Vlada bosanskohercegovačkog entiteta RS u četvrtak je izrazila očekivanje da će centrala Interpola u Lionu odbaciti zahtjev ili prijedlog Interpola u Sarajevu za raspisivanjem međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, javlja Anadolu.
Razmatrajući situaciju nakon zahtjeva Suda BiH za raspisivanjem Interpolove potjernice za predsjednikom RS i čelnikom entitetskog parlamenta, Vlada RS je zaključila kako se u ovom slučaju radi o "političkom obračunu s institucijama RS".
Vlada RS-a očekuje "da će u skladu s tim i u skladu sa svojim statutom, centrala Interpola u Lionu odbaciti ovakav zahtjev ili prijedlog kancelarije Interpola u Sarajevu, a po zahtjevu vanustavnog Suda BiH", saopćeno je nakon sjednice u Banjoj Luci.
Statut Interpola
Vlada RS pozvala se na član 3. Statuta Interpola gdje je, kako navodi, "jasno definisano" da se "u organizaciji strogo zabranjuje bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu".
Politička kriza u BiH uslijedila je nakon što je Sud BiH krajem februara nepravomoćno osudio Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a, zbog "nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH".
Tužilaštvo BiH je potom izdalo nalog za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića pod sumnjom u krivično djelo "napad na ustavni poredak" nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila, a Dodik potpisao ukaz o objavi zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u tom bh. entitetu.
Sud prihvatio prijedlog Tužilaštva
Sud BiH potvrdio je u četvrtak da je prihvatio prijedlog državnog Tužilaštva o raspisivanju međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem. Raspisivanje međunarodne potjernice u nadležnosti je centrale Interpola.
Vlada RS-a također navodi kako je "izlazak iz ove ustavnopravane krize" u poništavanju odluka Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH.
- Informišemo javnost u RS i BiH da ovako grubo nasrtanje na institucije RS i njene predstavnike je proizvelo najveću postdejtonsku ustavnopravnu krizu u BiH, a svemu ovome je doprinijelo nametanje odluka i izmjene na Krivični zakonik BiH od strane nelegalnog i nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita - navode iz Vlade RS.
