Dobro poznavanje engleskog ili stranog jezika daje osobi mnoge prednosti. Međutim, nemaju svi lak proces učenja.

Logoped-defektolog, specijalista za dvojezični razvoj djeteta Marija Elisejeva pojasnila je koliko su validni postojeći strahovi od dvojezičnosti, kako piše Thesymbol portal, a prenosi Yumama.

Oštroumnost i kreativnost

U savremenom svijetu ne možete bez znanja engleskog jezika. Potreban je svuda - da čitate uputstva za novi gadžet, da komunicirate kada putujete u inozemstvo. Dobro poznavanje jezika je prednost pri konkurisanju za prestižni posao i doprinosi napredovanju u karijeri. U svim slučajevima dvojezični su nekoliko koraka ispred – na kraju krajeva, engleski je, zapravo, drugi maternji jezik.

Prednosti dvojezičnosti su naučno dokazane. Djeca koja govore dva jezika u budućnosti će lakše učiti druge. Imaju duboke analitičke sposobnosti, efikasniji su, brže uočavaju detalje i pokazuju visoke akademske rezultate.

Dvojezični se među svojim vršnjacima izdvajaju po oštroumnosti i kreativnosti. Najvažnije je razvijati dvojezičnost od malih nogu.

„Biće zbunjen“ i drugi strahovi

Dvojezičnost nema negativnih aspekata. Ali postoji mnogo mitova o njegovom razvoju i posljedicama.

Strah jedan: problemi logopedije

Postoji mišljenje da je nemoguće naučiti dijete engleski dok potpuno ne savlada svoj maternji jezik - inače postoji rizik od nepravilnog razvoja govornog aparata djeteta. Nastao je zato što većina ruskih logopeda striktno zabranjuje roditeljima da komuniciraju sa djecom na više jezika. Međutim, ovo je samo teorija koja nema naučni dokaz. Ali postoje mnoge studije koje su dokazale da dvojezična djeca imaju manje govornih problema od svojih jednojezičnih vršnjaka. Štaviše, zahvaljujući neobičnoj praksi, govorni razvoj dvojezične djece je aktivniji. To su primijetili, naprimjer, britanski učitelji. Oni preporučuju da djeca sa teškim problemima u govoru nauče drugi jezik.

Optimalno vrijeme za uvođenje engleskog jezika u život djeteta je do tri godine života. Tokom ovog perioda, on će drugi jezik doživljavati kao normu, lakše će ga asimilirati i reprodukovati.

Strah dva: odložen razvoj govora

Nije uzrokovan dvojezičnošću. To je posljedica neuroloških problema kod bebe, nastalih kao posljedica teške trudnoće majke ili stezaljki u vratnoj kičmi pri rođenju. Ove karakteristike imaju direktan utjecaj na razvoj govora djeteta, broj jezika koje čuje nije bitan. Zdrava djeca na isti način prolaze kroz ključne faze razvoja govora: gukanje, prvi izgovor slogova i riječi. Nije važno koje će riječi biti u arsenalu djeteta do 1,5 godina. Glavno je koliko ih ima.

Jednojezično dijete može imati 10 ključnih riječi na svom maternjem jeziku u dobi od godinu i po, dok njegov dvojezični vršnjak može imati 5 riječi na maternjem jeziku i 5 na stranom jeziku. To jeste, rezultat je isti. Dakle, izjava da uvođenje engleskog jezika u život djeteta doprinosi kašnjenju u njegovom govornom razvoju nije ništa drugo do mit.

Ali ako jednoipogodišnja beba ne reaguje na govor upućen njemu, ne prihvata zahtjeve i ne reprodukuje pokazivačke gestove kako bi naznačio njegove želje, trebalo bi da kontaktirate specijaliste. Evo očiglednih simptoma odloženog razvoja govora.

Strah tri: zabuna sa jezicima

Kada roditelji čuju da njihova dvojezična djeca miješaju riječi sa različitih jezika u svom govoru: „Daj mi vode“, „Mogu vrlo brzo“, često se uplaše. I uzalud. Ovo je privremena pojava, tipična za razvoj govora dvojezične djece.

Prolazi kroz nekoliko faza:

- Povezivanje riječi sa predmetom ili radnjom

- Akumulacija rječnika i razumijevanje značenja riječi

- Samouvjereno i svjesno korištenje riječi iz svakog jezika

- Miješanje riječi sa dva jezika u fraze i rečenice

- Sposobnost razlikovanja ovih jezika

Kroz ove faze prolaze i jednojezična i dvojezična djeca koja su počela da uče engleski prije treće godine. Jedina razlika je u tome što dvojezičnoj djeci treba dodatno vrijeme da steknu vještinu odvajanja jednog jezika od drugog. Do četvrte godine, takva djeca su ga, po pravilu, već uspješno stekla i jasno govore.

Odgajanje dvojezičnog djeteta: savjet roditeljima

Ako se porodica djeteta odluči da samostalno razvija dvojezičnost, prvo mora objektivno procijeniti nivo znanja stranog jezika. Kada u porodici postoji osoba koja to govori bez gramatičkih i leksičkih grešaka, pravilno konstruiše rečenice i ima dobar izgovor, proces može odmah da počne.

Ali ako u stranom govoru roditelja postoje grube greške, onda možete početi da radite sa djetetom ne prije nego što napuni godinu dana. Roditelj je jedini izvor bebinog jezika. I ovaj izvor treba da bude najvišeg kvaliteta.

(/J.D.)