U selu Pridvorica koje pripada gačanskom džematu Borač sutra će biti svečano otvorena džamija, čija je obnova počela u avgustu 2016. godine.
Kulturno naslijeđe
Prema riječima Sadeta ef. Bilalića, glavnog imama za Gacko i Bileću, džamija u Pridvorici je biser ahitekture, a ona i prostor oko nje 2013. godine proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i kulturnim naslijeđem.
- Boračka uvala uz Neretvu bila je značajna kroz historiju. Nekoliko stotina metara od džamije nalazi se pravoslavni hram kneza Lazara. Kraj džamije postavljena je nekropola srednjovjekovnih stećaka - istakao je ef. Bilalić.
Dodaje da je Građevinski odbor, na čelu s Edhemom Okerićem, uspješno iznio projekt obnove zajedno s vrijednim i čestitim Borčanima.
- Obnova u ratu porušene džamije je koštala 405.000 KM, kaligrafiju džamije je uradila poznata akademska slikarka Nermina Vehabović-Đulović, a izvođač radova na obnovi džamije bio ”Fajić” d.o.o Mostar - pojasnio je ef. Bilalić.
On je izrazio zahvalnost muftiji mostarskom Salemu ef. Dedovići za njegovo zalaganje za obnovu vjerskih objekata u Gacku i povezivanje ljudi.
Obnovljene kuće
- Islamska zajednica s posebnom pažnjom gleda na povratničke džemate i ona je s njima i uz njih bilo gdje da su. Obnovom džamije Borčani su potvrdili čvrsto opredjeljenje da žive na svojim ognjištima zajedno s drugim narodima, našim komšijama. Do sada su ovdje obnovljene 82 kuće - zaključio je ef. Bilalić.
Kamena munara
Džamija u Pridvorici pripada tipu jednoprostornih džamija s natkrivenim sofama i kamenom munarom. Ne zna se tačno kada je džamija izgrađena, ali se prema načinu gradnje može smjestiti u drugu polovinu 19. stoljeća. Karakteristično za ovu džamiju je ulaz u džamijski harem koji je definiran s dva vertikalno položena stećka.
Šest džemata
Medžlis Islamske zajednice Gacko obuhvata predratnih šest džemata: Borač, Gacko, Kula Fazlagića, Ključ, Cernica, Havtovac i Gračanica.
- Nakon rata MIZ je ponovo aktiviran i uložen je maksimalan napor na obnovi infrastrukture, očišćena su mezarja, oživljava se vjerski život i nastojimo da privučemo naše prognane džematlije da što više dolaze u zavičaj – kaže ef. Bilalić.
