Ovih dana, Vlada Kantona Sarajevo, vrlo je aktivna na raznim poljima. O tome smo razgovarali s premijerom Marijom Nenadićem, s akcentom na to šta bi izdvojio kao najaktuelnije na čemu se trenutno radi. 

- Vlada je u svakom od svojih 12 okvirnih resora, vrlo ambiciozno krenula da nadoknadi izgubljeno vrijeme iz perioda mart-juni, kada je zbog općeg zastoja izazvanog koronom, život u Kantonu bio prilično zaustavljen. Kao što se vidi, ovih dana puno radimo na pitanjima privrede, infrastrukture, zdravstva, školstva, komunalne infrastrukture, kulture i sporta, boračke i socijalne zaštite i drugim oblastima – kazao nam je Nenadić. 

Uradili rebalans

Radili ste rebalans Budžeta, šta je razlog? 

- Osnovni razlog zašto je ministar Halebić predložio da uradimo rebalans je da Vlada FBiH nije još kantonima prebacila pripadajuća sredstva MMF-a, a želimo da isplatimo plate radnicima u privredi što prije. Ministarstvo privrede je raspisalo javni poziv i čeka se uplata iz FBiH kantonu kako bi uplatila privredi za plata radnika. Radi se o platama za oko 35.000 radnika u 6.300 privrednih subjekata. Ne želimo više rizikovati čekanjem uplata iako se najavljuje da će Vlada FBiH ovo pitanje riješiti na sjednici u slijedeći četvrtak!

Šta ste dogovorili s Udruženjem privrednika?

- Dogovarali smo se i o načinu na koji će se pomoći privredi od preostalog iznosa sredstava MMF-a, jer dio koji Kanton očekuje je oko 37 miliona KM, a za isplatu plata za dva mjeseca neophodno je oko 20 miliona. Privrednici predlažu da se i preostali dio usmjeri na isplatu plata. S općinama smo uglavnom završili onaj dio oko isplate plata za obrtnike i fizička lica čija je djelatnost registrovana na nivou općine. U ponedjeljak se potpisuju ugovori i kreće isplata iz sredstava Turističke zajednice KS radnicima u turizmu i to milion KM. Imamo i sastanak u Agenciji za bankarstvo, s ciljem rješavanja kreditno-garantnog fonda i dogovora o reprogramu kredita u privredi.

Projekti infrastrukture prema ovom što vidimo zaista idu dobro, dosta toga je pokrenuto ili je u završnoj fazi. Koji su najvažniji projekti?

- Aktivnosti na prvoj dionici Prve transverzale idu planiranom dinamikom, uz puno administrativnih problema na terenu. Za 14 dana ističe rok za žalbu na objavljeni javni poziv i ako bude sve po planu, kreću radovi na dionici dugoj 850 metara od Mašinske škole do ulice Braće Begić, uključujući i kružni tok kod Ambasade SAD. Radi se o značajnom projektu vrijednom blizu 22 miliona KM. Što se Prve transverzale tiče do kraja godine planiramo završiti radove na dionici na Šipu pred ulazak u Tunel. U završnoj smo fazi radova i za početak gradnje tunela na Kobiljoj Glavi krajem ove i početkom iduće godine, a projekt je vrijedan oko 30 miliona eura. Radimo i projekte nabavke tramvaja i trolejbusa, te projektima iz kreditnih sredstava koji se odnose na obnovu infrastrukture iz oblasti zdravstva, školstva, kulture i sporta u vrijednosti od 32 miliona KM.

Potpisali smo ugovor sa izvođaćem radova za izgradnju garaže kod Hitne pomoći, koja treba da se završi do 15. novembra, a ovim projektom vrijednim 4,4 miliona KM, bit će osigurano oko 165 novih parking mjesta. U završnoj smo fazi pripreme za realizaciju projekta IX transverzale to jest, povezivanja Grada s autoputem u Novom Gradu kod Centra „Safet Zajko“. Vode se i aktivnosti na početku radova na izmještanju zgrade na Grbavici s ciljem nastavka radova na Južnoj longitudinali. Do jeseni planiramo i početak remonta tramvajske pruge Marin Dvor–Ilidža i na dijelu “S” krivine kod hotela „Holidej In“. Tu su i brojni projekti obnove vodovodne i kanalizacione mreže koje realizira ministrica Glamoč, ali i brojni drugi.

Standard građana

Koji je osnovni cilj?

-Svakako, to je unaprijediti standard građana i vratiti život privredi koja je jako pogođena koronom.

Ovih dana puno se govori o “putu pacijenta”. O čemu se tu radi?

-Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH, ne poznaje termin „put pacijenta“, nego se u stvari radi o načinu ostvarivanja zdravstvene zaštite na primarnom, sekundarnom to jest, specijalističko-konsultativnom i tercijarnom bolničkom nivou.

Ministarstvo zdravstva je u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo KS i zdravstvenim ustanovama pripremilo dokument čiji je cilj usaglašavanje načina ostvarivanja zdravstvene zaštite. Vlada je jako podržala ovu aktivnost, odobrila zapošljavanje više od 150 zdravstvenih radnika, uglavnom na primarnom i sekundarnom nivou zaštite, a to je rezultiralo i da praktično prvi put nakon rata imamo ovako razvijen urgentni sistem zdravstvene zaštite u Općoj bolnici. Prema informacijama koje dobivamo od prof. Ismeta Gavrankapetanovića, direktora Opće bolnice, od uspostave ovog novog načina rada do kraja prošle sedmice pružena je usluga liječenja za 957 građana, bio je 261 prijem u bolnicu, 209 operacija, hitnih operacija 50, radi se povećan broj operacija, CT pregledi...

Vlada je održala sjednicu u Hadžićima, a načelnik je izjavio da je Vlada došla “s obrazom”, s dosta konkretnih projekata i da je ovo prva poslijeratna sjednica Vlade u zgradi Općine Hadžići. Kako to komentirate?

- Bio je to zaista jedan redovan i uspješan dan u radu Vlade. Dobro smo se pripremili i pored održane redovne sjednice, razgovarali smo s načelnikom Ejubovićem o započetim i planiranim projektima.

Kako će se odvijati sljedeća školska godina, hoće li biti redovna nastava ili on line? Kakav je plan?

- Ministar Krivić predložit će rješenje zavisno od razvoja epidemiološke situacije. Uglavnom, stvoreni su pravni i drugi preduvjeti za primjenu oba načina izvođenja nastave. Za 15 do 20 dana, donosit će se odluke! Školstvo je već položilo ispit, uspješno je on-line završena prošla školska godina !

Sektor sigurnosti

Rad Ureda za borbu protiv korupcije?

-Ovo pitanje držimo visoko na ljestvici naših prioriteta i dali smo veliki doprinos jačanju Ureda. Odobrili smo zapošljavanje desetak službenika u ovaj ured, a prethodne sedmice primili smo i značajnu materijalnu podršku od Ambasade SAD, koja je odobrila i finansira i rad Erika Larsona, bivšeg tužioca i sudije, koji je također prošle sedmice angažovan na poziciji višeg savjetnika u Uredu. Imam odličnu i redovnu saradnju sa Erduanom Kafedžićem, šefom Ureda, posebno na planu preventivnog djelovanja u borbi protiv korupcije. Bit će tu još puno posla! Jako nas na ovom planu podržava američka administracija, koja je do sada uložila puno u sektor sigurnosti i borbe protiv korupcije u BiH, na čemu im se i ovom prilikom zahvaljujem.

U oblasti kulture i sporta radite na preuzimanju finansiranja institucija kulture na nivou BiH.

-U ovoj oblasti uradili smo zaista revolucionarne stvari. Ministar Kenan Alikadić je uz veliku podršku 5 ambasadora i rukovodstva UNESCO-a u BiH, pokrenuo aktivnosti na preuzimanju finansiranja 7 institucija kulture na nivou BiH. Osigurali smo sredstva i ako sve bude išlo kako smo planirali Kanton bi privremeno preuzeo finansiranje, pa time i funkcionisanje Zemaljskog muzeja BiH, Historijskog muzeja BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteke BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetničke galerije BiH i Nacionalne i univerzitetske biblioteke. Trenutno Kanton izdvaja oko 773.000 KM na godišnjem nivou, a u slučaju da nam se odobri privremeno finansiranje bit će nam potrebno više od dva miliona KM.

Vlada KS ipak nema mogućnost trajnog rješavanja problema finansiranja tih institucija, jer su osnivačka prava na nivou BiH. Održali smo sastanak sa gospodinom Tegeltijom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i aktivnosti idu u dobrom pravcu. Moramo pribaviti određenu dokumentaciju, nakon čega će Vijeće ministara razmotriti i nadamo se odobriti našu inicijativu!

Značajna sredstva, više od 4 miliona KM, osigurali smo za kapitalna ulaganja u oblasti kulture i sporta. Primjenjujemo i novi model stipendiranja vrhunskih sportista, koji će se nakon postizanja vrhunskih rezultata prijavljivati nadležnom ministarstvu i nakon odgovarajućih procedura ući u sistem finansiranja iz Budžeta Kantona. Puno je urađeno u ovoj oblasti!

Poziv udruženjima

Dokle je stigla realizacija javnog poziva udruženjima za finansiranje kulture i sporta?  

- Projektno finansiranje putem javnog poziva pravnih i fizičkih lica za kulturu i sport radi se prvi put nakon rata u BiH na ovako transparentan način. Radi se o velikim sredstvima, Vlada KS godišnje ulaže oko 5 miliona KM u sport, a u kulturu oko 4 miliona. Bilo je puno otpora ovom javnom i transparentnom modelu finansiranja, ali izdržali smo i to. Po javnom pozivu za 2020. godinu za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture i sporta do sada je dodijeljeno 1.4 miliona KM za kulturu i oko 605.000 KM za sport.

Kakva je saradnja Vlade s Vijećem za mlade KS?

- To bi ipak trebalo njih pitati. Ali, kako smo i obećali, ne donosimo važne odluke koje se odnose na mlade, bez njihovog mišljenja. Uveo sam praksu redovnih sastanaka i konsultacija s Vijećem za mlade. Prvi put je jedna Vlada osigurala i prostor za rad Vijeća za mlade. Od početka ove sedmice, imat će prostor za rad u „Skenderiji“ u prostoru koji je i poznat kao “Dom mladih”. Bit će smješteni blizu Kantona, pomažemo im i uvažavamo se međusobno!

Nabavke medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv korone?

-Ponosim se na ovu aktivnost koju smo proveli i provodimo! Imali smo na raspolaganju 9 miliona KM sredstava iz Budžeta KS i Budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja. Sredstva smo udružili s UNDP-em i kroz odličnu saradnju s njima i donatorima, sredstva smo multiplicirali, te za uloženih manje od milion KM raspoloživog budžeta, osigurali medicinsku i zaštitnu opremu u iznosu od oko 2,4 miliona KM, a pri tome sačuvali oko 8 miliona za daljnje nabavke u zavisnosti od razvoja situacije. Prof. Aida Pilav je preko Kriznog štaba Ministarstva zdravstva objedinila sve potrebe koje su iskazale medicinske ustanove i uskoro ćemo usvojiti i odobriti i ovaj plan nabavki i proslijediti UNDP-u s ciljem pune spremnosti za predstojeću jesen i nastavak borbe protiv pandemije. Civilna zaštita radi to isto za nemedicinske institucije.

Šta je urađeno u oblasti boračke i socijalne zaštite?

- Prije dva dana objavljen je javni poziv za kupovinu stanova, ukupno 54, vrijednosti oko 3,5 miliona KM za pripadnike porodica poginulih boraca i šehidskih porodica, ratne vojne invalide. Donesen je novi Zakon o dopunskim pravima, korisnici su uvedeni u pravo. U oblasti socijalne zaštite, povečana je osnovica za isplatu socijalnih naknada i puno drugih važnih pitanja kao što su uvođenje u sistem finansiranja Udruženja “Dajte nam šansu” koje pruža podršku djeci i drugim osobama s poteškoćama u razvoju i njihovim porodicama.

Parada ponosa? 

- Ja ovo pitanje vidim kao pravo jedne grupe građana Kantona iz Zakona o mirnom okupljanju. BiH je potpisnica međunarodnih konvencija, prije svega Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a Konvencija je sastavni dio Ustava BiH. Ljudska prava se primjenjuju po modelu njihove sveobuhvatnosti i ukupnosti, to nije “švedski stol” u smislu izbora koja će prava država poštivati, koja ne. Svi građani su pred Ustavom, zakonom i međunarodnim konvencijama, na jednak način, bez diskrimicije po bilo kojem osnovu, zaštićeni u smislu njihovih zagarantiranih prava i sloboda. Sarajevo je i prošle godine pokazalo otvorenost po ovom pitanju, protesti su održani, bilo je i kontraprotesta, sve u skladu sa zakonom.

Dvoje ministara dalo je ostavku, kako to komentirate?

- Da, ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Jasna Agić je još prije mjesec i po najavljivala ostavku zbog ozbiljnih zdravstvenih problema, a u subotu me ministar zdravstva prof. Rusmir Mesihović, također obavijestio da je podnio ostavku. On je zadnjih mjesec dana već imao jednu operaciju, a sada mu se zdravstveno stanje i dodatno pogoršalo. On je o tome obavijestio predsjednike dvije od tri stranke u vlasti, Radončića (SBB) i Komšića (DF). Rad u Vladi nije nimalo lak posao, radi se pod stalnim stresom i pritiskom i takav rad siguran sam, ima veliki odraz na zdravlje.

Problem migranata

Šta se dešava s pitanjima migranata?

- Nezadovoljan sam nerješavanjem pitanja migranata, ne samo u Kantonu nego u čitavoj BiH. Bojim se da će ovo pitanje, ovakvim pasivnim odnosom nadležnih institucija na nivou BiH, postajati sve složenije. Broj migranata se povečava, nema strateških odluka s nivoa BiH ni na planu zaštite granica i spriječavanja ulaska migranata u BiH, ali ni na planu donošenja državnih strategija i odluka važnih za trajno rješavanje ovog pitanja. Kantoni su prepušteni sami sebi, izostaje koordinacija, a posebno je teško stanje u Sarajevu, Bihaću i Tuzli! Država se mora prije nego što u potpunosti izgubi kontrolu nad ovim procesima, zaštiti od nekontrolisanog priliva migranata. Pa, pogledajte šta radi Evropska unija, Hrvatska, Slovenija... Bit će to veliki problem za BiH ako se ovako nastavi!

Poruka za kraj intervjua?

- Brinem jako zbog velikog i nerealnog opuštanja građana kada je riječ o zaštiti i borbi protiv korone. Nadležni nas stalno upozoravaju. Distanca, zaštitna oprema i održavanje lične higijene su nešto što građani moraju poštovati, uz pridržavanje drugih izdatih mjera i preporuka kriznih štabova Federacije i Kantona!