U cijelom svijetu djeca su svakim danom sve deblja. Pred tim problemom ne smijemo zatvarati oči, jer male, pretile debeljuce predstavljaju kandidate za kasnije dijabetičare i srčane bolesnike.
Ono što jedemo kao djeca predstavlja osnovu za formiranje naših navika za cijeli život. Stoga, dragi roditelji, vodite računa o onome što stavljate u svoje korpe tokom kupovine namirnica i čime hranite djecu.
Da bismo vam olakšali, predstavljamo "lošu" (nezdravu) korpu sa 15 omiljenih namirnica i "dobru" (zdravu) korpu sa obiljem zdravih namirnica kao alternativu.
Loša korpa
1 Pizza: Gotova pizza je prva na listi loših namirnica, jer ima previše kalorija i mnogo masnoće.
2 Bijeli hljeb i peciva od bijelog brašna: Sve osobe koje jedu bijeli kruh i peciva od bijelog brašna, umjesto crnog, već od malih nogu počet će dobijati naslage sala u dijelu oko struka, tvrde istraživači u studiji koja je provedena na Univerzitetu Boston. Ove vrste namirnica općenito sadrže manje vlakana koja imaju ključni značaj za zdravo funkcioniranje probavnog trakta.
3 Burgeri: Prosječan burger sa mesom sadrži 263 kalorije i oko 23 grama masnoća, što je za djecu previše za jedan obrok.
4 Čips i slične grickalice: Prema nekim pokazateljima čak polovina djece u razvijenim evropskim državama u svoj organizam unese blizu pet litara jestivog ulja upravo kroz čips i slične grickalice.
5 Razne prerađevine od mesa: Ove namirnice također predstavljaju faktor rizika koji utječe na pojačanu gojaznost kod djece.
6 Kobasice i sudžuk: Mada spadaju u mesne prerađevine izdvojili smo ih da bismo naglasili pretjeranu količinu soli u njima. Osim toga, kalorične su i sadrže puno masnoće.
7 Slatkiši: Omiljene dječije poslastice su pune šećera, raznih aditiva za davanje boje i drugih po zdravlje štetnih sastojaka.
8 Gazirani napici: Djeca koja piju gazirane napitke nabacuju nepotrebne kilograme još od malih nogu. Nije mnogo bolja situacija ni sa voćnim sokovima koje kupujemo u našim supermarketima, jer prema brojnim provedenim istraživanjima većina sadrži tek pet procenata pravog voćnog soka. Sve ostalo su raznorazni aditivi.
9 Pomfrit: Pomfrit je prava zamka sa obiljem masnoće. Tako 100 grama pomfrita sadrži 240 kalorija i 10 grama masnoće.
10 Cerealije sa visokim procentom šećera: Cerealije koje su posebno namijenjene djeci za doručak sadrže velike količine šećera, soli i masnoća. Jedna porcija nekih cerealija sadrži više od četiri supene kašike šećera.
11 Gotove lazanje: Porcija gotovih lazanja od 450 grama sadrži gotovo četiri grama soli. Treba znati da se djeci mlađoj od sedam godina preporučuje dnevni unos soli od dvs grama, a djeci od sedam do 14 godina pet grama.
12 Čokolada: Mliječna čokolada od 75 grama sadrži 395 kalorija (približno jednu četvrtinu dozvoljene dnevne količine za djecu) i oko 13,9 grama zasićenih masnoća, što je sasvim dovoljno za zadovoljavanje kompletnih dnevnih potreba.
13 Sladoled: Dvije kugle sladoleda od vanilije organizam djeteta "obogatit će" sa 160 kalorija i 8,8 grama masnoće, što predstavlja 10 procenata ukupnih dnevnih potreba.
14 Pikantne užine i sendviči: Ove su vrlo ukusne užine i sendviči "nabijeni" solju i masnoćama.
15 Biskvit: Keksi i biskviti su glavni izvor unošenja viška šećera u ishrani djece dobi od tri do 16 godina, stoji u izvještaju koji je napravila Agencija za hranu i lijekove.
Aditivi i hiperaktivnost
Svjetska Komisija za hranu napravila je listu od sedam aditiva koji se povezuju sa hiperaktivnim ponašanjem kod djece. Na web stranici www.actiononadditives.com možete naći ovu listu sa sljedećim štetnim aditivima: E102, E104, E110, E122, E124, E129 i E211. Uglavnom je riječ o aditivima koji se dodaju za poboljšanje vizuelnog efekta ovih proizvoda.
Dobra korpa
1 Hljeb i peciva od cjelovitih žitarica imaju ključni značaj za zdravu ishranu djece. Stručnjaci smatraju da je djeci ovog uzrasta dovoljno devet do 18 grama vlakana dnevno. Jedna kriška hljeb od cjelovitih žitarica sadrži blizu pet grama vlakana.
2 Humus (pašteta od slanutka, paste od susama, limuna i maslinovog ulja) bogat je biljnim proteinima i "dobrim" esencijalnim masnoćama. Servirajte ga uz kriške crnog kruha ili uz mrkvu i uživat će u zdravoj i ukusnoj užini.
3 Burgeri od povrća sadrže samo 112 kalorija i 5,3 grama masnoće kao i desetak grama proteina.
4 Pureća ili pileća prsa su izuzetno zdrava mesa zahvaljujući niskoj sadržini masnoća i visokoj količini proteina.
5 Kobasice od mesa divljači koje nudi tek trećinu kalorija i polovinu masnoća koje sadrži goveđe, odnosno juneće meso, a pravi je rudnik proteina.
6 Pečene grickalice imaju znatno manje ulja od prženih na ulju, a djeca će ih rado jesti.
7 Sušeno voće - suho grožđe, kajsije i suhe šljive - namirnice su kojima možete popuniti zahtjev za pet dnevnih obroka voća. Čaša vode poslije uzimanja ovog voća ili serviranje uz glavno jelo sačuvat će zube vašeg djeteta od djelovanja voćnog šećera.
8 Štanglice od cerealija sjemenki ili voća prelijte jogurtom ili čokoladom i eto ukusne poslastice. Ne šećerite rafiniranim šećerom.
9 Voćni sok je najbolje pomiješati s vodom, a najbolji je onaj koji ste sami iscijedili.
10 Pečeni krompir iz rerne. Kada se sprema na pravilan način, krompir zaista ima visoke nutritivne vrijednosti. Izbjegavajte prženje tanko izrezanog krompira u dosta ulja, radije krompir narežite na deblje kriške i pecite ga u rerni sa malo masnoće.
11 Cerealije bogate vlaknima za doručak. Naviknite djecu na doručak od vlaknima bogate zobene kaše ili muslija, ili oprezno odabranih cerealija, vodeći računa o sadržaju soli i šećera.
12 Svježe voće predstavlja izvanredan izvor antioksidansa i fitohemikalija (biljnih hemikalija). Redovno unošenje voća u organizam još od djetinjstva pouzdan je način zaštite od raznih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
13 Jogurt je bogat florom koja podstiče varenje i jača imunološki sistem djeteta. Naviknite dijete da ga uzima uz svježe voće, te u voćnim kašama, salatama i slično.
14 Povrće - svježe, zamrznuto ili konzervirano, nije bitno. Servirajte ga uz svaki obrok na raznorazne načine.
15 Riblji fileti su veliki izvor niskomasnih proteina. Nastojte ovim štapićima dodati omega-3 i eto vam esencijalnih masnoća za zdrav mozak vašeg djeteta.
Obavezno - doručak
Brojna su istraživanja potvrdila da je doručak najbitniji obrok, a kada su djeca u pitanju obrok koji se nikako ne smije preskočiti, jer doručak utječe na poboljšanje sposobnosti učenja. Zato im ne dozvolite odlazak u školu praznog stomaka.