Doveo sam dijete u 21 sat u Hitnu pomoć, na red smo došli iza ponoći. Ovo je katastrofa.

Kazao je to za „Avaz“ Sarajlija koji je doveo petogodišnjeg sina u Hitnu pomoć. Dijete je imalo povišenu temperaturu koju roditelji nisu uspjeli spustiti.

- U smjeni je samo jedan dežurni ljekar. Ne znam zbog čega je to tako, ali ovo nije normalno – kazao je naš sagovornik.

Loš sistem

No, ovo nije jedini slučaj da se građani u Kantonu Sarajevo žale na loš zdravstveni sistem. Reporter „Avaza“ proveo je izvjesno vrijeme u Hitnoj pomoći, gdje je svjedočio da građani satima čekaju da ih neko primi na pregled.

Srednjovječna žena rekla nam je da čeka već sat i po.

- Čekam ljekara, iako mu je smjena počela, njega još nema. Ovo je užasno – rekla nam je ona.

Dugi redovi nisu bili samo unutar prostorija Hitne pomoći već i ispred ulaza. Penzioneri, djeca, ali i drugi građani, povišene temperature, s bolovima i prehlađeni, čekali su da ih prozove ljekar. Kada dođu na red, pretežno budu poslani u laboratorij, gdje onda ponovo čekaju da dođu na red.

Pitali smo nadležne koji je razlog sve češćih pritužbi građana na rad zdravstvenih ustanova.

- Polamilionski grad je na plećima Hitne pomoći. Gužva je, a naročito vikendom – odgovorili su nam iz Hitne pomoći.

Kako su naveli, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo pruža zdravstvene usluge prvenstveno iz domena urgentne medicine, tj. u slučajevima kada se radi o naglim pogoršanjima osnovne bolesti, ili zbog naglo nastale povrede koja prijeti da neposredno ili u kratkom vremenu ugrozi vitalne funkcije oboljelog, te ga dovede u životno ugrožavajuće stanje.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, s Harisom Vranićem (SDP) na čelu, istakli su da organizacija rada zdravstvenih ustanova nije u njihovoj nadležnosti.

Čija je nadležnost

- Upravni odbor svake ustanove kontrolira rad direktora te nadležnost Ministarstva nije organizacija rada u tim ustanovama – kazali su za „Dnevni avaz“ iz Ministarstva zdravstva KS.

Arman Šarkić, portparol Doma zdravlja KS, kazao je da se ne radi o alarmantnoj situaciji, već da je sve u granici godišnjeg prosjeka.

- Zabilježene su gužve na odjelima pedijatrije i školskog dispanzera, jer je ovo sezona različitih virusnih infekcija. Što se tiče porodične medicine, specijalističkih službi i slično, tu se pregledi planiraju - kazao je Šarkić.

Šarkić je naveo i to da su gužve i čekanja uzrok manjaka ljekara.

- Mi imamo manjak pedijatarskih timova, trenutno je 31 pedijatarski tim u Domovima zdravlja. Nama fali još dva do tri pedijatra, da bi usluga bila optimizirana. Mi ćemo pedijatre dobiti u 2023.-2024. godini, ljekare koji nama dolaze sa specijalizacije. Da se čeka malo duže moguće je, pogotovo u Novom Gradu, jer je najmnogoljudnija općina – naveo je Šarkić.

I dok nadležni vruć krompir odgovornosti za liječenje prebacuju jedni drugima, građani su osuđeni na čekanje, odnosno, prinuđeni su zdravstvenu zaštitu potražiti u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Ružno iskustvo

Merima Tufo-Šahić iz Hadžića opisala je svoje ružno iskustvo s ljekarom u Domu zdravlja Hadžići. Ona je navela da je, iako je imala zakazan termin u 9 sati, ljekar došao tek u 10.05. Kada ju je primio, pregled je trajao svega nekoliko sekundi, dok je, u isto vrijeme, pušio cigaretu. Također, u izjavi za medije kazala je i da joj je, povišenim tonom i uz psovke, govorio da njemu “balija neće govoriti šta će raditi”, jer mu je navela da ima dva autoimuna oboljenja. Dodala je i to da ju je vrlo nasilno i uz pogrdne riječi izbacio iz ordinacije te joj dao zgužvan nalaz.