgustu 2019., a Sjevernoj Makedoniji u januaru 2010. godine. U Srbiji nema zabrane pušenja na javnim mjestima.</p>

Za kršenje Zakona previđene su kazne i do 15.000 KM. „Dotezat“ će se u hodu 

Na snagu stupa tokom vikenda: Kako će se primjenjivati Zakon o zabrani pušenja

<p>Franšiza „Paklene ulice“ privodi se kraju nakon skoro četvrt stoljeća otkako je izašao prvi dio. No, deseti dio nije i finalni. Ekipa ovog hit-ostvarenja, na čelu s Vinom Dizelom (Diesel) kao i glavnim glumcem, ali i producentom, odlučila je da će ustvari u tri dijela ispričati i zaokružiti kompletnu priču. A „Paklene ulice 10“ tek su početak.</p><p>U ulozi Sajfer (Cypher) je opet neponovljiva Šarliz Teron (Charlize Theron, 47), jedna od najboljih i najplaćenijih glumica na svijetu. A, zahvaljujući „Una Filmu“, distributeru filma studija „Universal“, „Dnevni avaz“ donosi ekskluzivni intervju s ovom svjetskom glumačkom megazvijezdom i oskarovkom.<br></p><p>Vrlo otvoreno je govorila o načinima pripreme za akcione scene, ali i kolegama na setu. Saznajte čime ju je Džejson Mamoa osvojio te šta zaista misli o Mišel Rodrigez s kojom (slijedi mali spojler) se bori u „Paklenim ulicama“, i to žestoko.</p><p>- Naša prva zajednička scena u filmu je prva stvar koju smo snimili, tako da se zapravo nismo upoznali dok se nismo pojavili na setu. I bio je apsolutno divan! Svi su nervozni prvog dana, a ja uvijek mislim da ću dobiti otkaz ili pogriješiti, ali Džejson je bio tako samouvjeren - rekla je Teron, između ostalog, za "Avaz".<br></p>

Sve je bolje

Amna Jusić osvaja publiku glasom i stasom, govorila je za "Avaz": Muzika ljepše izađe iz mene kada nemam tremu!

Alfa i omega grupe „Letu štuke“ Dino Šaran za "Avaz": Samo da nam ne bude onako kako smo zaslužili

Šta je neophodno da to bude legalno: BiH uvozi čak i pse

Robotizacija i digitalizacija bit će neminovne i kod nas: Tehnološki razvoj neće čekati tromi bh. politički sistem

Bivši haški tužilac Džefri Najs za "Avaz": UZP Simatovića i Stanišića povezan je s Miloševićem

Glavni tužilac MMKS-a Serž Bramerc za "Avaz": Frustrirajuće je vidjeti negiranje genocida

Dželati duše

Ambasador EU Johan Satler za "Dnevni avaz": BiH ne smije propustiti historijsku priliku

Evropska unija uvodi nova pravila: Automobili poskupljuju za još nekoliko hiljada eura

Serž Bramerc za "Avaz": Danas se sve promijenilo, Stanišić i Simatović su bili prvi ljudi srbijanske obavještajne službe

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo: Katastrofa, zbog žute hrđe ostajemo bez pšenice

Mahir Očuz za "Avaz": Multipla skleroza i liječenje kanabisom prevazilaze politiku, vjeru i naciju

Reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Stavio bih i ježeve na ulice, samo da nam djeca ne ginu

Na snagu stupa tokom vikenda: Kako će se primjenjivati Zakon o zabrani pušenja

Sutra u "Dnevnom avazu" ekskluzivni intervju s oskarovkom Šarliz Teron

Sve je bolje

Amna Jusić osvaja publiku glasom i stasom, govorila je za "Avaz": Muzika ljepše izađe iz mene kada nemam tremu!

Alfa i omega grupe „Letu štuke“ Dino Šaran za "Avaz": Samo da nam ne bude onako kako smo zaslužili

Šta je neophodno da to bude legalno: BiH uvozi čak i pse

Robotizacija i digitalizacija bit će neminovne i kod nas: Tehnološki razvoj neće čekati tromi bh. politički sistem

Bivši haški tužilac Džefri Najs za "Avaz": UZP Simatovića i Stanišića povezan je s Miloševićem

Glavni tužilac MMKS-a Serž Bramerc za "Avaz": Frustrirajuće je vidjeti negiranje genocida

Dželati duše

Ambasador EU Johan Satler za "Dnevni avaz": BiH ne smije propustiti historijsku priliku

Evropska unija uvodi nova pravila: Automobili poskupljuju za još nekoliko hiljada eura

Serž Bramerc za "Avaz": Danas se sve promijenilo, Stanišić i Simatović su bili prvi ljudi srbijanske obavještajne službe

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo: Katastrofa, zbog žute hrđe ostajemo bez pšenice

Mahir Očuz za "Avaz": Multipla skleroza i liječenje kanabisom prevazilaze politiku, vjeru i naciju

Reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Stavio bih i ježeve na ulice, samo da nam djeca ne ginu

Na snagu stupa tokom vikenda: Kako će se primjenjivati Zakon o zabrani pušenja

Sutra u "Dnevnom avazu" ekskluzivni intervju s oskarovkom Šarliz Teron