Medicina je u prvom redu nauka koja treba savjetovati ljudima najbolju hranu za održavanje zdravlja. Ova Hipokratova tvrdnja nije izgubila na svojoj važnosti, a posebno se to odnosi na ishranu dojenčadi, jer su rast i razvoj u prvoj godini života (dojenački period) izrazito veliki. Tako dojenče do kraja petog mjeseca udvostruči svoju težinu, da bi je do kraja prve godine života i utrostručilo, a poraste 25 centimetara.
Iz hrane dijete dobije potrebne materijale za rast i razvoj. Osnovne hranjive materije su bjelančevine, ugljikohidrati i masti. Rast u prvom redu ovisi o dovoljnom unosu bjelančevina, dok se energetske potrebe zadovoljavaju primanjem ugljikohidrata i masti.
Za odvijanje normalnih metaboličkih procesa u organizmu potrebni su još vitamini, minerali i oligoelementi. Kako je razvoj dojenčeta vrlo intenzivan, to će manjak bilo kojega sastavnog dijela hrane dovesti do ranijeg i težeg poremećaja nego u kasnijoj dobi.
Majčino mlijeko je optimalan način ishrane u prvim mjesecima života, jer sadrži sve potrebne materijale za normalan razvoj djeteta.
Dojenče koje dobro napreduje zadovoljno spava tri do četiri sata nakon obroka, kao i noću. Ima glatku kožu ružičaste boje, dobro razvijen Paniculus adiposus, dobar turgor i tonus muskulature, dosta mokri, stolice su mu zlatnožute boje, pa je onda dojenče dovoljno vagati jednom sedmično.
Trajanje jednog podoja kod donesenog, zdravog eutrofičnog dojenčeta pri dobroj laktaciji majke traje 12-15 minuta. U prvih pet minuta dojenče posiše polovinu od dvije trećine obroka, a u drugih pet minuta veći dio ostatka. Međutim, potrebno je da se dojenče potiče nakon 10 minuta, jer je mlijeko tek pri kraju obroka najvrednije zbog obilnijeg nadolaženja masti.
Osim toga, potpuno pražnjenje dojke najbolji je podražaj na novo lučenje mlijeka. Dojenje više od 20 minuta razvija loše navike kod dojenčeta, napreže majku i stvara ragade na bradavici dojke. S druge strane, dobro razvijeno dojenče koje zadovoljno prestaje sisati nakon 10 minuta ne treba siliti da dalje sisa. U tom slučaju majka sama izdoji ostatak mlijeka.
U pravilu dojenče se stavlja u toku obroka samo na jednu dojku. Ako je ona djetetu dovoljna, onda se dijete stavlja na sljedeći obrok na drugu dojku. Ako je količina mlijeka iz jedne dojke nedovoljna, tada se dohrani i iz druge dojke. Kod sljedećeg obroka počinje se s dojkom s kojom je završena dohrana.
Ishrana dojilje mora biti raznovrsna i bogata vitaminima i mineralima. U to se ubrajaju razne namirnice kao što su meso i mesni proizvodi, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, voće i povrće, hljeb, žitarice... Jednolična ishrana je nepovoljna, naprimjer vegetarijanska ili ishrana pretežno bazirana na mlijeku i mliječnim proizvodima.
Ne preporučuje se ni "krepka" ishrana koja preobiluje mesom, jajima i mašću uz malo ugljikohidrata. Preobilna ishrana dojilje ne pospješuje laktaciju, nego izaziva prekomjerno nakupljanje masti.
Hiperkalorijska ishrana, pretežno s ugljikohidratima, uz smanjen unos masti, ima za posljedicu mlijeko sa smanjenom količinom nezasićenih masnih kiselina. Dojilja može popiti po dvije šoljice kafe, a pušenje treba potpuno odbaciti, jer nikotin prelazi u mlijeko.
