Da roditelji samo znaju u kakvoj su opasnosti njihova djeca, nikada ih ne bi puštali same da šetaju, voze bicikl i rolaju se u blizini obala korita Miljacke, duž Vilsonovog šetališta. Od 22 postojeće kaskade 21 je ubitačna, upozorava za „Avaz“ profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Zlatko Langof.

Najbolji primjer

Ljute ga, kako kaže, informacije da se kaskade na ovoj rijeci ne mogu urediti, pa da više ne predstavljaju opasnost i ne stvaraju vrtloge.

- To je itekako moguće. Najbolji primjer za to je dionica od Vijećnice do Mosta Suade Dilberović i Olge Sučić, gdje su urađene kako treba, jer je to austrougarska gradnja. Međutim, kamene ploče na njima su zbog neodržavanja, nažalost, propale, pa su i one opasne. Dalje nizvodno do Otoke je skroz drugi tip kaskada, pri kojima se stvaraju smrtonosni vrtlozi - kazao je Langof.

Prema njegovim riječima, primjer da se kaskada može uraditi na ispravan način je ona koja se nalazi odmah ispod mosta na Skenderiji. Na tom mjestu stavljena je velika kamena ploča i vrtlozi se ne stvaraju, smeće se ne nakuplja. U slučaju da neko i upadne u rijeku, ne može stradati.

Manje struja

- Taj ko kaže da je problem u neredovnom čišćenju korita i da bi redovnije čišćenje dovelo do manjih struja i vrtloga, nema pojma. Ako je to istina, onda treba sve nadležne za to tužiti što se nije čistilo češće, ljudi ne bi stradali. Također, izjava da taj ko upadne ne zna plivati i da se zbog toga uguši je netačna. Ako je to već istina, onda neka izvrsni plivač skoči i vidi hoće li preživjeti vrtlog pri kaskadama od Mosta Suade i Olge pa dalje nizvodno - naglasio je Langof.

Uređenje ne košta puno 

Profesor smatra da najbolje rješenje o uređenju Miljacke ipak može dati neki zavod ili institut, i to nakon detaljnog istraživanja. Jedino se tada mogu ponuditi adekvatna rješenja, zatim uraditi projektni plan i zadatak te raspisati tender. On je ponovio da se kaskade mogu srediti pomoću betonskih ploča i vjeruje da to i nije neki ogroman trošak, a spasili bi se ljudski životi.