Lejla Brčić u januaru ove godine imenovana je drugi put za ministricu pravde i uprave Kantona Sarajevo. Ona je u intervjuu za „Avaz“ govorila o brojnim temama, između ostalog, o Prijedlogu zakona o sprečavanju nepotizma, saradnji s Uredom za borbu protiv korupcije, tužbama protiv KS, izradi protokola za sprečavanje seksualnog uznemiravanja.
Koji su bili Vaši prvi potezi nakon preuzimanja ministarske funkcije i koje ste ciljeve sebi postavili u narednom periodu?
- Kao što je definirano i kroz program nove skupštinske većine za formiranje vlasti u Kantonu Sarajevo, prvi potezi koje sam povukla uime Ministarstva pravde KS su u funkciji borbe protiv korupcije i jačanja transparentnosti u radu institucija. U tom smislu uspostavljena je komunikacija s predstavnicima Ureda za borbu protiv korupcije Erduanom Kafedžićem i Erikom Larsonom (Eric). U budžetu KS, na zahtjev ovog ministarstva, osigurano je povećanje sredstava za finansiranje Ureda, za oko 30 posto više sredstava je izdvojeno u budžetu za 2021. u odnosu na 2020. godinu.
Osim navedenog, povećan je nadzor nad institucijama i preduzećima u KS s ciljem kontrole nad provođenjem Uredbe o javnosti rada, koja je u funkciji osiguranja proaktivne transparentnosti institucija.
Također, Vlada je prihvatila prijedlog Ministarstva o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi. Ključne izmjene se odnose na definiranja prava žalbe za kandidate u postupku za prijem državnih službenika, što će cijeli proces prijema u državnu službu učiniti transparentnijim. Ministarstvo pravde bilo je i nosilac aktivnosti na izradi protokola za sprečavanje seksualnog uznemiravanja. Formiran je ekspertni tim koji radi na izradi ovog vrlo važnog dokumenta čije usvajanje očekujemo tokom marta. I na koncu, tu su, naravno, aktivnosti na finaliziranju teksta Prijedloga zakona o sprečavanju nepotizma kako bi ga Vlada Kantona Sarajevo što prije usvojila.
Koliko je važno da Kanton Sarajevo dobije zakon o sprečavanju nepotizma? Kako gledate na ulogu Erika Larsona, kakva je vaša saradnja?
- U okolnostima u kojima živimo i poslujemo, kada postoji visok stepen, rekla bih opravdanog, nepovjerenja građanki i građana u vlast, posebno u dijelu zapošljavanja u javni sektor, cijenim da je od neupitnog značaja donošenje jednog ovakvog zakona kojim će se isključiti svaki oblik sumnje u zapošljavanje po osnovu rodbinske i/ili stranačke povezanosti u državne institucije. Dolaskom Larsona značajno se, u pozitivnom smjeru, promijenila percepcija rada Ureda i generalno borbe protiv korupcije u Kantonu Sarajevo.
Ured je, prije dolaska Larsona, veoma dobro radio svoj posao, ali njegovim aktivnostima poraslo je i povjerenje građana, ali i javnosti generalno, što mislim da je izuzetno važno.
S razlogom je prvi zvanični sastanak koji sam održala u svojstvu novoimenovane ministrice pravde bio upravo s Larsonom i Kafedžićem. Tada smo dogovorili da 18. februara implementiramo tematsku sjednicu Vlade na temu borbe protiv korupcije na kojoj će nam, prvenstveno Larson, iznijeti očekivanja koja imaju prema Vladi. Ono oko čega imamo nesporan konsenzus jeste da nezavisnost Ureda ni u kom momentu ne smije biti dovedena u pitanje.
Dugo se najavljuje usvajanje zakona o lokalnoj samoupravi. Šta je potrebno uraditi kako bi KS dobio kvalitetno zakonsko rješenje i šta bi ono podrazumijevalo?
- Kao što znate, u prvom dijelu mandata provedena je opsežna javna rasprava čija je tema bila Nacrt zakona o lokalnoj samoupravi. Posjetili smo sva općinska vijeća, te Gradsko vijeće, i razgovarali direktno s vijećnicima, organizirali niz sastanaka s općinskim načelnicima i gradonačelnikom.
Zajednički stav predstavnika lokalnih zajednica je bio da su amandmani na Ustav KS iz 2017. godine kojima se reguliraju pitanje i podjela nadležnost neprihvatljivi, pa da samim tim ne možemo doći ni do teksta zakona o lokalnoj samoupravi koji bi bio prihvatljiv. Dogovoreno je da će biti formirana radna grupa koja će raditi na izradi teksta novih amandmana na Ustav KS, a posljedično i tekst Prijedloga zakona o lokalnoj samoupravi. U međuvremenu je došlo do smjene vlasti i cijeli taj proces je zaustavljen.
Kako je u određenoj mjeri na lokalnim izborima 2020. godine došlo i do promjene u strukturama općinskih vlasti, Ministarstvo je trenutno u fazi pripreme sastanka s lokalnim zajednicama kako bismo sagledali trenutna opredjeljenja, te odmah nakon toga krenuli u koordinirane izmjene Ustava ili donošenje zakona o lokalnoj samoupravi, u ovisnosti od dogovora i opredjeljenja lokalnih vlasti.
Kanton Sarajevo godinama je zatrpan tužbama radnika zbog nepoštovanja radničkih prava. Je li se drugačijom politikom ovaj negativan trend mogao spriječiti?
Neodgovorno upravljanje javnim sredstvima i donošenje štetnih odluka za posljedicu ima milionska dugovanja prema radnicima u Kantonu Sarajevo, kako u pogledu glavnice, odnosno osnovnih troškova tako i troškova postupka i zateznih kamata. Mi, kao Vlada, upravo na jednoj od posljednjih sjednica za jedno od javnih preduzeća tražili smo postupanje nadležnih s ciljem sankcioniranja odgovornih osoba. Postavlja se pitanje kako je moguće da se porez ne plaća godinama i da se stvore milionski dugovi, a da niko ne reagira? Postavlja se pitanje kako neka vlada ili neki ministar ili neki direktor može donijeti jednostranu odluku o smanjenju naknade, npr. za topli obrok, a da pritom ne izmijeni propise (ili interne akte) koji reguliraju navedeno pitanje, pa svjesno kreira pravnu osnovu za tužbe kojima sada svjedočimo.
Ovo je problem neodgovornih politika i nedomaćinskog upravljanja javnim sredstvima. Onog momenta kada prvi put bude procesuiran nosilac javne funkcije zbog donošenja štetnih odluka, počet će se mijenjati svijest. Mi ćemo sa svoje strane uraditi sve da podnesemo argumentirane i dokazima potkrijepljene prijave protiv odgovornih, a ostatak posla je na nadležnim institucijama.
Šta će protokol za postupanje i prijavljivanje seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja značiti za institucije KS?
Funkcija protokola je uspostavljanje učinkovitih i za javni sektor Kantona Sarajevo jedinstvenih procedura prevencije, otkrivanja i prijavljivanja seksualnog uznemiravanja. Ideja je da se pri Zavodu za pružanje besplatne pravne pomoći uspostavi tzv. Sigurna kancelarija koja će biti centralno, koordinirajuće tijelo za pružanje svake vrste (pravne, psihološke) podrške i pomoći žrtvama uznemiravanja, ali i institucijama kako bi djelovale na prevenciji i uspješnom rješavanju situacije kada otkriju ili imaju sumnju na počinioce uznemiravanja, a sve kako bi u konačnici počinioci bili adekvatno procesuirani.
