Projektirana trasa drinskog nasipa uznemirila je duhove među stanovništvom u Semberiji i izazvala negodovanje većine onih kroz čije parcele treba proći trasa budućeg nasipa.  

Ojačati obalu

Oko 2.000 mještana Janje, Kojčinovca, Amajlija i Popova već je potpisalo peticiju kojom izražavaju svoje nezadovoljstvo projektiranom trasom nasipa. Kažu da nisu protiv izgradnje uz riječnu obalu, ali ne prihvataju da se nasip širine 40 metara gradi čak dva kilometra od obale presijecajući mnoge plodne njive.

Ibrahim Huremović iz Janje kaže da je izgradnja nasipa postala teška priča koja počinje opterećivati dobre međuljudske odnose na ovom području. On kaže da je nepotrebno za nasip uništavati najplodniju sembersku zemlju.

- Nismo protiv izgradnje nasipa, ali ga treba graditi uz obalu, ne širok 40, već pet do šest metara. Bolje bi bilo ojačati kamenu obalu. To bi bilo puno jeftinije i racionalnije. Veći nam problem od poplava predstavlja rijeka Janja nego Drina. Mještani Janje su izgubili oko 450 hektara zemljišta na drugoj obali, u Srbiji, do koga ne mogu doći i obrađivati ga. Izgubili su puno zemljišta i kada je građen kanal Drina – Dašnica. Ovo je treći pokušaj da se mještanima oduzme najkvalitetnije zemljište - kaže Huremović.

Poljoprivrednik Mehmed Šukilović smatra da će to uništiti poljoprivredu, od koje većina mještana Janje i živi.

- Sada planiraju, kako smo mi obaviješteni, da nasipom ide i brza cesta uz Drinu prema Hercegovini. Ovo je za sve nas veliki problem - kaže Šukilović.

Mještani Janje kažu da će veliki broj kuća i vikendica, ukoliko se nasip izgradi planiranom trasom, ostati u plavnom području, između nasipa i rijeke.

- Ne može neko odlučivati o Drini ko ne zna šta je Drina. Odrastao sam na Drini, znam svaki vir i kuda riječna matica ide. Sada su oni došli da to jednostavno izmijene - kaže Blagomir Burić iz semberskog sela Popovi.

Osman Sadiković kaže da dobrovoljno neće pristati na ustupanje svog zemljišta za izgradnju nasipa.

- Neću sam dati, a ako kupuju, neću da prodam. Znači, mogu samo da uzmu nasilu. Dobrovoljno neću dati. Nemam od čega da živim. Odavde se onda mogu samo iseliti - kaže Sadiković.

 Uključiti vlasnike

Dževad Šehić, jedan od inicijatora potpisivanja peticije protiv planirane trase nasipa, kaže da Svjetska banka od početka insistira na tome da svi vlasnici parcela budu uključeni u raspravu o ovom projektu te da taj princip nije ispoštovan.

Smiriti strasti

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, kaže da treba smiriti strasti, jer u ovoj priči niko neće do kraja biti zadovoljan.

- Peticiju potpisuju i oni koji nemaju zemljište pored Drine. Solidarišu se s onima koji imaju. Najvažnije je da vlasnici zemljišta budu pravično obeštećeni. Struka treba da ponudi najbolje rješenje za nasip. Možda će tek naša djeca i unuci biti u prilici da ocjenjuju značaj ovog vodoprivrednog projekta - kaže Maletić.

Stav Ministarstva

Iz Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo RS poručuju da nije moguće izvršiti korekciju trase približavajući se maksimalno lijevoj obali Drine, jer bi objekt bio ugrožen.