Od početka rata u Ukrajini sigurnosna situacija u svijetu ide ka eskalaciji, a prijetnje mogućim širenjem sukoba Rusije i Zapada brojne evropske zemlje nagnale su da intenzivnije razmišljaju o zaštiti vlastitog stanovništva u slučaju najcrnjeg scenarija.

Švicarci oprezni

Pred informacijom da i jedna Njemačka izrađuje popis bunkera, te planira gradnju novih, kako bi osigurali hitna skloništa za civile, svaka sumnja u potrebu da se razmišlja u ovom pravcu pada u vodu. O tome su unaprijed razmišljali Švicarci, koji 20 posto svog budžeta izdvajaju za sistem zaštite, pa u više od 300.000 skloništa širom države, računajući više od 5.000 javnih, te ona u stambenim zgradama, bolnicama i drugim javnim objektima, svaki od gotovo 8,6 miliona stanovnika ima svoje mjesto.

- Mi smo 2022. godine, kada je počeo rat u Ukrajini, imali nekoliko sastanaka o tom pitanju. Godine 2017., došlo je do izmjena zakona, pa su sva skloništa koja su bila u nadležnosti KUCZ-a predata u nadležnost općinskih struktura civilne zaštite. Tada smo predali nekoliko velikih skloništa, kao i nekoliko stotina hiljada KM prikupljenih po osnovu izdavanja takvih objekata. A izdavali su se za različite namjene, korišteni su kao skladišni prostori, aerobik centri, teretane, svašta nešto – kazao je za “Avaz” Dženan Brkanić, direktor Kantonalne uprave CZ Sarajevo.

Investitori su, pojašnjava Brkanić, dužni da prilikom izgradnje novih objekata izgrade i sklonište ili plate naknadu od jedan posto od vrijednosti grubih radova. Vlada KS i FUCZ su prije dvije godine zatražili i informaciju o stanju skloništa i zaklona, a njihov ukupan broj u KUCZ ne žele otkrivati.

Tajni podatak

- Smatramo to tajnim podatkom, jer ipak je u pitanju sigurnost, ali mogu reći da je od tog broja 46 posto nefunkcionalno. Nadam se da su općine u ove dvije godine nešto uradile o tom pitanju. Došlo je i do gradnje novih skloništa ili zaklona, jer smo dobili nekoliko novih javnih objekata poput škola ili obdaništa. Mislim da se sada generalno više pridaje pažnja civilnim zaštitama i zaštiti stanovništva od različitih hazarda, pa ne daj Bože i u slučaju rata. U slučaju najgoreg jako brzo bi se osposobila i ova neka koja su zapuštenija. Osim skloništa građenih u periodu bivše Jugoslavije, imamo i velike tržne centre, javne garaže, škole i druge objekte, a znam da građani prilikom gradnje individualnih objekata mislili i o tome – ističe Brkanić.

Prema podacima iz pojedinih općina, o kojima su pisali bh mediji, Općina Centar raspolaže sa 51, Novo Sarajevo sa 46, Novi Grad sa 59.

Ostave i ugostiteljski objekti

Većina atomskih skloništa, koja su građena za vrijeme Jugoslavije, koriste se kao ostave ili čak ugostiteljski objekti i nisu u stanju pružiti zaštitu građanima, a za njihovo osposobljavanje potrebna su velika ulaganja, saznaju Nezavisne u CZRS. Na području RS, u sklopu privrednih subjekata, stambenih i drugih objekata, nalazi se 75 atomskih skloništa iz perioda Jugoslavije.

- CZRS nema ingerencije nad tim atomskim skloništima, jer su ona u nekom trenutku prešla u vlasništvo i pod kontrolom su jedinica lokalne uprave, i u većini slučajeva nemaju prvobitnu namjenu. Ona su ili iznajmljena privrednim subjektima za ostave ili građanima za mini ostave, šupe i slično, čak u nekim mjestima, a s obzirom na to da su veličina i do 1.000-1.500 kvadrata, iznajmljivana su kao ugostiteljski objekti - kazao je Trninić za “Nezavisne novine”.