Ubijena je mladost. Tuzlanska. Prije 28 godina na jučerašnji datum. Ispaljena granata bila je dovoljna da ugasi živote 71 osobe, mahom mladića i djevojaka. Civila! Oni nisu samo broj, nisu statistički podatak i nikada ne smiju biti. Oni imaju svoja imena i prezimena. Tog 25. maja 1995. poginuli su: Suzan Abdulismail, Edina Ahmetašević, Elvis Alagić Enko, Admir Alispahić, Lejla Atiković, Asmir Bakalović, Adnan Beganović, Damir Bojkić, Indira Borić, Ivana Bošnjaković, Elma Brguljak, Lejla Bučuk, Sanja Čajić, Selma Čaušević, Amir Čekić, Samir Čirak Ćiro, Almasa Ćerimović, Zada Dedić, Razija Djedović, Amir Đapo, Suzana Dušić, Amir Đuzel, Muris Fatušić, Ago Hadžić, Hamdija Hakić, Senad Hasanović, Šemsa Hasečić, Alem Hidanović, Nedim Hodžić, Hasan Hrustanović, Adnan Hujdurović, Elvira Hurić, Almir Jahić, Azur Jogunčić, Sandro Kalesić, Franc Kantor, Damir Kurbašić, Vanja Kurbegović, Vesna Kurtalić, Sulejman Mehanović, Pera Marinović, Nenad Marković, Amira Mehinović, Edin Mehmedović, Edisa Memić, Adrijana Milić, Nešet Mujanović, Edin Mujabašić, Samir Mujić, Elvir Murselović, Šaban Mustačević, Dijana Ninić, Selma Nuhanović, Indira Okanović, Rusmir Ponjavić, Raif Rahmani, Fahrudin Ramić, Nedim Rekić, Jasminko Rosić, Nihada Šišić, Armin Šišić, Senahid Salamović, Edhem Sarajlić, Jasminka Sarajlić, Aim Slijepčević, Savo Stjepanović, Jelena Stojičić, Ilinka Tadić, Azur Vantić, Mustafa Vuković i Adnan Zaimović.

Dobro zapamtite ova imena i pokušajte zamisliti kakvi bi danas to bili ljudi, kako bi djecu, možda i unučad, odgajali, kako bi se svijetu dokazivali silnim diplomama i znanjem, kako bi bili odlični u onom što su izabrali kao svoj poziv, ili možda manje odlični. Ali ne bi odustajali. Borili bi se za sebe, svoje žene, muževe, djecu, roditelje...No, umjesto toga, roditelji su ih morali pokopati i njihove rođendane na groblju/mezarju obilježavati.Dok onaj koji je naredio granatiranje Tuzle, presuđeni zločinac Novak Đukić slobodno šeta susjednom Srbijom. Samo sipanje soli na ranu otvorenu već 28 godina.Zapamtite imena i prezimena ubijenih! Oni su jedna od bolnih opomena nastalih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.

Ubijena tuzlanska mladost nije samo statistički podatak, svako od nastradalih ima svoje ime i prezime

So na otvorenu ranu

Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i&nbsp;predsjedavajući Komisije za saradnju BiH-NATO Josip Brkić na današnjem brifingu, koji je organizirao NATO štab u Sarajevu, kazao je da BiH posljednjih devet godina radi u "strukturiranom i sadržajnom partnerstvu sa Sjevernoatlantskim savezom da bi ispunili naše vanjskopolitičke ciljeve, a to je približavanje BiH NATO-u."<h2>Reforma Oružanih snaga BiH</h2>Istakao je da je reforma Oružanih snaga BiH najbolja reforma nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.&nbsp;- Mi smo u posljednje vrijeme postali neko ko više doprinosi svjetskom sigurnosnom poretku nego kao korisnik, što smo ranije bili - poručio je Brkić.Dodao je da je BiH imala iskustvo u NATO misijama u svijetu te da smo dobili najbolje ocjene u kontekstu interoperabilnosti, a to govori da preuzimamo dio sigurnosti u globalnom poretku.- Pored svih očitih prednosti jače saradnje i parnerstva sa NATO-om, a koje su bazirane na vrijednostima koje NATO kao politički i vojni savez propagira, nama u BiH upravo trebaju bolji ekonomski razvoj, vladavina prava, jačanje demokratije i državnih institucija - rekao je Brkić.<h2>Finska i Švedska</h2>Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH u prošloj godini usvojilo temeljni dokument – program reformi za 2021. i 2022. godinu, o kojem će razgovarati s evropskim zvaničnicima u toku njegove naredne posjete Briselu.Istakao je i da mu je drago da je Sjevernoatlantski savez u ovim turbulentnim vremenima donio odluku da primi u članstvo Finsku, kao i da se nada da će se isto dogoditi sa Švedskom.- Nadam se da će Savez imati i ubuduće politiku otvorenih vrata, do trenutka kada bi i BiH svojom suverenom odlukom trebala izglasati da li želi biti članica NATO-a - poručio je Brkić.

Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH u prošloj godini usvojilo temeljni dokument – program reformi za 2021. i 2022. godinu

Brkić: BiH doprinosi svjetskom sigurnosnom poretku, jača saradnja i partnerstvo sa NATO-om

Tokom današnjeg brifinga NATO štaba u Sarajevu o ulozi Alijanse i misije u Bosni i Hercegovini, brigadna generalica Pamela Mekgaha (McGaha), komandantica NATO štaba Sarajevo, kazala je da saradnja BiH i NATO-a donosi stvarne i istinske benefite svim građanima.&nbsp;<h2>Tradicija podrške</h2>Dodala je da Ambasada Norveške služi kao tačka kontakta između NATO-a i BiH, te da Njemačka i Velika Britanija imaju dugu tradiciju podrške građanima BiH i njihovim odbrambenim i sigurnosnim institucijama.- Temeljna stvar ovdje je da su BiH i NATO partneri. Josip Brkić je služio kao predsjednik Komisije za saradnju s NATO-om koja je upravljala prioritetima NATO-a u BiH. Tim NATO-a u Sarajevu je sarađivao s ministarstvima odbrane i sigurnosti posljednjih 20 godina, kako bi pomogli u izgradnji sigurnosne mreže kojoj građani BiH mogu vjerovati - rekla je Mekgaha.<h2>Sigurnosni temelji</h2>Na pitanje medija o proruskom utjecaju u BiH, Mekgaha je odgovorila:- Jasno je da postoji nekoliko vanjskih aktera koji žele blokadu procesa u BiH, kao i drugih zemalja na Zapadnom Balkanu. Ovi akteri aktivno odmotavaju državne vlade kako bi oslabile sigurnost institucija i građana. Upravo zbog toga je Savez obećao dodatnu pomoć BiH, kako bi ojačala svoju sigurnosnu mrežu. Smatramo da će sigurnosni temelji učvrstiti i investicije i razvoj.Podsjećamo, na brifingu su bili i ambasadori Norveške Olav Reinersten, Njemačke Tomas Fišen (Thomas Fitschen), Velike Britanije Džulijan Rajli (Julian Reilly) kao i zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić.

Jasno je da postoji nekoliko vanjskih aktera koji žele blokadu procesa u BiH, kazala je Mekgaha

Komandantica NATO štaba Sarajevo Mekgaha: Alijansa obećala dodatnu pomoć BiH

Deseti dio "Paklenih ulica" stigao je u naša kina zahvaljujući "Una Filmu", distributeru filma studija "Universal". Dobro poznata lica, s Vin Dizelom (Diesel) na čelu, privode svoje borbe kraju, borbe koje vode već skoro 23 godine, koliko je prošlo od prvog dijela ove franšize.<h2>Uloga Grbića</h2>Gledati junake poput Vina u ulozi Doma Toreta (Toretto), ali i Mišel Rodrigez (Michele Rodriguez) kao Leti, Šarliz Teron (Charlize Theron) u ulozi Sajfer (Cypher) te Tajrisa Gibsona (Tyrese), Krisa "Ludakrisa" Bridžesa (Chris "Ludacris" Bridges), Džona Sinu (John Cena), Džejsona Stejtama (Jason Statham), Helen Miren (Mirren), Ritu Moreno... na velikom platnu toliki niz godina i ustvari odrastati i starjeti uz njih jednostavno je nešto posebno.Još se sada ekipi pridružio i Džejson Mamoa (Jason Momoa).A onda ured filma vidite Miraja Grbića, jedinstvenog bh. glumca s holivudskom karijerom, i čujete smijeh koji se prolama kinodvoranom...No, da se vratimo na alfu i omegu ovog ostvarenja – Vina Dizela. Ova svjetska zvijezda govori u ekskluzivnom intervjuu koji je za "Dnevni avaz" omogućio "Una Film", distributer filma studija "Universal". S nostalgijom se prisjetio početaka "Paklenih ulica", svojoj ljubavnoj priči s Leti, koju igra Mišel Rodrigez, automobila iz filma, ali i kako je sve to prenio na svog sina. A spona svega toga su porodica i bratstvo.Kakav je osjećaj izvesti finale ove voljene i izvanredne franšize?- To pokušavate samo kada znate da ste zaslužili povjerenje svoje publike. Ovo je četvrt stoljeća i došlo je vrijeme da se konačno izvedu finale. To je obećanje koje sam lično dao svojoj glumačkoj ekipi prije deset godina i to je nevjerovatno ugodan proces. Ako je ikada postojao trenutak da budemo ovako odvažni, vjerujem da smo ga zaslužili nakon svih ovih godina, ali da bismo istinski ispričali finale, bilo nam je potrebno više od dužine jednog filma.Šta možete reći o novim likovima koji se pridružuju franšizi?- Uzbuđeni smo što možemo predstaviti nove likove u franšizi. Jedan od njih se zove Dante Rejes (Reyes), kojeg igra Džejson Mamoa. I iako ga svi poznajete, nikada nećete zaboraviti način na koji prikazuje Dantea. Jedna od stvari na koje smo ponosni je da dopuštamo umjetnicima da istražuju svoje likove na jedinstvene načine, a način na koji Džejson Mamoa prikazuje ovog lika zaista se lijepo uklapa u mitologiju. Dakle, veoma smo uzbuđeni što ste ga upoznali. Trebao nam je neko koga, po svojoj vrijednosti, smatrate dostojnim i strašnim protivnikom. Uznemirujuće je prikazati lik koji maskira tako opipljiv bol i razmišlja na način koji je tako zastrašujući. To je Džejsonov podvig i to je ono što Dantea čini tako zabavnim.

<h2>Jedanaesti rođendan</h2>Porodica, bilo po krvi ili po izboru, uvijek je u srcu ovih filmova…- Po krvi ili po vezi, porodica je porodica. U ranijim godinama ove franšize istraživali smo koncept bratstva, njegovanja i slavljenja porodice. Zatim, kako se mitologija nastavila i prirodno evoluirala, na kraju ćemo razgovarati o očinstvu, a u "Fast X" vidjet ćete predstavu roditeljstva gdje je opstanak sve. To je nešto s čim se svaki otac i majka na svijetu mogu poistovjetiti. Svi želimo da sljedeća generacija bude bolja od prethodne – želimo da naša djeca budu bolja od nas i to je predstavljeno u filmu. To je ono što je tako sjajno u ovoj franšizi u kojoj sam bio tako blagoslovljen što sam njen dio: koliko je višegeneracijska. Život ponekad imitira umjetnost, a umjetnost imitira život, a jedna od stvari na koje sam tako ponosan u ovom filmu jeste činjenica da je auto koji se nalazi u najpoznatijoj garaži ikada – garaži Toreto – onaj koji sam poklonio svom sinu za njegov 11. rođendan. Naravno, još ne može voziti, ali sve što je želio za rođendan je da ima projektni automobil na kojem će raditi sa svojim ocem. U ovom filmu upravo to rade Dom i njegov sin, mali Brajan (Brian). I kada Dom objašnjava Hanu ulogu očinstva, on kaže nešto što svakoga dirne i mislim da je to jedna od onih stvari o kojima će očevi i sinovi pričati na povratku iz kina.Osvrćući se na različite automobile koje ste koristili, postoji li neki koji ima posebno mjesto u Vašem srcu?- Ljudi me stalno pitaju o kultnim automobilima koje imamo. Kada pomislim na Dodge Charger, vraćam se na onaj trenutak iz prvog filma u garaži Toreto, gdje Dom i Brajan razgovaraju iz srca, a Dom spominje važnost ovog automobila u svom životu, kao da je to živo biće koje diše – zbog čega smo glumili automobile kao što u drugim filmovima glumimo glumce. Dakle, kada pomislim na taj auto, mislim na trenutak kada sam dobio brata u stvarnom životu: Pola Vokera (Paul Walker). Svaki automobil ima svoje mjesto u ovoj mitologiji, ali za mene Dodge Charger me uvijek tjera da mislim na mog brata Pola. Postoji posebno mjesto u mom srcu za njega.Što se tiče akcije, publika se raduje borbi Sajfer protiv Leti koja se odvija u "Fast X"…- Da, to je borba koju je publika u suštini čekala od 2017. godine, sa "The Fate of the Furious" i, vau, to je rezultat! Kao producent, bio sam posebno zahvalan što sam vidio i Šarliz i Mišel kako treniraju tako vrijedno s našim odjelom za kaskadere kako bi stvorili ovu naelektriziranu sekvencu borbe koja je zaista učinila produkcijski tim i franšizu tako ponosnima.<h2>Počast talentima</h2>Kako sada gledate na cijelu franšizu?- Znate, nikad mi ne pada na pamet koliko sam sretan što sam dio ove franšize i što sam jedan od pripovjedača mitologije koja traje skoro četvrt stoljeća.Šta biste rekli da je toliko jedinstveno u tome?- Ono što je jedinstveno u franšizi "Brzi i žestoki" je to što nikada nije bilo naslijeđenih fanova. Nije bilo stripova, videoigrica, TV emisija, rimejkova filmova i tolkienovskih autora koji su nam dali nacrt. Svaki fan koji je ikada prihvatio ovu sagu kao svoju došao je samo zahvaljujući filmovima koje smo kreirali.A sada kada se bližimo kraju sage, čemu bi publika širom svijeta trebala da se raduje kada je pogleda?- Svi smo znali da će taj dan na kraju doći. Uz svaku veliku priču ispričanu kroz historiju vremena kraj je ponekad njen najbolji dio. I znali smo da će ova saga morati imati svoj kraj, ali to nije bio lak zadatak jer je toliko toga stvoreno u ovom svemiru; tako da bi se povezale sve priče, posljednji film bi morao biti razbijen na više dijelova kako bi se odala počast za bezbroj nevjerovatnih talenata koji su bili dio naše franšize. Uvijek je gorko-slatko razmišljati o kraju putovanja koje vam je toliko značilo i koje je bilo tako važan dio vašeg života. I za nas, kao filmske stvaraoce, važno je da odamo počast svima vama koji ste ovo prihvatili kao svoju sagu, kao svjetsku sagu. Dakle, ovaj film je početak kraja puta. Kao što znate, mi radimo ove filmove našim srcima i dušom i toliko smo zahvalni što ste uvijek bili uz nas i uvijek nas podržavali i uvijek vjerovali u nas. Dakle, nadamo se da ćemo vas učiniti ponosnima. Prošle su 23 godine otkako smo prvi put započeli ovu sagu i nikada nismo mogli zamisliti da ćemo danas biti ovdje s našim desetim filmom. Sada se nadamo da fanovi mogu samo sjesti i uživati u "Fast X". On će odati počast ljudima koji su odrasli, odgajali svoju djecu i podržavali nas i živjeli s nama četvrt stoljeća.Moje ostvarenje sna Kako je bilo imati legendu kalibra Rite Moreno na brodu?- "Brzi i žestoki" su blagoslovljeni što imaju vjerovatno najveću latino publiku od bilo koje franšize. Cijeli svijet nas je podržavao, ali uvijek je bilo nešto posebno u našoj latino publici. Odrastao sam kao glumac u Njujorku i bio sam veliki fan prve latino dobitnice Oskara, a to je, naravno, Rita Moreno. Upoznao sam je prije nekoliko godina, dok smo oboje dobivali nagradu "Icon Award", i palo mi je na pamet da nikada nismo radili zajedno i kako bi bio san iz djetinjstva raditi s njom jednog dana. I ne znam da li je ona prva došla do mene, ili sam ja prvi došao do nje, ali ideja je vrlo brzo rasla i imali smo sreće! Ali koji bi lik mogao igrati tako legendarni, kraljevski i nevjerovatan talent? Pa, desilo se da je postavljamo za veoma važnog matrijarha porodice: baku, Abuelitu. To je za mene ostvarenje sna.<h2>Reditelj Leterije poštuje naslijeđe</h2>Šta je reditelj poput Luja Leterije (Louis Leterrier) donio ovom desetom filmu franšize?- Ne mogu reći dovoljno dobrih stvari o Luju. On je šesti reditelj koji je dio ove mitologije, a ono što je donio bilo je tako posebno. Ima neumornu radnu etiku i vjerujem da je ljubaznost njegova supermoć. Loj je baš tako draga i velikodušna duša i mislim da je iznad svega ono čemu sam težio to koliko je on zaista volio franšizu. Možete osjetiti kada reditelj zaista želi da doprinese i poštuje naslijeđe. Dakle, svi smo veoma sretni što nazovemo Luja Leterija rediteljem "Fast X". Kao kum ove franšize, imao sam sreće što je toliko sjajnih reditelja dio ovog svijeta. Od prvog "Brzih i žestokih", gdje je sve počelo, pet novih reditelja bilo je dio njega i svi su donijeli nešto drugačije i jedinstveno od čega su "Universal" i franšiza imali koristi. A zauzvrat, svaki od tih pet reditelja napravio je svoje najveće hitove na kinoblagajnama, što mislim da je svjedočanstvo podrške koju volimo da dajemo rediteljima i činjenice da njegujemo i inspiriramo njihovu kreativnost. Na "Fast X" imali smo sreću da nađemo dušu tamo u svemiru koja se tako savršeno uklapa u mitologiju, poput Luja. I jedna od stvari koje volim kao producent je to koliko neumorno radi i koliko želi da poštuje franšizu. Tome se nadate kada dođe novi reditelj. Dakle, veoma sam zahvalan Luju što je režirao prvi dio "Fast X".<h2>Najduža ljubavna priča</h2>Kako je evoluirao odnos Doma i Leti?- Sjećam se kada je izašao prvi film. Bilo je to kada sam čitao kritike, a postojao je jedan članak koji je rekao da, koliko god film bio sjajan, najveći zločin je to što nema dovoljno Doma i Leti. Pa sam znao da ćemo četvrt stoljeća kasnije i dalje igrati ove likove koji predstavljaju najdužu ljubavnu priču u kinu – na što sam veoma ponosan. Upravo sam bio s Mišel za praznike i neko nam je govorio da bismo trebali biti u Ginisovoj knjizi rekorda jer smo imali najdužu ljubavnu priču u Holivudu, za šta sam pomislio da je veoma smiješno. Jedna od stvari koje su ovu franšizu učinile tako posebnom i povezanom za ljude je to što su veze na ekranu i van njega izgrađene iz ljubavi. Kako sam postajao stariji, učio sam o bratstvu i porodici, a veliki dio toga je zahvaljujući divnoj osobi koja je Mišel Rodrigez.

Postoji posebno mjesto u mom srcu za Pola Vokera 

Vin Dizel za "Avaz": Nadamo se da će nam djeca biti bolja od nas

Kada mislimo da ne može niže, Stranka demokratske akcije (SDA) pokaže i dokaže da nijedno dno nije nedokučivo. Možda je vrijeme da se preimenuje u Stranku demokratskog apsurda. Samo prijedlog.Jer sve što smo mogli čuti i vidjeti posljednjih godinu od svetog rukovodstva ove političke opcije jesu spinovi i pranje ruku od svakoga ko u javnosti istupi svojim mišljenjem i neslaganjem. Pa, „kad ti trojica kažu da si pijan, ti lezi u blato i valjaj se“. Izvinjavam se ako ova izreka nije u skladu sa SDA-ovskom politikom zbog indirektnog spominjanja alkohola, ali zaista u ovom slučaju objašnjava ono čime bi se Bakir Izetbegović, kao alfa i omega prve stranke u Bošnjaka, trebao pozabaviti.Umjesto da sa svojim (ne)savjetnicima sjedne, analizira zašto mu se stranka raspada, poboljša ono što je loše, Izetbegović i njemu bliski odluče da pljuju i kroz blato provlače ljude koji se ne slažu s politikom koju ova stranka vodi.Alma Čolo je posljednja u nizu onih koji su probudili armiju botova na društvenim mrežama koji pišu i objavljuju kojekakve gluposti, svjesno obmanjujući javnost u pokušaju da dokažu „svetost“ SDA i Izetbegovića. Došli su čak i do toga da je zaljubljena u predsjednika stranke.

Vrlo diskutabilno. Ozbiljne političke situacije pretvaraju u igrice na nivou mališana u vrtiću.Na mjestu Alme Čolo ranije su bili i Denis Zvizdić, i Aljoša Čampara, i Elmedin Konaković, pa i Semir Efendić, da ne nabrajamo dalje. I šta je učinjeno?!Kao što je samoproglašena prva dama u Bošnjaka Sebija zadržala još samo titulu Bakirove supruge, odnosno gospođe Izetbegović (jer je ostala bez zvanja magistrice i doktorice nauka, nije više ni profesorica, a uskoro neće biti ni direktorica najveće bolnice u BiH), tako je, čini se, Bakiru ostala titula Sebijinog supruga. Jer je sve izvjesnije da je ovaj sunovrat koji SDA polako, ali sigurno doživljava još od 2018. godine rezultat toga što je Bakir bio pod Sebijinom papučom.Nasamarili su, prije svega, Bošnjake kojima treba ta ista SDA, prodavali im priču „ugroženog naroda“, a onda svojim bahatim, nezrelim i ponašanjem koje priliči svemu osim ozbiljnoj politici izgubili legitimitet do te mjere da ne da nisu u vlasti već više nemaju ni koalicioni kapacitet.

Sve je izvjesnije da je ovaj sunovrat koji SDA doživljava rezultat toga što je Bakir bio pod Sebijinom papučom

Sebijin suprug

Deseti dio „Paklenih ulica“ stigao je u naša kina zahvaljujući „Una Filmu“, distributeru filma studija „Universal“. Dobro poznata lica, s Vin Dizelom (Diesel) na čelu, privode svoje borbe kraju, borbe koje vode već skoro 23 godine, koliko je prošlo od prvog dijela ove franšize. Alfa i omega ovog ostvarenja Vin Dizel u ekskluzivnom intervjuu koji je za “Dnevni avaz” omogućio „Una Film“, distributer filma studija “Universal”, s nostalgijom se prisjetio početaka „Paklenih ulica“, svoje ljubavne priči s Leti, koju igra Mišel Rodrigez (Michele Rodriguez), automobila iz filma, ali i kako je sve to prenio na svog sina. A spona svega toga su porodica i bratstvo. Emotivno je govorio i o Polu Valkeru (Paul Walker). - Svi smo znali da će taj dan na kraju doći. Uz svaku veliku priču ispričanu kroz historiju vremena kraj je ponekad njen najbolji dio. I znali smo da će ova saga morati imati svoj kraj, ali to nije bio lak zadatak jer je toliko toga stvoreno u ovom svemiru; tako da bi se povezale sve priče, posljednji film bi morao biti razbijen na više dijelova kako bi se odala počast za bezbroj nevjerovatnih talenata koji su bili dio naše franšize - rekao je, između ostalog, Vin Dizel.

Uz svaku veliku priču ispričanu kroz historiju vremena kraj je ponekad njen najbolji dio, rekao je, između ostalog, Vin Dizel

Ekskluzivni intervju sa Vinom Dizelom sutra u "Dnevnom avazu"

Cyber (ne)sigurnost među glavnim je problemima u svijetu, a ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Svjedoci smo sve češćih hakerskih napada javnih institucija. No, mnogo se manje u javnosti priča o tome koliko su privatne kompanije na meti. Da bi hakeri izveli napad pod nazivom “ransomware”, dovoljno je da neki uposlenik klikne na pogrešan mail i time im otvori vrata, odnosno omogući pristup sistemu firme. On se kriptuje, a onda hakeri traže određene svote novca, odnosno otkupninu, da bi te iste podatke vratili u posjed firme. <h2>Kriminalne grupe</h2>Istražitelj Federalne uprave policije (FUP) Saša Petrović potvrdio nam je da se to u BiH često dešava te je pojasnio sam princip napada koji mogu izvoditi pojedinci ili organizirane kriminalne grupe. - Radi se o kriptovanju sistema uz umetanje prethodno malicioznog koda, odnosno zlotvornog virusa. Obično ciljaju firme šaljući mailove s prilogom u kojima se nalazi maliciozni kod, a kada on uđe u sistem, sam se nadograđuje, sistem se zaključava te je pristup onemogućen, zaključan. Na to dolazi „ransom“ poruka, obično u virtuelnim valutama, da se uplati otkup svojih podataka. Kada se uplati, onda se ide na deskripciju, odnosno dešifrovanje tih podataka - rekao nam je Petrović.

Kako je dodao, policija nikada ne preporučuje plaćanje otkupnine iz više razloga, a jedan od njih je taj što je i to učestvovanje u krivičnom djelu. Dodao je da barem jednom sedmično FUP zaprimi neku prijavu ili informaciju o ovakvom vidu hakerskog napada, a, kada se desi, gubici se vežu i za stotine hiljada maraka.<h2>Ogromni gubici</h2>- Visina tražene otkupnine zavisi od veličine firme, odnosno kompromitovane mreže, računara... Radi se o desetinama hiljada maraka, čak i milionskim odštetama. Najpoznatiji „ransomware“ napad je bilo zaključavanje naftovoda između Kanade i SAD. Tu su bile milijarde dolara štete, a i otkupnina je bila u milionima dolara. Kod nas to ide otprilike od nekoliko hiljada maraka u protuvrijednosti virtuelnih valuta do desetina, pa i stotina hiljada maraka - rekao je FUP-ov istražitelj Petrović.<h2>Kako se zaštititi</h2>- Moguće je pratiti određene tragove do napadača, jer u svim dosadašnjim istragama koje smo radili i kada smo identifikovali napadača, on je bio u inostranim državama. Gubici su ogromni. Zaštititi se može podizanjem nivoa sigurnosti u firmi, edukacijom uposlenih, ali vrlo malo ljudi razmišlja o IT sigurnosti u svojoj firmi, odnosno to smatraju nepotrebnim troškom, sve dok se ne desi ovakvo nešto - kazao je Petrović.Petrović je naglasio da većinom „stradaju“ firme koje ne brinu o svojoj sigurnosti i ne posjeduju „backup“ podataka.

Traže se otkupnine i u stotinama hiljada maraka, kazao je Petrović, FUP-ov istražitelj

Brojne firme izložene "ransomware" napadu: Hakerima na meti i bh. kompanije

Prema Krivičnom zakonu u Bosni i Hercegovini, počinioci krivičnih djela koji su osuđeni na kaznu zatvora do godinu mogu otkupiti kaznu te biti slobodni nakon što svaki dan zatvora plate do 100 KM. Međutim, problem je u tome što se ovo odnosi i na presuđene ratne zločince.<h2>O kome se radi</h2>Šef Kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović kaže da je bio šokiran kada je dobio informaciju da su neki ratni zločinci platili svoje kazne i nisu odležali ni dana zatvora, zbog čega radi na tome da se to i promijeni.- Značajno mi je da naglasim da se ne radi ovdje o ratnim zločincima koji su otkupili svoju kaznu, a koji su ili Srbi, ili Hrvati, ili Bošnjaci, nego se radi i o Srbima, i o Hrvatima, i o Bošnjacima koji su na ovaj način izbjegli zatvorsku kaznu - pojasnio nam je Magazinović.

Zbog toga je, kako je dodao, predložena izmjena Krivičnog zakona gdje se otkup kazne na neki način zabranjuje u slučaju kada se radi o ratnom zločinu.- Ovdje smo došli do toga da ratni zločin ima cijenu, što je potpuno neprihvatljivo, a u drugi plan stavljam, a to je tema za struku, kako je moguće da se za ratni zločin izriču tako niske kazne koje je moguće pretvoriti u novčani iznos - kazao je Magazinović.<h2>Osjetljivo pitanje</h2>Advokat Vlado Adamović pojasnio nam je i pravilo “dnevni iznosi”.- Prvo se utvrđuju dnevni iznosi primanja, pa onda to može biti i 100 KM po danu, a može biti i manje. A pravila važe za sve jednako. To je problem, zašto bi neko bio po vrsti i visini kazne isključen iz mogućnosti da to otkupi? Znam za teoretske rasprave o prijedlogu da se to izmijeni, međutim, zakonodavac se držao toga da prava važe jednako za sve i to je onda vrlo osjetljivo pravno pitanje - kazao je Adamović.Dodao je da se često misli da se radi o pravu bogatih, što je potpuno pogrešno.

- Drugi je problem – ko uopće izriče kazne zatvora za ratne zločine od godinu? Trebalo bi se fokusirati na vrstu i visinu krivičnih sankcija koje se izriču za ratne zločine. Jer je očigledno, kada je već izrečena kazna zatvora, da je to kompromis. Kako ćete za tako teška krivična djela naći tako malu kaznu? Koji je to skup osobito olakšavajućih okolnosti koji dovodi do toga? Tu je problem - rekao nam je Ademović.<h2>Hoće li biti pozitivan ishod</h2>Magazinović je rekao da je dobio podršku kolega za ovaj prijedlog.- Kako onih u poziciji tako u opoziciji. Dobio sam razumijevanje za prijedlog i na neki način podršku, međutim, često se to dešava da prijedlozi koji su u potpunosti razumni, opravdani na kraju ne budu usvojeni. Naprimjer, zakon o ukidanju akciza na gorivo u nekoliko navrata je prošao i jedan i drugi dom, a na kraju je oboren, za šta niko nema racionalno obrazloženje. Ne usuđujem se ni za ovaj najaviti pozitivan ishod - iskren je Magazinović.* 36.500 KM košta godina zatvora ukoliko uzmemo maksimalan dnevni iznos od 100 KM.

Kako je moguće da se za ratni zločin izriču tako niske kazne koje je moguće pretvoriti u novčani iznos, upitao je Magazinović

Plate kaznu da ne bi ležali u zatvoru: Ratni zločinci kupuju slobodu

Vijest da je preminuo velikan bh. književnosti Dževad Karahasan pogodila je one koji su ga istinski voljeli i poštovali. A to su gotovo svi!Ovaj istaknuti akademik u Sarajevu je boravio u oktobru 2022. kada je dao posljednji intervju za "Dnevni avaz".U omaž njemu, u nastavku prenosimo integralnu verziju intervjua:"Vrhunski bosanskohercegovački, ali i evropski savremeni književnik i profesor Dževad Karahasan ove sedmice predstavio je u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine knjigu 'Dnevnik selidbe'. Riječ je o djelu koje je objavljeno još 1993. godine, a nastalo je tokom opsade Sarajeva. Dva dijela, odnosno eseja, dodana su 28 godina kasnije, tačnije 2021. godine, kada je ovo izdanje ugledalo svjetlost dana.<h2>Neljudske okolnosti</h2>No, to sve najbolje je objasnio Karahasan u vrlo iskrenom i otvorenom intervjuu za “Dnevni avaz”. Svako ko je barem nakratko proveo vrijeme s ovim, po svemu posebnim književnikom i profesorom može posvjedočiti kojom lakoćom sagovornika uvuče u priču, dok način njegovog izražavanja, uz samu mimiku i zvuk glasa, nešto je što ne želite prestati slušati.Osvrnuo se na ratne godine, koje je i sam proveo u gradu za koji će se ispostaviti da je u modernoj historiji najduže bio pod opsadom, govorio je šta znači biti “zarobljen”, ali i o svom zdravlju, odnosno bolesti s kojom se već izvjestan period bori.Rođen je u Tomislavgradu 1953., najveći dio života proveo je u Sarajevu, a sada je najčešće na adresi u Austriji.- Zdravlje nije baš dobro. Ponovo sam na kemoterapijama. Ovaj put sam došao samo zbog svojih doktoranata, na pet dana sam dojurio, između dvije kemoterapije. Jer ne bih se dobro osjećao ako bi mladi ljudi imali problema zbog mene. Moji studenti me obavezuju, ja ih poštujem i volim. Morao sam doći zbog toga. Inače sam, nažalost, dugo vezan za bolnice i takve stvari. Ali bit će dobro - kazao nam je Karahasan.

Kako je prvo izdanje “Dnevnika selidbe” izašlo? - Knjiga “Dnevnik selidbe” je najvećim dijelom napisana za vrijeme opsade Sarajeva. Jedan dio tekstova su kratki zapisi, koji naprosto fiksiraju, bilježe neki događaj, susret, razgovor, a u kojima se reflektiralo, ogledalo ono u čemu smo mi u to vrijeme živjeli. Drugi dio tekstova su eseji, pisani također u to vrijeme, ali duži tekstovi, koji nisu zapis događaja, nego refleksije, razmišljanja, pokušaji da razumijemo ono što nam se događa. Knjiga je prvi put objavljena u kratkoj verziji 1993. godine, u to izdanje ušli su samo ovi kratki tekstovi, koji su, ako tako mogu reći, registrirali stanje ljudskih života ovdje.A ovo izdanje?- Moja urednica u Njemačkoj pročitala je slučajno dva eseja napisana u to vrijeme i htjela je pod svaku cijenu da odradimo još jedno izdanje s ovim velikim tekstovima. Esejima o umjetničkoj istini, o tome šta nam teatar može dati u nenormalnim, vanrednim životnim okolnostima, o odgovornosti književnosti, kulture za zlo koje ljudi proizvode, do toga šta nam može pomoći da preživimo neljudske okolnosti. To je, kažem, dopunjeno izdanje kojem sam ja dodao samo dva eseja napisana nakon rata. Jedan se zove ''Tri koraka k vragu'', a drugi ''Uvod u melankoliju''. Knjiga je izišla 2021. godine, odnosno ovo drugo izdanje, i ponovo je dobila izuzetno dobre recenzije, ''planula'' je. I onda sam po tome zaključio da bi je svakako trebalo objaviti i kod nas, jer mi još živimo, ako ne opsadu, onda posljedice opsade.<h2>Važne stvari</h2>Znate reći da, kada Vam kažu da Sarajevo nije kakvo je bilo, odgovorite da biste se zabrinuli da jeste. Pa kakvo je ono danas, a kakvo je bilo?- Dobro ste me podsjetili… Ljudi mi često, pogotovo vani, objašnjavaju da nije ovo Sarajevo ono koje je nekad bilo, promijenilo se, a ja svaki put kažem: ''Srećom, jeste.'' Jer živo je, zato se mijenja. Sarajevo u koje sam ja došao studirati 1972. bilo je mnogo manje od ovog današnjeg, manje je ličilo na ozbiljnu čaršiju nego ovo današnje. U nekim stvarima je bilo bolje, naprimjer, nisu se na svaku zelenu površinu uglavljivale zgrade, nisu se u stari dio grada uglavljivale supermoderne građevine, pješačke zone su se poštovale, ljudi nisu vjerovali da pokazuju svoju važnost time što imaju pravo voziti auto tamo gdje hodaju pješaci. Dakle, u nekim elementima bilo je bolje od ovog današnjeg, u nekim elementima je bilo manje dobro. Vi danas, ipak, imate mogućnost iz Sarajeva direktno letjeti u Minhen, Berlin, ovamo-onamo, tada niste mogli. Danas ne možete vlakom otići dalje od Zenice, a u ono vrijeme ste mogli ići gdje god ste htjeli. Imali smo fantastičnu željeznicu. Ali u nekim stvarima je ostalo isto. Kao svaki izuzetno izražen identitet, Sarajevo ima neke elemente koji se uopće ne mijenjaju. Naprimjer, humor. U današnjem Sarajevu se svakodnevno proizvode vicevi koji su sjajni, duhoviti, zločesti i veoma slični vicevima koji su nastajali u moje vrijeme. U današnjem Sarajevu ne možete biti “prohodali spomenik”, kao što niste mogli biti ni u ono vrijeme. Sarajlije vas danas, kao i onda, vole ili ne vole. Ali vam se ne dive.Da, to je sigurno… - Danas, kao i onda, Sarajlije znaju da je najbolje što se može brončanom spomeniku dogoditi jeste da ptice kake na njega. I nikome koga vole ne daju da se pretvori u brončani spomenik. Ta skepsa, ironija, sklonost humoru koji je često zločest, ali uvijek duhovit, uopće se nije promijenila. I ima još nekih osobina koje su ostale iste, recimo, svijest o tome da se naš život odvija u konkretnom okruženju, među rajom. U moje vrijeme grupa ''Indexi'' bila je poznata širom Jugoslavije, ali joj nije nikad padalo na um ići na duge turneje, jer je njima bilo važnije da sviraju na svadbi ako njihov jaran ženi sina nego da „mlate“ lovu na turneji. Nešto slično imate i danas u sarajevskoj raji. To su one stvari koje ja strašno volim, koje me vezuju za ovaj grad i koje mi ne daju da odem iz njega. Uostalom, danas se, kao i onda, kod Hadžibajrića sjajno jede, danas se, kao i onda, u Sarajevu jedu najbolji ćevapi na svijetu. Pa i to su važne stvari.

Na koricama knjige ilustriran je izokrenuti grad, kakvo je sigurno Sarajevo tokom devedesetih bilo, kao i mnogi drugi bh. gradovi. Ali, skoro tri decenije od kraja rata, čini se, nismo mnogo odmaknuli.- Da se mi razumijemo, uvijek se pronalaze različiti izgovori za vođenje ratova. Ti izgovori su uvijek u skladu s onim što u jednoj određenoj epohi može funkcionirati kao izgovor. Jer nećete ljude uspjeti oduševiti i gurnuti u rat ako kažete: ''Hajte ratovati da bih se ja obogatio.'' Ratovi se u pravilu vode zbog toga. Jedan sjajni francuski filozof istražuje gdje je Marks (Marx) bio u krivu, gdje je pogriješio i kaže: ''On nije shvatio da se ratovi i revolucije podižu uvijek da bi zaštitili privilegije onih koji vladaju ili da bi iste te privilegije donijeli novoj klasi koja misli da ima pravo na njih.” Pa bogati ljudi zapadne Evrope šalju križare u Palestinu da oslobode Isusov grob od muslimana. Ti ratovi su koštali stotine hiljada života siromaha, milione djece ostavili siročadima i donijeli nezamisliva bogatstva nekima - onima koji su te ratove pokrenuli. Nakon vjere, ratovi su se vodili u ime demokratije, nacije, u ime bilo čega. Kao čovjeku koji živi od kulture i za kulturu, strašno je to što su se ovi balkanski ratovi devedesetih godina vodili u ime kulture i nacije. Snovi o čistoj kulturi su uvijek ekstremno fašistički.<h2>Zahvalan sam</h2>Kako mislite?- Kao što ne može biti čistog života, ne može biti ni čiste kulture. Vi, dok živite, u vezi ste sa svime. Svaki stanovnik ovoga grada ima u sebi iskustvo katoličanstva, pravoslavlja, judaizma, islama, ima u sebi iskustvo srpske, hrvatske, židovske, ruske, engleske, njemačke kulture. Naša predodžba romana temelji se na Bori Stankoviću, koliko i na Aliji Isakoviću, Meši Selimoviću, Ivi Andriću… I onda su došli neki ljudi koji pravdaju okove kulturom, željom za čistom kulturom, i hoće da mog najboljeg prijatelja fra Milu Babića zaštite od mene. Ili da mene zaštite od moje žene. E, to je, ja mislim, jedan od razloga što su naše traume tako duboke i to je jedan od razloga što danas, s mnogo straha, mnogo panike, reagiramo na pokušaje tzv. međunarodne zajednice da nam onemoguće da se osjećamo kao građani i prisile nas na to da se osjećamo kao pripadnici nacija. Ja se svoje nacije ne odričem. Ja pripadam toj zajednici, ali ne dozvoljavam da me se svodi na tu pripadnost i ne dozvoljavam da me uvjere kako mogu biti dobar Bošnjak samo onda kad mrzim Srbe ili Hrvate. Ja ih, Bogu hvala, ne mrzim, ja volim svoje iskustvo života sa Srbima i Hrvatima. Meni su te kulture, te nacije, nazovite to kako hoćete, mnogo dale, ja sam za to zahvalan. Zbog odluke nekih moćnih ljudi da nam oduzmu to, mi danas ovako panično reagiramo na podvale tzv. međunarodne zajednice i ovako traumatizirano u sebi još nosimo užas devedesetih godina.

Prije izbora svakakve retorike u BiH su se mogle čuti, sa svih strana. Građani su se zaista uplašili, upoređujući to sve s devedesetim. - Da vam pravo kažem, ja vam to ne pratim. Ja te izbore nikad nisam uzimao baš zaozbiljno. To je naprosto malo derneka, ono, hajmo svake četiri godine dati ljudima iluziju da od njih nešto zavisi, a jasno je da od ljudi koji izlaze na izbore ne zavisi ništa, koliko ni od ljudi koji ne izlaze na izbore, jer politika je umijeće mogućeg. Ovi koji hoće da vladaju „tamburaju“, pričaju što im padne na pamet. Nažalost, kod nas još pali proizvodnja mržnje, ali niti ko u Bosni, ili na području bivše Jugoslavije, ima snage da ratuje niti ima mogućnosti da ratuje, niti bi bilo jednostavno ljude ponovo pokrenuti u rat kao devedesetih godina. Ja nisam Srbin, nisam Hrvat, nisam Židov, nisam Rom, nisam Talijan, nisam Nijemac, ali volim, poštujem i zahvalan sam i Nijemcima, i Talijanima, i Romima, i Srbima, i Hrvatima, za sve dobro koje su mi dali, koje su mi darovale njihove kulture. Hajte, molim vas, da pokušamo ovu retoriku isključivanja zamijeniti jednom retorikom uključivanja. Isključivanje dobro funkcionira u aritmetici, ali u životu dobro funkcionira samo uključivanje. Hajte da konačno počnemo ponovo uključivati. To je biće Bosne, to je naša tradicija i ja sam zaista zahvalan svojoj sudbini što sam imao priliku rasti i život provesti u toj i takvoj Bosni.<h2>Još se mnogi od nas lecnu</h2>- Još moramo dokazivati da su snovi o čistim kulturama pogubni po sve ljude, pa i po one kojima se želi nametnuti njihova čista kultura. Mi se još moramo pitati kako se može, kako se mora živjeti zajedno. Mi još u sebi negdje nosimo strahove koje smo nosili u ono vrijeme. Još se mnogi od nas lecnu kad vide djecu da se igraju na otvorenom prostoru. Dakle, većina pitanja koje nam je opsada nametnula još je aktualna. Zato mislim da nam je ta knjiga potrebna - kazao je Karahasan.<h2>Mahanje nacijama</h2>- U Jugoslaviji su se nacije priznavale, ali se favoriziralo socijalno i mrzovoljno se gledalo na pretjerano mahanje nacijom. I onda su ljudi iskoristili to uvjeravajući narod da je mahanje nacijom velika stvar, dokaz slobode. E velika mi je sloboda da urlam i vičem: ''Ja sam 'to'!'' Kome smeta da budem ''to'', bio sam ''to'' čitav život prije toga. Ne, ja vam ne vjerujem u to i mislim da zaista nije ni časno ni dobro od tih pseudopolitičara što ovdje prijete, mašu nacijama, uvjeravaju bilo koga da je biti nešto po prirodi stvari jednako biti protiv nekoga - istakao je Karahasan."Redakcija "Dnevnog avaza" izražava iskreno saučešće porodici Dževada Karahasana, kao i svim prijateljima, kolegama, studentima...

Uvijek se pronalaze različiti izgovori za vođenje ratova, govorio je Karahasan

Posljednji intervju za "Dnevni avaz" Dževada Karahasana: Ne dozvoljavam da me uvjere kako mogu biti dobar Bošnjak samo kada mrzim Srbe i Hrvate!

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić obišli su danas poplavljenu Krajinu, odnosno Ključ, Sanski Most, Bosansku Krupu i Bihać.I sami su se uvjerili u ono šta je ova prirodna katastrofa napravila u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.<h2>Uništena cesta</h2>Za kraj posjete, onaj nezvanični dio, ostavljen je Kulen Vakuf. Mjesto u kojem je bujica uništila cestu, doslovno.Tu su dočekani od mještana koji su im poželjeli dobrodošlicu, a umjetnik Mehmed Šiljdedić premijeru Nikšiću poklonio je svoj specifični rad.-	Kao što vidite, devastacija ove ulice je očita. Izvršila se devastacija od bujičnih voda. U toku ovih poplava, naselje Kulen Vakuf je pretrpjelo ogromne materijalne štete, oko 61 objekat kao i poljoprivredne površine. Zaista se nadam, i ovom posjetom premijera Nikšića i ministra Hrnjića, da će Vlada FBiH, kao i niži organi vlasti, kantonalne i vradske uprave uspjeti da nam pomogne u vidu materijalnih sredstava - rekao je za "Avaz" Nermin Dedić, predsjednik savjeta Mjesne zajednice.<h2>Spremni pomoći</h2>Ministar Hrnjić je poručio da je Vlada spremna pomoći Unsko-sanskom kantonu.- I svakom mjestu koje je stradalo u ovim poplavama i svakom čovjeku. Kako ćemo to učiniti, to ćemo sigurno u narednim danima i sedmicama razgovarati. Došli smo danas zajedno da pokažemo odlučnost da USK nije sam - istakao je Hrnjić.Premijer Nikšić je dodao da je posjetom Kulen Vakufu okončana današnja posjeta USK.- Kulen Vakuf, u razgovoru sa svim ovim ljudima, je, vjerovatno, mjesto koje je najviše stradalo u ovim posljednjim poplavama. Nije puno prošlo od posljednjih razgovora s mještanima. U decembru prošle godine, također su bile poplave, a i imali su ogromnu materijalnu štetu. Mi smo danas došli ovdje potpuno svjesni da je puno veća pomoć ljudima data jučer na sjednici Vlade. Ovo je pomoć u vidu iskazane solidarnosti, spremnosti i opredjeljenja da ih podržimo. A, s druge strane nama da vidimo same razmjere ove štete koja je nanesena - kazao je Nikšić.&nbsp;

- Naravno, onaj iznos novca koji smo mi jučer odobrili za dvije opštine i dva grada, koji su iskazali i podnijeli zahtjev... Naravno, i drugi su mogli da podnesu zahtjev koji su se opredijelili više da pišu političke pamflete, saopštenja i kritike nego da zatraže pomoć. Time govore više o sebi nego o federalnoj vladi. Potpuno sam svjestan da su ono interventna sredstva, a ne za saniranje šteta. Tek nam predstoji da sagledamo sav obim štete koji je pogodio USK i da onda tražimo zajedno načine i mogućnosti i solidarnost sa svih nivoa kako da tu štetu saniramo. Na kraju, ono o čemu smo pričali da sa većinom načelnika i gradonačelnika da bi bilo dobro da napravimo određene projekte, da probamo spriječiti i prevenirati ubuduće - poručio je Nikšić za portal "Avaza".

 U toku ovih poplava, naselje Kulen Vakuf je pretrpjelo ogromne materijalne štete, kazao je Dedić

Nikšić nakon obilaska poplavljenih područja u USK: Ovo je pomoć u vidu iskazane solidarnosti i podrške ljudima

Federalni premijer Nermin Nikšić svoju današnju posjetu Unsko-sanskom kantonu okončava u Bihaću, a razlog dolaska je podrška ugorženom stanovništvu kojeg je zadesila poplava nakon obilnih padavina.Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić dočekao je Nikšića na ulazu u Bihać, gdje je poplavljen i put. Podsjećamo, Vlada FBiH jučer je odobrila 500 hiljada KM iz tekuće rezerve za područja Unsko-sanskog kantona pogođena poplavama.Nikšić je danas posjetio Ključ, Sanski Most, Alagić Polje, Bosansku Krupu i Bihać.&nbsp;

Nikšić je danas posjetio Ključ, Sanski Most, Alagić Polje, Bosansku Krupu i Bihać

Nikšić posjetio Bihać: Dočekao ga gradonačelnik

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić boravi danas u posjeti poplavama pogođenoj Krajini.U Bosanskoj Krupi je medijima kazao da je problem predstavljalo što se o planovima u ovim situacijama razmišljalo tek kada se nešto desi. Podsjetio je da su i njegovom prethodnom premijerskom mandatu 2014. godine BiH zadesile velike poplave.<h2>Poplave 2014. godine</h2>- Tada je to bilo više izraženo u ZDK i Posavskom kantonu i drugim dijelovima BiH. Tada smo radili neke procjene i planove, ja ne znam šta je od toga urađeno u prethodnih osam godina, ali znam da su bili jako zainteresovano evropski fondovi za pomoć i to je bilo lako moguće riješiti. Postoji neki projekti u agencijama – rekao je Nikšić.Podsjetio je da jučer vidio izjavu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je prigovorio da kada se prije pet godina spremalo da se naprave regulacije, a da su kod nas neka udruženja koja se bave zaštitom okoliša tome usprotivila.- Kada se ovako nešto desi, onda se hvatamo za glavu. Kada je tako u zemlji EU, možete misliti kako je kod nas. Naravno da treba koristiti planove EU, da trebamo koristiti sve resurse. Može se doći do određenih evropskih fondova. Mnogo je bolje prevenirati nego sanirati posljedice. Postoje i fondovi i mogućnosti za prevenciju. Iako te investicije možda izgledaju velike u tom trenutku, ali s vremenom se pokažu opravdanim – kazao je Nikšić.<h2>Plutali leševi životinja</h2>Smatra da je dobro po Krajinu to što je čovjek iz Bihaća na čelu ministarstva poljoprivrede s obzirom da ono kontroliše Agenciju za vodno područje sliv rijeke Save.- On s lica mjesta zna šta je problem i zna šta se može rješavati. Javljaju se sjećanja na 2014., kada smo gledali kako plutaju leševi životinja – istakao je.Dodao je da svi koji su tražili pomoć i dobili su je.

Smatra da je dobro po Krajinu to što je čovjek iz Bihaća na čelu Ministarstva poljoprivrede s obzirom da ono kontroliše Agenciju za vodno područje

Nikšić: Svi koji su tražili pomoć i dobili su je, javljaju se sjećanja na 2014. godinu

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović danas je u posjeti poplavljenoj Krajini. U Bosanskoj Krupi se susreo i s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem te gradonačelnikom Arminom Halitovićem, a nakon toga je dao izjavu.- Želim naglasiti da sam i u prethodnim danima bio u direktnoj komunikaciji kao član Predsjedništva BiH, s krajiškim gradonačelnicima i načelnicima. I u prethodnim danima sam preduzeo određene aktivnosti, a evo danas sam u cjelodnevnoj posjeti brojnim mjestima u Unsko-sanskom kantonu – rekao je Bećirović.<h2>Angažman OS BiH</h2>Istakao je da Predsjedništvo BiH, a i on kao član tog tijela, pripremilo potrebne odluke ukoliko se jedinice lokalne samouprave opredijele za to da se angažuju i Oružane snage BiH.- Za OS BiH smatram da uvijek trebaju biti na usluzi, kao što i jesu, na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Jutros sam u proceduru na Predsjedništvu BiH uputio i prijedlog da zakažemo vanrednu sjednicu povodom ovih poplava i predložio sam da u početnoj fazi Vijeće ministara izdvoji dva miliona za poplavljena područja u USK i već danas imamo prvi rezultat. Već danas imamo prvi rezultat da je Predsjedništvo BiH izdvojilo milion KM – kazao je Bećirović.<h2>Komunikacija s EU</h2>Mišljenja je da se može uspostaviti komunikacija i sa specijalnim predstavnikom EU, jer kada se utvrdi visina šteta, EU također može pomoći lokalnom stanovništvu.- Osim što smo bili na licu mjesta, razgovarali s ljudima, kada je riječ o državnom nivou pokrenuli smo konkretne aktivnosti, kako bismo ublažili posljedice prirodne nesreće.

Želim naglasiti da sam i u prethodnim danima bio u direktnoj komunikaciji kao član Predsjedništva BiH, s krajiškim gradonačelnicima i načelnicima

Bećirović u Bosanskoj Krupi: Pokrenuli smo konkretne aktivnosti, kako bismo ublažili posljedice prirodne nesreće

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić stigao je u posjetu Bosanskoj Krupi.Kako javlja reporter „Avaza“ s lica mjesta, ispred zgrade lokalnih vlasti su ga dočekali član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji također danas boravi u posjeti Krajini,&nbsp; te gradonačelnik Armin Halitović.Podsjećamo, premijer Federacije BiH već je bio u posjeti Ključu i Sanskom Mostu, a trebao bi posjetiti i Bihać.Nermin Nikšić je za portal "Avaza" u Sanskom Mostu podsjetio da je Vlada FBiH jučer donijela odluku o raspodjeli 500.000 KM za ova poplavljena mjesta.- Četiri lokalne zajednice, dva grada, Bihać i Bosanska Krupa, i dvije opštine, Sanski Most i Ključ, javile su se, tražeći podršku i pomoć. Ovo su interventna sredstva koja će poslužiti za početak. Naravno, kada se povuče voda, tek će se tada znati pravi obim štete. I tada će, ne samo Federalna vlada nego kompletna zajednica, morati da da podršku - rekao je, između ostalog, Nikšić.

Premijer Federacije BiH već je bio u posjeti Ključu i Sanskom Mostu, a trebao bi posjetiti i Bihać

Denis Bećirović, Armin Halitović i Nermin Nikšić

Nikšić stigao u posjetu Bosanskoj Krupi: Dočekali ga Bećirović i gradonačelnik Halitović

Premijer Federacije Nermin Nikšić danas je u službenoj posjeti Unsko-sanskom kantonu zbog nastalih poplava.Njega su dočekali pripadnici civilne zaštite Sanskog Mosta i načelnik Sanskog Mosta Faris Hasanbegović.Podsjetimo, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jučer je odobrila 500 hiljada KM iz tekuće rezerve za područja Unsko-sanskog kantona pogođena poplavama.Prema planu posjete, Nikšić će posjetiti Bosansku Krupu, pa Bihać.

Podsjećamo, Općina Sanski Most i gradovi Bihać i Sanski Most proglasili su stanje prirodne nesreće, a Vlada Unsko-sanskog kantona jučer je proglasila stanje prirodne nepogode na području cijelog kantona.<h2>Posjeta Alagić Polju&nbsp;</h2>Kako javlja naša reporterka s lica mjesta, Nikšić je obišao i mjesto Alagić Polje u Sanskom Mostu.&nbsp;

To je naselje koje je plavilo 2014., 2019., 2022. i 2023. godine.Mještani u Alagića Polju pozdravljali su premijera, poželjeli mu dobrodošlicu i zahvalili mu se.&nbsp;&nbsp;Tokom posjete poplavljenim područjima u Krajini, premijer Nermin Nikšić je podsjetio da je Vlada FBiH jučer donijela odluku o raspodjeli 500.000 KM za ova mjesta. - Četiri lokalne zajednice, dva grada Bihać i Bosanska Krupa i dvije opštine Sanski Most i Ključ su se javile, tražili su podršku i pomoć. Ovo su interventna sredstva koja će poslužiti za početak. Naravno, kada se povuče voda tek će se tada znati pravi obim štete. I tada će, ne samo Federalna vlada nego kompletna zajednica, morati da da podršku - rekao je između ostalog Nikšić za portal „Avaza“. <h2>Uplata sredstava&nbsp;</h2>Dodao je da će sutra sredstva biti uplaćena na račune općina. Prokomentirao je i svoje prisustvo na utakmici Velež-Zrinjski. - Pa recimo jučer u 8 i 15 sam bio sa komesarom Varheljijem (Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje, op.a.), pa na Sarajevo Buisiness Forum, pa s predstavnicima MMF-a, a onda i Svjetske banke, pa sam imao sjednicu Vlade FBiH. I uveče otišao i na utakmicu. To što sam ja danas ovdje sumnjam da će pomoći ikome od ovih ljudi osim onog ljudskog izražavanja brige i solidarnosti. Puno je veća podrška svim ovim opštinama ono što smo jučer uradili na hitnoj sjednici. Volio bih da smo izbjegli i ovaj dio ali ne možete pobjeći od javnosti. Naravno da treba se naći s ljudima u ovim trenucima, ali to sad spinovati i okretati priču... Da sam bio prekjučer onda bi vjerovatno bila priča: "Što si došao, nisi ništa ni obećao. Došao si da se uslikaš i odeš" - rekao je Nikšić za „Avaz“. U videu pogledajte kompletno obraćanje medijima ispred Vatrogasnog doma u Sanskom Mostu.

Prema planu posjete, Nikšić će posjetiti Bosansku Krupu, pa Bihać

Nikšić stigao u Sanski Most: Dočekali ga ekipa civilne zaštite i načelnik

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH stigao je u Ključ. Kako javlja novinarka "Avaza" s lica mjesta, Nikšića je dočekao načelnik Nedžad Zukanović.&nbsp;

U delegaciji s premijerom Nikšićem je i Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH. Domaćini u Ključu su premijera upoznali s informacijom da se rijeka Sana povukla i da je situacija bolja nego jučer.Prema posljednjim mjerenjima nivoa rijeke Sane u Ključu, vodostaj je 203 centimetra a mjerenje je izvršeno danas u 13 sati.&nbsp;

So na otvorenu ranu

Brkić: BiH doprinosi svjetskom sigurnosnom poretku, jača saradnja i partnerstvo sa NATO-om

Komandantica NATO štaba Sarajevo Mekgaha: Alijansa obećala dodatnu pomoć BiH

Vin Dizel za "Avaz": Nadamo se da će nam djeca biti bolja od nas

Sebijin suprug

Ekskluzivni intervju sa Vinom Dizelom sutra u "Dnevnom avazu"

Brojne firme izložene "ransomware" napadu: Hakerima na meti i bh. kompanije

Plate kaznu da ne bi ležali u zatvoru: Ratni zločinci kupuju slobodu

Posljednji intervju za "Dnevni avaz" Dževada Karahasana: Ne dozvoljavam da me uvjere kako mogu biti dobar Bošnjak samo kada mrzim Srbe i Hrvate!

Nikšić nakon obilaska poplavljenih područja u USK: Ovo je pomoć u vidu iskazane solidarnosti i podrške ljudima

Nikšić posjetio Bihać: Dočekao ga gradonačelnik

Nikšić: Svi koji su tražili pomoć i dobili su je, javljaju se sjećanja na 2014. godinu

Bećirović u Bosanskoj Krupi: Pokrenuli smo konkretne aktivnosti, kako bismo ublažili posljedice prirodne nesreće

Nikšić stigao u posjetu Bosanskoj Krupi: Dočekali ga Bećirović i gradonačelnik Halitović

Nikšić stigao u Sanski Most: Dočekali ga ekipa civilne zaštite i načelnik

Video + foto / "Avaz" na licu mjesta: Premijer Nikšić stigao u Ključ

So na otvorenu ranu

Brkić: BiH doprinosi svjetskom sigurnosnom poretku, jača saradnja i partnerstvo sa NATO-om

Komandantica NATO štaba Sarajevo Mekgaha: Alijansa obećala dodatnu pomoć BiH

Vin Dizel za "Avaz": Nadamo se da će nam djeca biti bolja od nas

Sebijin suprug

Ekskluzivni intervju sa Vinom Dizelom sutra u "Dnevnom avazu"

Brojne firme izložene "ransomware" napadu: Hakerima na meti i bh. kompanije

Plate kaznu da ne bi ležali u zatvoru: Ratni zločinci kupuju slobodu

Posljednji intervju za "Dnevni avaz" Dževada Karahasana: Ne dozvoljavam da me uvjere kako mogu biti dobar Bošnjak samo kada mrzim Srbe i Hrvate!

Nikšić nakon obilaska poplavljenih područja u USK: Ovo je pomoć u vidu iskazane solidarnosti i podrške ljudima

Nikšić posjetio Bihać: Dočekao ga gradonačelnik

Nikšić: Svi koji su tražili pomoć i dobili su je, javljaju se sjećanja na 2014. godinu

Bećirović u Bosanskoj Krupi: Pokrenuli smo konkretne aktivnosti, kako bismo ublažili posljedice prirodne nesreće

Nikšić stigao u posjetu Bosanskoj Krupi: Dočekali ga Bećirović i gradonačelnik Halitović

Nikšić stigao u Sanski Most: Dočekali ga ekipa civilne zaštite i načelnik

Video + foto / "Avaz" na licu mjesta: Premijer Nikšić stigao u Ključ