Prva naučna studija koja je ispitivala funkciju mozga baka sugeriše da su bake možda emocionalno više vezane za unuke nego za svoje sinove i kćerke.

Nova studija objavljena u „Proceedings of the Royal Society B“ prva je koja je pružila neuronski snimak ove bliske međugeneracijske veze.

Skenirali mozgove

Od 1960-ih istraživači su tvrdili da je jedan od razloga zašto žene duže žive, decenijama po prestanku reproduktivnog perioda, taj što su evolucijski prilagođene da pomažu svojim unucima da prežive kroz fizičku podršku koju im pružaju - kako kaže poznata „hipoteza o baki“.

Kako bi bolje razumjeli biološke osnove ove veze i provjerili spomenutu hipotezu, profesor Džejms Rajling, antropolog s Univerziteta u Atlanti, i njegovi saradnici, odabrali su 50 žena koje imaju najmanje jedno biološko unuče starosti između tri i 12 godina i pomoću snimaka funkcionalne magnetne rezonance skenirali mozgove ovih žena dok su gledale fotografije unučića, zatim fotografije svoje djece, i na kraju slike nepoznatog djeteta i nepoznate odrasle osobe.

Emocionalna empatija

- Ono što zaista upada u oči je aktivacija u dijelovima mozga povezanim s emocionalnom empatijom - naglašava Rajling. To sugeriše da bake dobro saosjećaju sa svojim unucima, kada su s njima u interakciji. Ako se unuče smije, one osjećaju radost. Ako unuče plače, one osjećaju dječiji bol i nevolju.

Suprotno ovome, kada su bakama prikazane fotografije njihove odrasle djece, došlo je do snažnije aktivacije područja mozga koji su povezani sa kognitivnom empatijom, odnosno pokušajima da se razumije šta neka osoba misli ili osjeća i zašto, ali s mnogo manje emocionalnog angažmana.

Ovo bi možda moglo pomoći da se objasni iskustvo koje mnoga odrasla djeca imaju kada vide reakciju svojih roditelja koji su mnogo više uzbuđeni što vide svoje unuke nego njih.

- Mala djeca su vjerovatno razvila sposobnost da mogu da manipulišu ne samo mozgom majke već i mozgom bake i majke. Odraslo dijete nema isti taj „slatki faktor“, tako da možda neće dobiti isti emocionalni odgovor - napominje Rajling.

Mozak bake bolje reagira od očevog

- Ovo je prvi pravi pogled na to kako funkcioniše mozak bake - kaže Rajling, napominjući da se ovakve studije na starijim osobama provode uglavnom zbog proučavanja nekih neuroloških bolesti, poput Alzheimerove.

Bake koje su učestvovale u istraživanju s područja Atlante i Džordžije bile su različitih rasa i ekonomskog statusa, a bile su u obavezi i da popune određene upitnike. Pokazalo se da su one bake koje su izrazile veću želju da budu uključene u brigu o unucima imale i snažniju aktivnost u dijelovima mozga odgovornim za motivaciju.

Upoređujući rezultate ove studije sa rezultatima ranijeg istraživanja obavljenog na očevima, Rajling je otkrio da se kod baka snažnije aktiviraju područja mozga povezana s emocionalnom empatijom i motivacijom. Međutim, profesor naglašava da je nalaz samo statistički prosjek i da nije nužno primjenjiv na svakog pojedinca.