Nezir Hadžić, bivši direktor "Vodovoda i kanalizacije" oglasio se na Facebooku prvi put nakon što je smijenjen s čela ovog sarajevskog javnog komunalnog preduzeća.
Hadžić je između ostalog, otvoreno prozvao Vladu KS da je građanima prešutjela činjenicu da će doći po povećanja cijene za vodu kada istekne grejs period za otplatu već odobrenog kredita EBRD-a.
Saopćenje Hadžića prenosimo u cijelosti.
"Svjedoci smo da je javnost u Kantonu Sarajevo u prethodne dvije godine vrlo često obavještavana da „dolaze“ sredstva kredita EBRD-a u KJKP VIK i da se tu svi problemi kada je u pitanju normalno vodosnabdijevanje rješavaju. Međutim, prethodna Uprava , kao i ostale upravljačke strukture, su vrlo često upozoravale da stvarni problemi, kada je u pitanju poslovanje ovog Preduzeća, tek nastaju, a nebrojeni su razlozi za to. Upravljačke strukture su i tokom pregovora o zaduženju upozoravale na određene rizike, međutim, zahtjevi KJKP VIK nikad nisu ispoštovani.Nabrojat ću samo neke, a o kojima je javnost malo ili skoro nikako informisana.
Kantonalno preduzeće VIK je već duži niz godina suočen sa problemom nelikvidnosti, odnosno finansijskoj nesposobnosti da svoje dospjele obaveze pravovremeno izvršava, a ključni razlog za to je neekonomska cijena vode, koju je Vlada takvom odredila čuvajući socijalni mir u Kantonu, bez obzira što su se cijene drugih energenata u više navrata mijenjale kako bi se javne firme finansijski održale. U situaciji postojeće cijene, ne treba puno mudrosti da se dođe do zaključka da će sam povrat kredita biti upitan.
Ono što javnost ne zna, a utvrđeno je Studijom izvodljivosti koja je urađena kako bi se definirali uvjeti kreditiranja, je činjenica da do uvećanja cijene za vodu i odvodnju mora doći sa istekom grace perioda i početkom povrata kredita (jedan od uvjeta EBRD-a).
Ovu informaciju Vlada u više navrata osporava, iako je rast cijene jedan od ključnih uvjeta da bi se krenulo u realizaciju predmetnog kreditnog aranžmana. Ovakav stav se dijelom mogao i očekivati, obzirom da trenutna Vlada sigurno neće imati isti sastav kada kredit dođe na naplatu, jer je sljedeća godina izborna. Ova Vlada dakle, neće biti tu, kada kredit dospije na plaćanje i kada se bude trebao ispoštovati uvjet uvećanja cijene koja će biti puno veća u odnosu na trenutnu, što će građani Kantona Sarajevo itekako osjetiti a o čemu se jako malo priča.
Pored rasta cijene, koji Vlada negira, također se vrlo često pominje da je Vlada garant povrata ovog kredita. Međutim, stvarna istina je malo drugačija, a ista je definirana ugovorima o zaduženju na svim nivoima te je ove navode vrlo jednostavno provjeriti.
Naime, Vlada se javlja kao garant u dijelu da ako KJKP VIK ne bude finansijski sposoban da izvrši uplatu dospjelog anuiteta na definirani datum, Vlada bi to u njegovo ime uradila, međutim, za isti iznos u tom momentu Vlada tereti preduzeće, zaračunavajući mu i zateznu kamatu, tako da je KJKP VIK u potpunoj obavezi povrata. Sve ovo je obezbijeđeno mjenicama koje KJKP VIK mora dati Vladi Kantona, a po kojima je sasvim izvjesna blokada poslovanja ovog preduzeća.
Važno je napomenuti da nije samo povrat kredita upitan, sa aspekta finansijskog položaja preduzeća. Upitni su ogromni troškovi obrade kredita (1 posto što čini nevjerovatnih 500.000 KM na ukupan iznos kredita), nakon čega dolaze troškovi za nepovučena sredstva (0,5 posto ukupnog iznosa), pri čemu vrijeme povlačenja ovih sredstava ne zavisi od KJKP VIK doo koji je svoje procedure na vrijeme završio.
Kredit je između Države i EBRD-a potpisan još u maju ove godine, a njegovo ratificiranje na federalnom nivou je završeno tek prije nekoliko dana kako bi se omogućila operativnost ovih sredstava. Koliko će navedena sredstva biti iskoristiva u vremenu isteka građevinske sezone, ostaje da se vidi, a sasvim je izvjesno da će do povlačenja sredstava proći neko vrijeme i da će to definitivno proizvesti nove troškove za preduzeće.
Iako je Vlada ostala u obavezi da u Budžet Kantona ugradi ove troškove kao i troškove PDV-a za buduće nabavke, zvanične potvrde da je tako i urađeno, još nema.
Shodno navedenom, nameće se logično pitanje zašto Vlada insistira na realizaciji navedenog kreditnog aranžmana u situaciji budžetskog suficita u iznosu od 37 miliona KM i jasnim opredjeljenjem, bar za javnost, da je vodosnabdijevanje najveći problem u Kantonu Sarajevo koji se hitno mora rješavati. Ova sredstva su, posmatrajući iz te perspektive, u prethodne tri godine mogla biti obezbijeđena kroz redovno budžetiranje, pri čemu bi se izbjegli značajni dodatni troškovi, i gdje bi procedure bile mnogo jednostavnije.
Preduzeću Vlada dakle nije ostavila nikakvu drugu mogućnost iznalaženja možda i jeftinijih izvora finansiranja, kada već nije htjela redovnim godišnjim izdvajanjem uložiti sredstva u rješavanje problema vodosnabdijevanja.
O tome koliko će ulaganje sredstava EBRD-a stabilizovati vodosnabdijevanje, drugom prilikom."