Kada je kao petogodišnjak s majkom i sestrom protjeran iz Srebrenice, Irvin Mujičić (32) ni sanjao nije da će jednog dana, nakon školovanja, napustiti dobar posao pri Ujedinjenim narodima i vratiti se u rodni grad.
LIČNOST DANA
SREBRENICA
Osnovao Udruženje prijatelja prirode „Oaza mira“
Mujičić: Objekti će biti pokriveni plavom pločom. S. Smajlović
Kada je kao petogodišnjak s majkom i sestrom protjeran iz Srebrenice, Irvin Mujičić (32) ni sanjao nije da će jednog dana, nakon školovanja, napustiti dobar posao pri Ujedinjenim narodima i vratiti se u rodni grad.
Vlastitim sredstvima obnovio je roditeljsku kuću u gradu i smjestio 12 ležajeva za turiste. Brzo je odlučio da se bavi seoskim turizmom. Osnovao je Udruženje prijatelja prirode „Oaza mira“ i zasukao rukave.
Kaže da je obišao sva srebrenička sela, upoznao ljude i njihove običaje. Nije poznavao nijedno selo te je imao problema prilikom obilaska. Bilo je lutanja i ulaska u minska polja.
Kupio sedam dunuma zemlje. S. Smajlović
- Registrirao sam sva za turiste privlačna sela i kuće, gdje će oni biti smješteni i posao je krenuo. Samo u prošloj godini ovdašnja sela posjetilo je 4.000 turista iz Italije, Austrije, Španije, Francuske i drugih evropskih zemalja - kazuje Mujičić.
Velika zainteresiranost za seoski turizam, Mujičiću su dali ideju za gradnjom etno-sela. U Lipovcu, dvadesetak kilometara od Srebrenice, pored rijeke Jadar, kupio je sedam dunuma zemlje. Na polovini te parcele trenutno pravi pet kućica po stilu „osačanskih neimara“.
- Na betonskom coklu bit će postavljeni zidovi od borovih oblica, a objekti će biti pokriveni plavom pločom, koju je nabavio iz obližnjeg majdana. Pored kućica bit će izgrađen i mlin na rijeci Jadar – ističe Mujičić.
Prema njegovim riječima, turisti ne traže komfor i udobnost, niti biraju hranu.
- Vole jesti za sinijom i svi iz jedne ćase srkati čorbu i grah te iz tepsije jesti pitu. Kada je u pitanju prenoćište, ni tu nisu probirljivi. Njih interesiraju naši običaji, hrana i druženja. Posebno ih zanimaju pećine, gdje su se srebrenički Bošnjaci mjesecima skrivali u julu 1995. godine, i tamo najduže borave. Rado pomažu povratnicima u poljoprivrednim i drugim poslovima i od njih kupuju proizvode i rukotvorine – naglašava Mujičić.
Namjerava nabaviti još konja. S. Smajlović
- Uz potrebne sadržaje, etno-selo će imati i ergelu, jer pored tri konja namjerava povećati broj jahačkih grla. Do tada će turisti imati na raspolaganju konje Emina Bektića iz Jasenove – riječi su Mujičića.
VELIKA KLADUŠA
U ULICI ŠEHIDA