<p>Mađarska je započela izgradnju terminala u Trstu, strateškog projekta koji bi trebao raditi punim kapacitetom do 2028. godine, podržavajući mađarski izvoz i jačajući pristup globalnoj trgovini.</p><p>Državni sekretar Levent Mađar (Levente Magyar) istakao je blisku saradnju sa Italijom, ističući da će luka poboljšati ulogu Mađarske u globalnim lancima snadbijevanja i povećati ekonomsku efikasnost.</p><p>Prva faza uključuje kej od 250 metara i logistički centar od 30 hektara.</p><p>Kako je na društvenim mrežama objavio glasnogovornik mađarske vlade, ova dugoročna investicija osigurava da Mađarska ima direktan pristup moru, smanjujući ovisnost o stranim lukama.</p>

Prva faza uključuje kej od 250 metara i logistički centar od 30 hektara

Mađarska gradi luku na Jadranu

<p>Vlada Federacije BiH uspostavila je namjensku službenu e-mail adresu i elektronski obrazac na službenoj web stranici, putem kojih od danas radnici i građani mogu sigurno i anonimno prijaviti eventualne zloupotrebe u vezi s primjenom odluke o povećanju minimalne plaće, ali i ostvarivanju svih drugih prava radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.</p><p>	Nakon stupanja na snagu Odluke o najnižoj plaći u 2025. godini evidentan je porast broja poziva građana, e-mail upita, kao i poruka putem društvenih mreža upućenih Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i drugim federalnim institucijama o mogućim nepravilnostima u ostvarivanju prava radnika. </p><p>	Stoga je Vlada uspostavila kanal „Zaštita radnika“ kako bi osigurala bržu i efikasniju obradu prijava, te pravovremenu reakciju nadležnih institucija. U skladu sa svojim opredjeljenjem da unaprijedi položaj i status radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je odlučna i da zaštiti prava radnika. Ovim kanalima omogućavaju se sigurne anonimne i identifikovane prijave, čime se osigurava dodatna zaštita radnika i njihova prava.</p><p>	Radnici od danas mogu prijaviti sve nepravilnosti kao što su isplate plaća ispod propisanog minimalnog iznosa, prisilno potpisivanje sporazuma o smanjenju plaće, isplata dijela plaće „na ruke“, a zvanično manji iznos, te otkaze ili prijetnje radnicima zbog primjene novih zakonskih odredbi, kao i druge uočene nepravilnosti. </p><p>	Prijave se mogu podnijeti na dva načina, i to putem e-maila   zastitaradnika@fbihvlada.gov.ba ili anonimno putem elektronskog obrasca (<a href="link: https://fbihvlada.gov.ba/bs/zastita-radnika-fbih-19943">link: https://fbihvlada.gov.ba/bs/zastita-radnika-fbih-19943</a>). </p><p>Mail adresa za prijave i elektronski obrazac nalaze se u tabu „Zaštita radnika“ na početnoj strani službene web stranice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine <a href="www.fbihvlada.gov.ba">www.fbihvlada.gov.ba</a>. </p><p>	Naglašavamo da će svi prijavljeni slučajevi biti povjerljivi, a podaci prijavitelja zaštićeni u skladu sa zakonom. Naš cilj je zaštiti prava radnika i spriječiti bilo kakve nepravilnosti u primjeni propisa. Pozivamo sve radnike da prijave uočene zloupotrebe kako bismo zajednički osigurali poštivanje radnih prava i pravedne uslove rada za sve.</p>

Naglašavamo da će svi prijavljeni slučajevi biti povjerljivi, a podaci prijavitelja zaštićeni u skladu sa zakonom

Vlada FBiH: Otvoren sistem "Zaštita radnika", svi radnici od danas mogu sigurno i anonimno prijaviti zloupotrebe

<p>Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je kroz program inkubatora Centra za razvoj poduzetništva pokrenulo program podrške start up sistemima za mlade preduzetnike. Kroz ovaj program, finansijsku i stručnu podršku dobio je 21 subjekt u Kantonu Sarajevo.</p><p>- Program inkubacije pokazao se kao snažan podsticaj za mlade poduzetnike, pružajući im, pored finansijske i mentorske podrške, priliku da se umreže i steknu konkretne benefite. Posebno nas raduje što su i uspješni bosanskohercegovački privrednici prepoznali vrijednost ovog programa i odlučili na njihov način pružiti podršku startupima, tako su na primjer neki od rezidenata Inkubatora dobili besplatnu izradu web stranice. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo će nastaviti ulagati u ovakve inicijative, jer su one ključne za razvoj privrede i stvaranje prilika za mlade ljude u Bosni i Hercegovini. Uskoro ćemo više govoriti i o novom programu koji pripremamo, a koji će biti izuzetno vrijedan za mlade privredne subjekte - kazao je za "Avaz" ministar privrede KS Zlatko Mijatović (NiP).</p><h2>Potpisan 21 ugovor</h2><p>Svaki od korisnika start up programa dobio je 30.000 maraka granta, poslovni prostor i predviđena sredstva za komunalne troškove.</p><p>- Centar za razvoj poduzetništva je jedinica unutar JU Centar za napredne tehnologije KS. Ovaj projekat je pokrenut prošle godine i on je u nadležnosti Ministarstva privrede KS. Prvi javni poziv je bio objavljen sredinom prošle godine i u prvom momentu je izabrano 25 start up-ova. Potpisan je 21 ugovor, a četiri su subjekta odustala - kazao je za "Avaz" Ensar Mulaosmanović, direktor JU Centar za napredne tehnologije.</p><p>- Cilj Centra je da se preduzetnički duh kroz mlađe generacije afirmiše. Pokušavamo da uključimo tehnologiju. Svi oni start up-ovi koji su u tom segmentu tehnologija i razvoja su nam bitni. Prve godine mi nismo uspjeli da budu tehnološki, malo manje od polovine je IT sektora, nešto je iz oblasti mašinstva, programiranja, 3D tehnologija, tako da možemo reći da smo zadovoljni, pošto u BiH poduzetnički duh ne postoji u institucionalnom obliku, kao što je Centar za razvoj i poduzetništvo. Ovo je prvi centar koji je država osnovala. Svaki od start up-ova dobija 30 hiljada maraka granta, prostor i sredstva za komunalne troškove - dodao je Mulaosmanović.</p>

<h2>Značajna podrška mladima</h2><p>- Podrška koju smo dobili je nama od enormnog značaja iz razloga što smo postavili infrastrukturu s kojom možemo da razvijamo biznis i da donosimo nove proizvode na tržište. Mi se bavimo primarno proizvodnjom pametnih suvenira, ali i pružanjem inžinjerskih usluga i edukacija. To će pomoći što sada imamo dovoljno i reusra i opreme da napravimo proizvode i da ih planiramo na tržište - kazao je za "Avaz" inžinjer Damir Hanić, korisnik ovog programa.</p>

<p>Adnan Jašar, vlasnik foto-video-produkcije kazao je da je iznos kojeg je dobio od Ministarstva osigurao realizaciju složenih projekata.</p><p>- S obzirom na iznos kojeg je Ministarstvo dodjeljivalo i u odnosu na moju ideju koja je u vezi sa foto i video-produkciju, meni je to jako pomoglo s obzirom da je oprema koju trebam jako skupa. S obzirom na njihovu podršku, meni je to olakšalo kupovinu te opreme. To je osnovni i najveći razlog što sam se prijavio na taj konkurs. Mi smo u fazama razvoja, prešli smo sve neke korake koje smo u startu trebali "pješke" raditi, tako da sada možemo raditi mnogo ozbiljnije projekte - kazao je za "Avaz" Adnan Jašar, korisnik start up programa.</p>

<p>Ministar privrede KS Zlatko Mijatović istakao je kako će ovo ministarstvo nastaviti ulagati u inicijative koje su ključne za razvoj privrede.</p>

Uskoro ćemo više govoriti i o novom programu koji pripremamo, a koji će biti izuzetno vrijedan za mlade privredne subjekte, kaže Mijatović

Ministarstvo privrede KS podržalo 21 start up biznis mladih preduzetnika: Svima grant, poslovni prostor i sredstva za komunalije

<p>Direktor Agencije za unaprjeđenje stranih investicija Bosne i Hercegovine  (FIPA) Marko Kubatlija razgovarao je s Huseinom Alnasarom (Hussain Alnassar), vlasnikom kompanije Herbal Spa i Mado u Bosni i Hercegovini, koji posluje ovdje od 2014.godine, i posjeduje više poslovnica.</p><p>Kako se navodi u saopćenju FIPA-e, osim Kuvajta, posluje u Kataru, Bahreinu, Indoneziji, Saudijskoj Arabiji.</p><p>- Uskoro se očekuje prezentacija i najava nove investicije, tematskog parka na području Mostara, čija vrijednost iznosi 43 miliona eura. Riječ je o projektu koji bi bio prvi takve vrste u regionu – saopćeno je.</p><h2>BiH atraktivna lokacija</h2><p>Alnassar je istakao, između ostalog, da koristi svaku poslovnu priliku kako bi predstavio Bosnu i Hercegovinu kao atraktivnu lokaciju za investicije, te da očekuje nove investicije iz Kuvajta.</p><p>Kubatlija je predstavio trenutnu saradnju između dvije zemlje s fokusom na investicije, istakavši da Kuvajt zauzima 15.mjesto na ljestvici zemalja investitora sa uloženih 315 miliona KM do sada.</p><h2>Podrška investitorima</h2><p>U ukupnom iznosu iz Kuvajta dominiraju investicije u oblasti poslovanja nekretninama sa učešćem od 85,9 posto.</p><p>Naglasio je spremnost Agencije da podrži kuvajtske investotore koji dolaze u BiH kroz sve faze investiranja, te da predstavi mogućnosti za ulaganje kuvajtskim investitorima.</p>

Vrijednost projekta iznosi 43 miliona eura

Kuvajtski investitor posjetio FIPA-u: Uskoro prezentacija i najava nove investicije

<p>Posao na pola radnog vremena za mnoge građane je dobar način da poprave svoje kućne budžete, posebno penzionere, a odnedavno, dopunama Zakona o radu FBiH, to je mogućnost studentima da podebljaju svoj džeparac.</p><p>Međutim, nisu rijetke ponude poslodavaca koji traže radnike na četiri sata dnevno. Nažalost, ima i onih koji rade puno radno vrijeme, odnosno 40 sati sedmično, ali su prijavljeni samo na pola. </p><h2>Polovina staža</h2><p>No, u tom slučaju polovina radnog vremena je, zapravo, "rad na crno“. Jasno, ima i onih koji zbog određenih razloga žele raditi samo polovinu radnog vremena.</p><p>Premda su doprinosi, naprimjer, za minimalnu plaću isti i za polovinu radnog vremena i za puno radno vrijeme, staž se obračunava različito. Potvrdili su nam to iz Federalnog zavoda PIO/MIO.</p><p>- Dakle, ako je osoba prijavljena na pola radnog vremena, računat će se polovina staža, to jest, šest mjeseci po četiri sata jednako je tri mjeseca staža - kazao je za "Dnevni avaz“ Tomislav Kvesić, portparol Zavoda PIO/MIO.</p><h2>Sticanje penzije</h2><p>U Zakonu o PIO stoji da „vrijeme koje je osiguranik u obaveznom osiguranju proveo na radu s nepunim radnim vremenom, u skladu s propisima o radu, računa se u staž osiguranja s efektivnim trajanjem razmjerno radnom vremenu provedenom na radu u odnosu na puno radno vrijeme“.</p>

<p>Također, ne postoji opcija ni da se period zaposlenja na nepuno radno vrijeme izjednačava s punim ni kada su osiguraniku potrebni uvjeti za sticanje penzije. S druge strane, u obavezni oblik osiguranja u smislu radnog odnosa ne spadaju privremeni ili povremeni poslovi, ugovori o djelu, autorski i slični ugovori.</p><h2>Koliko je penzionera na tržištu rada?</h2><p>Upravo je u Federaciji BiH značajan broj penzionera koji rade po ugovoru o djelu ili slično. Stoga, iz Zavoda PIO ne raspolažu punim podacima o tome koliko je penzionera danas na tržištu rada u FBiH.</p><p>Poznato je da je gotovo 1.500 korisnika starosne penzije u radnom odnosu. Prema informacijama Zavoda, svi osiguranici koji su ponovo zasnovali radni odnos mogu zatražiti korekcije svojih primanja nakon ostvarenih šest mjeseci staža.</p><p>Podsjetimo, u Fondu PIO Republike Srpske evidentiraju osiguranike po 25 osnova osiguranja. Dakle, osim radnog odnosa, u RS, pored podataka o broju penzionera koji rade puno radne vrijeme, imaju i one koji su angažirani prema raznim vrstama ugovora.</p>

Šest mjeseci po četiri sata jednako je tri mjeseca staža, kaže Kvesić

Iako su doprinosi za plaću isti kao za 40 sati sedmično: Nepuno radno vrijeme ne donosi puni staž

<p class="">Za razliku od inflacije od 2021. do 2023. godine, koja je bila "uvezena“ i odnosila se na šokantan rast cijena u svijetu, inflacija s kojom se trenutno suočavamo je "naša“, a time je i problem BiH.</p><p>Ovo je za “Dnevni avaz”, nakon detaljne analize, izjavio finansijski i bankarski ekspert Dino Osmanbegović. Analizirajući trendove i podatke s kraja 2024. i početka 2025. godine, on ukazuje na usporen rast bruto društvenog proizvoda (GDP) u prošloj godini na blizu dva posto, pad izvoza i rast deficita, rast plaća za nominalno 9,5 posto uz stagnaciju produktivnosti, ali i primijenjeni dramatičan rast minimalne plaće u FBiH, uz raniji u RS.</p><h2>Signal inflacije </h2><p>- Nakon rasta cijena od 6,1 posto u 2023. godini statistički se bilježi usporavanje inflacije na 1,7 posto godišnje, ali rast tzv. temeljne inflacije, koji isključuje hranu i energente, od gotovo četiri posto daje signal da je inflacija tu. U pitanju je splet istovremenih djelovanja koja kreiraju makroekonomsku neravnotežu, gdje ukupna tražnja raste brže od ponude. Ovo je ambijent veoma pogodan za nastavak inflatornih kretanja koja bi, uz usporavanje rasta GDP-a, privredu BiH mogla uvesti i u zonu stagflacije, odnosno rasta cijena uz istovremenu stagnaciju ili pad GDP-a – pojašnjava Osmanbegović.</p>

<p>Analizirao je kretanje novca kroz ključne kanale - kreiranje kredita u bankarskom sektoru, te transfere svih nivoa države kroz budžetske prihode, rashode i eventualni deficit.</p><p>- Od 2022. do 2024. bankarski sektor je zabilježio udio rasta kredita u GDP-u od 2,2 posto, 2,9 i 5,5 posto. Rast u 2024. značajno ubrzava i postaje veoma relevantan kanal transmisije monetarne kreacije i pritiska na cijene. Bankarski sektor produkuje veliku masu nenamjenskih - brzih, keš kredita koji kreiraju dodatnu potražnju, doprinoseći „pregrijavanju“, a ako ona dominantno ide u pravcu uvozne robe, jasni su utjecaji na spoljno-trgovinski bilans koji je već u minusu – ističe Osmanbegović.</p><h2>“Jeftini” depoziti</h2><p>Zaključuje da oba kanala imaju veliki potencijal daljeg rasta, kreiraju dodatnu potražnju i vrše daljnji pritisak na rast cijena. Uposlenici, nakon rasta minimalnih, očekuju povećanja svih plaća, proizvođači i davaoci usluga traže način da povećaju cijene, kako bi kompenzirali rast svojih troškova, dok trgovci to već rade.</p><p>- Banke očekuju daljnji priliv „jeftinih“ depozita, koji su uz aktivan kreditni rast, praćen dobrim performansom u otplati, glavni driveri ostvarene rekordne profitabilnosti. Vlada blagonaklono gleda na rast prihoda, naročito PDV-a, pa će uz zadržane stope doprinosa i poreza na dohotke ostvariti više nego izdašna sredstva za svoju potrošnju. Može se zaključiti da se  radi o „našoj“, „autohtonoj“ inflaciji koja nije bezazlena i za koju treba pripremiti set različitih mjera, mnogo ozbiljnijih od bojkota roba koji nije loš kao signal upućen svima – naglašava Osmanbegović.</p><h2>Socijalno raslojavanje</h2><p>Osmanbegović upozorava da rast plaća vjerovatno doprinosi daljnjem socijalnom raslojavanju, jer nije srazmjeran unutar svih uključenih sektora privrede i vanprivrede, a o penzijama da i ne govorimo. Rast štednje se ne odnosi na sve imaoce računa kod banaka. </p><p>- Rast štednje se, nažalost, ne odnosi na sve imaoce računa kod banaka. Rast cijena hrane ne pogađa sve segmente društva – dodaje Osmanbegović.</p>

Nakon rasta cijena od 6,1 posto u 2023. godini statistički se bilježi usporavanje inflacije na 1,7 posto godišnje

BiH se suočava s "autohtonom" inflacijom

<p>Na lokalitetu pored hotela "Radon Plaza" u ulici Džemala Bijedića u Sarajevu započeti su pripremni radovi uklanjanja starih objekata, čime je označen početak realizacije jednog od najvećih građevinskih projekata u glavnom gradu.</p>

<p>Grupacija “Avaz” planira izgradnju modernog stambeno-poslovnog kompleksa ukupne površine 102.000 m², koji će se prostirati na zemljištu od 42.000 m².</p>

<p>Projekat obuhvata izgradnju sedam stambeno-poslovnih objekata sa 530 stanova i 1.100 garažnih mjesta, čime će značajno doprinijeti urbanom razvoju ovog dijela grada. Rušenje se trenutno odvija na mjestu gdje će biti izgrađena poslovna zgrada površine 12.000 m², koja će na posljednjem spratu sadržavati luksuzne penthouse stanove.</p><p>Podzemna garaža će se nalaziti ispod kompletnog zemljišta, protežući se na dvije podzemne etaže. Parking prostor će sadržavati ukupno 1.100 garažnih mjesta i imat će tri odvojena ulaza i izlaza, čime će se osigurati nesmetan i efikasan saobraćaj unutar kompleksa.</p>

<p>Pored rezidencijalnih i poslovnih sadržaja, u okviru kondominijuma planirana je izgradnja trgova i zelenih površina između zgrada, što će dodatno unaprijediti kvalitet života budućih stanara. Posebna pažnja posvećena je i dodatnim sadržajima – stanarima će u prizemlju zgrada biti dostupni prodavnice, restorani, supermarket, dječiji vrtić, teretana i drugi prateći sadržaji koji će omogućiti udobnost i funkcionalnost svakodnevnog života.</p><p>Ono što ovu investiciju čini još atraktivnijom jeste njena lokacija uz jednu od najprometnijih saobraćajnica u Sarajevu, čime će budući stanari i poslovni korisnici imati odličnu povezanost s ostatkom grada. Tramvajska i autobuska stanica naslonjene su odmah na lokaciju, što omogućava jednostavan pristup javnom prevozu, dok su sarajevski aerodrom i izlaz na autoput udaljeni svega par minuta vožnje, osiguravajući izuzetnu mobilnost i povezanost s regijom.</p><p>Prema planu investitora, prva faza izgradnje trebala bi započeti na ljeto 2025. godine i obuhvatit će tri zgrade, dok je završetak ove faze predviđen dvije godine nakon početka radova.</p>

Grupacija “Avaz” planira izgradnju modernog stambeno-poslovnog kompleksa ukupne površine 102.000 m², koji će se prostirati na zemljištu od 42.000 m²

Fahrudin Radončić u akciji: Počela realizacija jednog od najvećih građevinskih projekata u Sarajevu

<p>Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na hitnoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku kojom se propisuje mjera neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pojedinih proizvoda u trgovinama na malo na teritoriji Federacije BiH.</p><p>Ovom odlukom se za 65 proizvoda, koji su podijeljeni u dvije grupe, propisuje najviši nivo maloprodajnih cijena. Privredni subjekti (trgovci) registrirani za obavljanje trgovine na malo, za ove proizvode obavezni su odrediti cijene najviše do nivoa propisane maksimalne maloprodajne cijene za najmanje jednu vrstu artikla unutar iste kategorije proizvoda, ako ih nude u svom asortimanu.</p><p>U slučaju da određena vrsta artikla istog proizvoda nije dostupna u prodaji, trgovci određuju drugi artikal istog proizvoda koji nude u svom asortimanu, a koji će biti predmet ograničene cijene. Pravna lica registrovana za obavljanje trgovine na malo, u svim svojim prodajnim objektima, obavezna su odrediti najviši nivo maloprodajnih cijena za proizvode, i to za sve proizvode iz prve grupe i najmanje 15 proizvoda (po vlastitom izboru) iz druge grupe.</p><p>Fizička lica registrovana za obavljanje trgovine na malo, u svom prodajnom objektu, obavezna su odrediti najviši nivo maloprodajnih cijena za najmanje 10 proizvoda iz prve grupe.</p>

Objavljena lista sniženih i zaključanih cijena 65 prozivoda

Ovo je 65 proizvoda koje je Vlada FBiH snizila i zaključala

<p>Kako bi se osigurala pravovremena obaviještenost potrošača o maloprodajnim cijenama proizvoda trgovci su dužni uz maloprodajnu cijenu jasno, vidljivo i čitko istaknuti vizuelnu identifikacijsku oznaku, te na ulazu u prodajni objekat ili na drugom mjestu unutar prodajnog objekta i na internet stranici, ako je uspostavljena, jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti plakat koji sadrži minimalno vizuelnu identifikaciju i popis artikala sa navedenom prethodnom (redovnom) cijenom i „Zaključanom cijenom“ istog proizvoda.</p><p>Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje primjena odluka kantonalnih vlada o mjerama neposredne kontrole cijena za sve prehrambene proizvode iz člana 9. Zakona o kontroli cijena. Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke zadužuju se federalna, kantonalne, gradske i općinske tržišne inspekcije.</p><p>Ova odluka se primjenjuje 90 dana od dana stupanja na snagu, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH. Kako je obrazloženo, cilj ove mjere neposredne kontrole cijena je smanjenje inflacije u segmentu osnovnih životnih namirnica, od značaja za svakodnevnu potrošnju građana, te osiguranje njihove pristupačnosti, posebno onim s nižim prihodima. Također, cilj je osigurati raznolikost i konkurenciju na tržištu, omogućujući potrošačima da biraju između različitih opcija, dok istovremeno trgovci održavaju niže cijene koje ne ugrožavaju kvalitet proizvoda. Istaknuto je i da je ova mjera bitna za stabilnost tržišta, zaštitu potrošača i očuvanje zdravog tržišnog okruženja, uz potrebnu fleksibilnost koja omogućava trgovcima da ponude raznovrsne marke (artikle) unutar minimalnih okvira cijena.</p>

Ova odluka se primjenjuje 90 dana od dana stupanja na snagu

Vlada FBiH: Donesena Odluka o određivanju najvišeg nivoa cijena za pojedine proizvode

<p>Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) stupajući na ovu funkciju uveo je niz promjena, a neke od njegovih najava bile su prilično šokantne.</p><p>Neke od njih su o pripajanju Grenlanda i Kanade, dok su odluke poput uvođenja novih carina izazvale nezadovoljstvo i reakcije širom svijeta. Tramp je nedavno najavio i dodatne carine od 10 posto na kineske proizvode, nakon čega su Kinezi uzvratili sličnim mjerama za određene američke proizvode. </p><h2>Rast cijena </h2><p>Iako je u početku tvrdio da trgovinski rat neće uticati na cijene u SAD, sada je promijenio retoriku i priznao da bi ipak moglo doći do poskupljenja.</p><p>Da će cijene sigurno rasti, potvrđuje i izvršni direktor Acera, Džejson Čen (Jason Chen). On je izjavio da će povećanje carina jednostavno prebaciti na krajnje kupce, što znači da će računari i drugi proizvodi postati skuplji.</p><p>-	Mislimo da će deset posto biti standardno povećanje cijena zbog carina. To je vrlo jednostavno - rekao je Čen.</p><p>Očekuje se da poskupljenja počnu već sljedećeg meseca. Primjera radi, najskuplji Acerov laptop na američkom tržištu – 17-inčni Predator Triton – mogao bi poskupiti sa 3.800 dolara na skoro 4.200 dolara, što je povećanje od gotovo 400 dolara.</p><h2>Hoće li i druge kompanije poskupjeti proizvode?</h2><p>Iako se najveće povećanje odnosi na premijum modele, jasno je da američki kupci neće biti zadovoljni time što će morati izdvajati više novca za računare i druge uređaje.</p><p>Ostaje da se vidi da li će i druge kompanije pratiti ovaj trend, s obzirom na to da se oko 80 posto laptopova u SAD uvozi iz Kine. Zbog toga Čen sada razmatra premještanje proizvodnje u druge zemlje, uključujući čak i SAD.</p>

Mislimo da će deset posto biti standardno povećanje cijena zbog carina, rekao je Čen

Tramp opet uvodi carine: Kupci na udaru, računari poskupljuju

<p>Na lokalitetu pored hotela “Radon Plaza” u ulici Džemala Bijedića u Sarajevu započeti su pripremni radovi uklanjanja starih objekata, čime je označen početak realizacije jednog od najvećih građevinskih projekata u glavnom gradu.&nbsp;</p>

Pripremni radovi na stambeno-poslovnom kompleksu

Počeli pripremni radovi rušenja pored hotela "Radon Plaza" u Sarajevu

<p>Krajem prošle godine, Ahmetlići, koji stoje iza kompanije Hifa Petrol, krenuli su u puno preuzimanje velike tešanjske firme.</p><h2>Većinski udjel</h2><p>Nakon što su se ranije kupovinom dionica približili procentu vlasništva od 50 posto, Ahmetlići su objavili ponudu i za preuzimanje preostalog, većinskog udjela od 50,5 posto.</p><p>Riječ je o fabrici pumpi i dijelova koja je 2023. godine imala prihode od preko 27 miliona KM i preko milion maraka dobiti, piše BiznisInfo.ba.</p><p>Dakle, ponuda za preuzimanje se odnosila na 236.935 dionica odnosno većinskog udjela od 50,5 posto u Pobjedi po jediničnoj cijeni od 20 KM.</p><p>Ponudu za preuzimanje prihvatilo je 38 dioničara koji su prodali 7.975 dionica, što predstavlja 1,69 posto od ukupnog broja dionica s pravom glasa ciljnog društva.</p><h2>Prešli prag</h2><p>Dakle, može se primijetiti da je ponudu prihvatio relativno mali broj dioničara, ali dovoljan da Ahmetlići pređu prag od 50 vlasništva u kompaniji. Njihov udio u Pobjedi sada iznosi 51,2 posto.</p><p>S obzirom da je ponuda iznosila 20 posto po dionici, može se izračunati da su za ovaj dio platili oko 160 hiljada KM.</p><p>Ranije smo pisali da su početkom novembra kupili oko 10,5 posto dionica Pobjede koje su bile u vlasništvu Nadine Arnautović, za šta su platili 760 hiljada maraka. Ostale dionice stekli su ranijom kupovinom.</p>

Riječ je o fabrici pumpi i dijelova koja je 2023. godine imala prihode od preko 27 miliona KM i preko milion maraka dobiti

Milioneri iz Tešnja se ne zaustavljaju: Ahmetlići postali većinski vlasnici velike firme

<p>U Brčko distriktu je na ime naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora prošle godine prikupljeno 229.000 KM, rekao je Srni šef Pododjeljenja za razvoj i strategiju komunalnih usluga Predrag Ljubojević.</p><p> </p><p>Ljubojević je podsjetio da je Vlada distrikta donijela odluku da se ova naknada počne obračunavati od 1. januara 2024. godine i da je ona prikazana na računima za utrošenu električnu energiju.</p><p>Prema njegovim riječima, Javno preduzeće "Komunalno Brčko" dužno je da prikupljenu naknadu kvartalno prebacuje na poseban račun.</p><p>Od ukupno naplaćenih sredstava po ovom osnovu, 10 posto će se izdvajati za energetsku efikasnost kroz dodjelu podsticaja za utopljavanje stambenih objekata.</p>

Od ukupno naplaćenih sredstava po ovom osnovu, 10 posto će se izdvajati za energetsku efikasnost 

Prikupljeno 229.000 KM za podsticaj proizvodnje obnovljive energije

<p>Predsjednik MK Grupe i predsjednik uprave AIK banke Aleksandar Kostić izjavio je da njegova  grupacija želi postati jedna od vodećih na regionalnom bankarskom tržištu.</p><p>On je govorio u intervjuu za Bloomberg Adria TV gdje je istakao svoje mišljenje i stavove. </p><h2>Zemlje bivše Jugoslavije&nbsp;</h2><p>-	Primarni fokus bankarske grupacije zemlje su bivše Jugoslavije i ulazak na sva tržišta, gdje nastojimo postati jedna od triju vodećih banaka na svakom od tih tržišta – rekao je Kostić.</p><p>Kostić je izjavio da je takva banka potrebna regiji i kako vjeruje da će u iduće dvije-tri godine biti prilika za kupovinu pojedinih banaka na ovim prostorima. MK Group također planira akvizicije u poljoprivrednom sektoru.</p><p>-	Kompanija do 2028. godine planira uložiti 1,6 milijardi eura u poslovanje, a to se odnosi samo na MK grupu. Kada je riječ o bankarstvu, to je još milijarda eura investicija. Dakle, investicijski ciklus je ukupno nešto ispod tri milijarde eura. Oko dvije trećine odnosi se na bankarstvo i energetiku, a trećina na hotelijerstvo i poljoprivredu – ističe Kostić.</p><h2>Ulazak na tržište EU</h2><p>AIK banka bila je prva iz Srbije koja je ušla na tržište EU-a, ali kada gledamo na regionalnom nivou, još nemamo pravu regionalnu banku.</p><p>-	Ako se ukaže dobra prilika u Bugarskoj ili Rumunjskoj, mogli bismo to pogledati, ali primarni fokus nam je tržište bivše Jugoslavije. Cilj nam je za pet do sedam godina postati jedna od top tri banke na svakom od tih tržišta. Kako stvari stoje, idemo k tome. U Crnoj Gori smo s Hipotekarnom bankom postali banka broj dva, u Srbiji smo akvizicijom Eurobanke banka broj tri, a u Sloveniji smo četvrta ili peta. Nedostaju nam Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, ali nadam se da ćemo uspjeti. Mi iz ovih krajeva malo se bolje razumijemo nego kad su stranci u pitanju. Vjerujem da bi regionalna banka mogla imati tu prednost jer bolje razumije svoje klijente – zaključuje Kostić.</p>

Cilj nam je za pet do sedam godina postati jedna od top tri banke na svakom od tih tržišta

Žele postati jedna od vodećih banaka na regionalnom bankarskom tržištu: Bogati Srbijanac želi kupiti banku u BiH

<p>Džon Jovanović (John) novminovan je za predsjednika i glavnog izvršnog direktora Izvozno-uvozne banke Sjedinjenih Država (EXIM).</p><p>To je potvrdio predsjednik Sjedinjenih Američki Država Donald Tramp (Trump) na društvenoj mreži "Truth Social".</p><p>-	Ponosan sam što nominujem Džona Jovanovića da služi kao predsjednik i izvršni direktor Export-Import banke Sjedinjenih Američkih Država (EXIM). Džon će iskoristiti svoje opsežno iskustvo u finansijama, investicijama i izgradnji poslovanja u sektorima energije, komoditeta i kritične infrastrukture kako bi ponovo učinio Ameriku dominantnom u oblasti energije i proizvodnje - naveo je Tramp.</p>

<p>Dodaje da Jovanović ima master diplomu iz poslovne administracije u finansijama i menadžmentu sa Univerziteta u Pensilvaniji, i diplomu iz političkih nauka sa Univerziteta Prinston.</p><p>- On će neumorno raditi na tome da zaštiti sve dobijene rezultate naših snažnih tarifnih politika, da garantuje da naši izvozi dobiju fer tretman kao i da uvijek stavlja američke kompanije, kao i naš energetski izvoz, na prvo mjesto. Čestitam, Džone! - zaključio je Tramp.</p><h2>Uspješan poslovni čovjek</h2><p>Rođen 1986. godine, Jovanović je svoje djetinjstvo proveo u Čikagu gdje su se doselili njegovi roditelji Nada i Srećko. Osnovne studije završio je na prestižnom Univerzitetu Prinston, a na Univerzitetu u Pensilvaniji je magistrirao poslovnu administraciju za finansije i preduzetnički menadžment.</p><p>Kako navode izvori, njegov otac je imao svoju građevinsku firmu, dok je njegova majka radila kao specijalista za klijente u sektoru osiguranja za upravljanje rizikom korporacije Aon, gdje je obavljala poslove sa komercijalnim pomorskim osiguravajućim računima klijenata.</p><h2>Veliki uticaj </h2><p>Zapravo, njegova majka, koja je radila u sličnoj ulozi za firmu za osiguranje i finansije, imala je veliki uticaj na Džonovu karijeru kao finansijskog stručnjaka.</p><p>Njegova bogata poslovna biografija uključuje rad za kompanije poput Deutsch bank, Berenson, Noble group, Cadent energy partners.</p>

<p>Već petnaest godina je u braku sa suprugom Defni Oz, poznatom blogerkok i TV zvijezdom, kćerkom čuvenog TV doktora Mehmeta Oza, sa kojom ima četvoro djece, kćerke Đovanu Inez, Filomenu Bižu, Domeniku Selin i sina Jovana.</p><p>U Beogradu je bio na čelu regionalne kancelarije međunarodne Američke razvojne finansijske korporacije (DFC). Sa ove pozicije je otišao proke četiri godine.</p>

Ponosan sam što nominujem Džona Jovanovića da služi kao predsjednik i izvršni direktor Export-Import banke SAD, naveo je Tramp

Srbin nominovan za predsjednika i glavnog izvršnog direktora Izvozno-uvozne banke SAD

<p>Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je svojim zaposlenicima da će u srijedu unaprijed dobiti plaću za februar.</p><p> </p><p>Razlog ranije isplate zarada je bojazan da neće biti novčane mase za isplatu redovnih zarada zbog najave banaka da će u sklopu američkih sankcija uvedenih NIS-u, obustaviti sva međunarodna plaćanja 28. februara.</p><h2>Plata i za mart</h2><p>Zaposleni u NIS-u dobili su jutros obavještenje da će plaća u februaru biti isplaćena unaprijed. Nezvanično se razmatra da se do kraja ovog mjeseca avansno isplati i plaća za mart, prenosi Beta.</p><p>- S obzirom na to da se aktivno radi na pronalaženju konačnog rješenja u vezi sa sankcijama SAD-a našoj kompaniji, odlučeno je da se avansna isplata zarada za veljaču realizira do 19. veljače. Naša kompanija je ovu odluku donijela kako osigurala sigurnost i zaštitu i održala financijsku i socijalnu stabilnost zaposlenih - navodi se između ostalog u mailu kojim su obaviješteni zaposleni.</p><h2>Više rješenja na stolu</h2><p>NIS i Vlada Srbije, nezvanično, razmatraju nekoliko rješenja, a sva se svode na to da se pronađe posrednik za kupovinu nafte i opreme na međunarodnom tržištu.</p><p>Jedno rešenje je da neka od inozemnih naftnih kompanija  (spominje se MOL) kupuje za NIS naftu na svjetskom tržištu, koju će ovoj kompaniji preprodati u Srbiji, a za uzvrat dobiti povoljniju cijenu kada se u rafinerijama NIS-a sirovina preradi u naftne derivate.</p><p>Drugo rješenje je da Vlada Srbije formira Agenciju za naftne derivate koja bi se bavila kupovinom i uvozom nafte, a potom bi je u Srbiji preprodavala svim zainteresiranim stranama, uključujući i NIS.</p><p>Treće rješenje je da se formira privatna firma koja bi se bavila kupovinom i uvozom sirove nafte, a potom preprodavala NIS-u u Srbiji. </p><h2>Prodaja udjela</h2><p>Ruska strana je, prema saznanjima Kompasa - info, voljna da Srbiji proda šest posto udjela u NIS-u, čime bi ruski udio spao na 49 posto. Kremlj je navodno zvaničnim kanalima saopćio Vladi Srbije da je to jedini ustupak na koji ruska strana može da pristane i da u ovom trenutku nisu zainteresirani za prodaju NIS-a.</p>

Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je svojim zaposlenicima da će u srijedu unaprijed dobiti plaću za februar

Naftna industrija Srbije unaprijed isplaćuje plaće zaposlenicima

<p>Podjela dizel goriva poljoprivrednim proizvođačima s područja Federacije BiH, osigurana iz robnih rezervi prema odluci Vlade FBiH, započela je danas i u Velikoj Kladuši. Prema podacima Općine Velika Kladuša, pravo na ovu vrstu podrške ostvarilo je 121 poljoprivredno gazdinstvo, kojima će biti raspoređeno ukupno 47.370 litara goriva.</p><p>Raspodjela se vrši na osnovu potvrđenih površina prijavljenih za novčane poticaje u 2024. godini, u skladu s odlukom Vlade Federacije iz septembra ove godine.</p><p>- Kada je riječ o Velikoj Kladuši, pravo na gorivo ostvarili su poljoprivrednici koji su aplicirali na federalne poticaje za određene vrste kultura. Među njima su proizvođači koji su zasijali ječam, zob i tritikale na minimalno 10 hektara te oni koji posjeduju najmanje tri krupna grla stoke. Također, korisnici su i oni koji su zasijali najmanje dva hektara kukuruza te imaju najmanje šest krupnih grla stoke - objasnila je Azra Tahirović, šefica općinske Službe za poduzetništvo, lokalni razvoj i implementaciju projekata.</p><p>Podjela goriva se odvija u fazama. Prvog dana predviđeno je preuzimanje za 41 korisnika, dok će u petak biti nastavljena distribucija preostalih 17.000 litara za još 80 poljoprivrednika.</p><p>Ova podrška stiže uoči proljetne sjetve i predstavlja značajan doprinos u smanjenju troškova proizvodnje za lokalne poljoprivrednike.</p>

Mađarska gradi luku na Jadranu

Vlada FBiH: Otvoren sistem "Zaštita radnika", svi radnici od danas mogu sigurno i anonimno prijaviti zloupotrebe

Ministarstvo privrede KS podržalo 21 start up biznis mladih preduzetnika: Svima grant, poslovni prostor i sredstva za komunalije

Kuvajtski investitor posjetio FIPA-u: Uskoro prezentacija i najava nove investicije

Iako su doprinosi za plaću isti kao za 40 sati sedmično: Nepuno radno vrijeme ne donosi puni staž

BiH se suočava s "autohtonom" inflacijom

Fahrudin Radončić u akciji: Počela realizacija jednog od najvećih građevinskih projekata u Sarajevu

Vlada FBiH: Donesena Odluka o određivanju najvišeg nivoa cijena za pojedine proizvode

Tramp opet uvodi carine: Kupci na udaru, računari poskupljuju

Počeli pripremni radovi rušenja pored hotela "Radon Plaza" u Sarajevu

Milioneri iz Tešnja se ne zaustavljaju: Ahmetlići postali većinski vlasnici velike firme

Prikupljeno 229.000 KM za podsticaj proizvodnje obnovljive energije

Žele postati jedna od vodećih banaka na regionalnom bankarskom tržištu: Bogati Srbijanac želi kupiti banku u BiH

Srbin nominovan za predsjednika i glavnog izvršnog direktora Izvozno-uvozne banke SAD

Naftna industrija Srbije unaprijed isplaćuje plaće zaposlenicima

Počela podjela dizel goriva za poljoprivrednike u Velikoj Kladuši

Biznis

Mađarska gradi luku na Jadranu

Vlada FBiH: Otvoren sistem "Zaštita radnika", svi radnici od danas mogu sigurno i anonimno prijaviti zloupotrebe

Ministarstvo privrede KS podržalo 21 start up biznis mladih preduzetnika: Svima grant, poslovni prostor i sredstva za komunalije

Kuvajtski investitor posjetio FIPA-u: Uskoro prezentacija i najava nove investicije

Iako su doprinosi za plaću isti kao za 40 sati sedmično: Nepuno radno vrijeme ne donosi puni staž

BiH se suočava s "autohtonom" inflacijom

Fahrudin Radončić u akciji: Počela realizacija jednog od najvećih građevinskih projekata u Sarajevu

Vlada FBiH: Donesena Odluka o određivanju najvišeg nivoa cijena za pojedine proizvode

Tramp opet uvodi carine: Kupci na udaru, računari poskupljuju

Počeli pripremni radovi rušenja pored hotela "Radon Plaza" u Sarajevu

Milioneri iz Tešnja se ne zaustavljaju: Ahmetlići postali većinski vlasnici velike firme

Prikupljeno 229.000 KM za podsticaj proizvodnje obnovljive energije

Žele postati jedna od vodećih banaka na regionalnom bankarskom tržištu: Bogati Srbijanac želi kupiti banku u BiH

Srbin nominovan za predsjednika i glavnog izvršnog direktora Izvozno-uvozne banke SAD

Naftna industrija Srbije unaprijed isplaćuje plaće zaposlenicima

Počela podjela dizel goriva za poljoprivrednike u Velikoj Kladuši