Mostar će u narednih mjesec dana biti u fokusu bh. javnosti, s obzirom na činjenicu da će se 20. decembra u tom gradu održati lokalni izbori.

Riječ je, zasigurno, o historijskim izborima za najveći grad na Neretvi, jer su njegovi stanovnici posljednji put imali priliku da biraju lokalnu vlast 2008. godine.

Volja građana

Tako će Mostarci, među kojima će biti veliki broj onih koji prvi put glasaju, s obzirom na to da do sada nisu imali priliku, nakon punih 12 godina, izaći na birališta i, praktično, naći će se pred historijskim izborom.  

Da su predstojeći izbori u Mostaru, zaista, historijski, potvrđuje i poznati mostarski novinar i analitičar Faruk Kajtaz.

- U svakom slučaju izbore koji se održavaju nakon 12 godina i propuštena tri izborna ciklusa moramo nazvati historijskima. Jer, jednostavno, nije normalno da bilo koji nivo vlasti, odnosno, općine i gradovi, nemaju izbore. Dakle, Mostarci, konačno, na osnovu političkog sporazuma između SDA i HDZ-a, izlaze na izbore i to je ono što je u ovom trenutku najvažnije i što je historijsko, s obzirom na to da znamo kako se vlast dijeli na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, a Mostar je predugo živio bez zakonodavne vlasti, bez Gradskog vijeća, koje bi, konačno, trebalo biti uspostavljeno na osnovu iskazane volje građana Mostara - kazao nam je Kajtaz.

Predizborna kampanja u Mostaru počinje danas, kada će svoj program i aktivnosti predstaviti „Koalicija za Mostar 2020“, koju čine SDA, SBB, DF, SBiH i BPS, Bh. blok, odnosno, SDP i Naša stranka te predstavnici Neovisne liste „Pravo na grad“. U narednim danima to će učiniti HDZ BiH i ostale stranke s hrvatskim predznakom, koje na ove izbore ne idu pod okriljem HNS-a, već samostalno, te Koalicija „Ostajte ovdje za Mostar“, koju čine SNSD i SDS, kao i druge stranke koje su prijavile učešće.

Podsjetimo, posljednji izbori u Mostaru održani su 2008. godine jer je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koja je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).

Takva odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih delegata u Parlamentu BiH, jer su smatrali da, prema Ešdaunovim pravilima, jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas. Tako je Ustavni sud BiH osporio izbor 18 vijećnika iz šest gradskih područja, ali ne i gradsku listu od 17 vijećnika.

Brojni pregovori

Od 2010. godine do danas na stotine pregovora između SDA i HDZ-a BiH, ali i drugih stranaka, i to vrlo često pod okriljem međunarodne zajednice, održano je, ali dogovora o tome kako provesti odluku Ustavnog suda BiH o izjednačavanju vrijednosti biračkog glasa nije bilo. 

Najznačajniji pomak dogodio se tokom pregovaračkog procesa vođenog u Mostaru između predstavnika lokalnih organizacija devet političkih stranaka 2018. godine, kada su se svi tadašnji akteri složili o dva prihvatljiva modela po kojima će se birati vijećnici u Gradsko vijeće Mostara.

Upravo je jedan od tih modela izabran kao rješenje za postizanje dogovora, odnosno, sporazuma između SDA i HDZ-a, koji je potpisan u junu ove godine, a nakon čega su izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na Mostar usvojene u Parlamentu BiH.

Nezahvalne prognoze

S obzirom na činjenicu da u Mostaru 12 godina nije bilo izbora, izborna volja građana, koja se isto toliko nije propitkivala, bit će velika nepoznanica. 

- Bilo kakve procjene o tome šta bi se moglo dogoditi na izborima, eventualno, možemo graditi na osnovu izbornog ciklusa od prije dvije godine, kada su održani opći izbori i, ako na osnovu tih podataka analiziramo neke stvari, možemo zaključiti da manje-više u Mostaru neće biti nekih većih promjena. Ali lokalni izbori su dosta specifičniji od općih, tako da je nezahvalno prognozirati šta bi se moglo dogoditi na izborima u Mostaru - iznio je Kajtaz.