U sarajevskom Švrakinom Selu pronađen je stari vodovod za koji je profesor historije Enver Imamović naveo da tek treba utvrditi iz kojeg vremena tačno datira, ali da nije isključeno da datira iz perioda rimske vladavine.
- S obzirom da mnogi znaju, osobito moji bivši studenti kojima sam predavao arheologiju, kao i to da sam svojevremeno bio na čelu Zemaljskog muzeje i da se bavim izučavanjem prošlosti, često mi odasvud javljaju kada se negdje naiđe na nešto zanimljivo, bilo da je riječ o stećcima, natpisu, skeletu i sl. Tako mi je nedavno javljeno da se u Sarajevu, tačnije u Švrakinom selu, kopajući u dvorištu naišlo duboko u zemlji na zemljane cijevi. Kopajući jednu su razbili. Bili su iznenađeni da kroz njih još uvijek teče voda - napisao je Imamović na Facebooku.
Naveo je da je riječ o starom vodovodu koji je izgrađen od zemljanih cijevi prosječnog promjera 10 centimetara i dužina cijevi od 30 centimetara.
- Kanal je otkopan u dužini desetak metara. Dalja istraživanja su onemogućena jer s jedne strane cijevi dolazi ispod okolnih kuća, a od dvorišta dalje idu ispod ulice koja tuda prolazi. Ono što je interesantno i važno je to da kroz cijevi još uvijek teče voda. S kojeg izvora i do koje tačke vodi, ostaje nepoznanica. U svakom slučaju radi se o starom vodovodu. Iz koje je epohe, da li iz rimskog doba od prije 2000 godina, srednjeg vijeka ili iz turskog doba, teško je reći bez daljnjih istraživanja. Problem je i taj što su u svim epohama rađene na isti način i istog su oblika. Za arheologe je važan podatak da je mjesto nalaza (Švrakino selo), koje se nalazi u urbanom dijelu Sarajeva, poznato po nalazima rimskih spomenika. Ustanovljeno je da se tu nalazio kompleks rimskih zgrada (vila) koje su pripadale isluženim rimskim legionarima pa se može pretpostaviti da ostaci vodovoda pripadaju tom vremenu - istakao je Imamović.
Podsjetio je da nalazi vodovoda iz rimskog doba kod nas nisu rijetki.
- Nedavno je u Gornjoj Tuzli došlo do otkrića rimskog vodovoda, i to veoma rijetke gradnje. Umjesto standardnih zemljanih cijevi ovdje je voda sprovedena kanalom promjera cca 15 cm, zidan malim opekama. To je rijetkost u rimskoj arhitekturi jer se voda dovodila do grada glavnim, velikim zidanim vodovodom, a po naselju se razvodila malim zemljanim cijevima a po kućama olovnim. Zbog toga nalaz rimskog vodovoda u Tuzli ima poseban značaj - rekao je Imamović.
Kada je riječ o starom vodovodu u Sarajevu, spomenuo je i nalaz iz centra Sarajeva.
- Malo nakon rata kada se obnavljala Begova džamija, iz profesionalne radoznalosti i dužnosti, prolazeći pored, ušao sam da pogledam razrovani harem (dvorište) džamije. I šta sam vidio! Ispod skinutih ploča, u dubini cca 80 cm, dobro sačuvane vodovodne zemljane cijevi, iste onakve kao u Šrakinu selu. Potrebno je reći da cijevi usmjeravaju ispod džamije. Zna se da je Begova džamija sagrađena 1531. godine, što znači da je vodovod ispod nje Bog zna od kada - zaključio je profesor Imamović.
