Povodom 5. Februara, Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane grada Sarajeva od agresora u periodu opsade 1992-1995. godine, danas je u Narodnom pozorištu Sarajevo održana komemorativna sjednica.
Organizatori komemoracije su bili Skupština Kantona Sarajevo, Gradsko vijeće Sarajeva i općinska vijeća sa područja Kantona Sarajevo. Sjednica je počela intoniranjem državne himne Bosne i Hercegovine, učenjem Fatihe i odavanjem počasti žrtvama.
Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo, podsjetio je da je na današnji dan prije 31 godinu počinjen stravičan zločin na pijaci Markale.
- Prošlo je više od tri decenije od agresije na Bosnu i Hercegovinu, a još tražimo pravdu. Očekivanje da budu procesuirani svi odgovorni za zločine nije samo moralna obaveza nego i garancija mira jer ideologije zla, ako ostanu nekažnjene, postaju alibi za nove zločine što se trenutno dešava u Palestini i u Ukrajini - naglasio je Okerić.
Uvodničar na sjednici je bio dr Sanjin Kodrić, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture (BZK).
Sjećanje na sve ubijene
Kodrić se prisjetio pogibije svojih roditelja koji su ubijeni 1992. godine u sarajevskom naselju Otes, nakon čega su on i njegova sestra Lejla ostali sami.
- Prvi put govorim o našim roditeljima, o sebi i sestri. Kao da ponovo prolazim kroz sve to. Osjećam se kao da sam obnažio svu svoju intimu. Zašto to činim? Vjerovatno zbog dužnosti svjedočenja, što mi je to obaveza i duboka ljudska potreba. Danas se u mojim sjećanjima pojavljuju moji roditelji kao da su živi, ali i svi oni koji su ubijeni 5. februara 1994. godine. Kao da su svi živi i kao da ih dozivam, kao žive ljude pune života - kazao je Kodrić.
Život je pobijedio smrt
Kodrić je potcrtao da je, nakon svega, život pobijedio smrt, a da se zla sjećamo u ime dobra i života.
- Svi koji smo preživjeli i ostali iza ubijenih, to smo što jesmo. Izgradili smo svoje živote kako smo htjeli i umjeli. Našu prošlost nosimo kao naše ožiljke. Vjerujem u saradnju, vjerujem da čovjek čovjeku može biti čovjek. Istina, upoznajem i ljudsko zlo koje nije malo oko nas, kao da ga nisam dobro upoznao u ratu. Kao dječak, bio sam oči u oči sa snajperom, tenkom, mrtvom majkom i mrtvim ocem, i ne bojim se. Zlo je princip smrti, dobro je princip života. Danas je na Markalama opet pijaca. Život je pobijedio smrt, a zla sjećamo se u ime dobra i života - kazao je Kodrić.
Masakri na Markalama
Na kraju sjednice obratio se i predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić.
- Masakri na Markalama i genocid na kraju XX vijeka jesu hipoteka kreatorima agresije na BiH. Zato im je ostala jedino laž. Važno je da smo svjesni toga - poručio je Okerić.
Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a ranjena 84 civila.
Presude za terorisanje građana Sarajeva
Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a okončana je 29. februara 1996. godine. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade. Za ratni teror nad građanima Sarajeva među kojima su i dva masakra na Markalama, bivši predsjednik RS Radovan Karadžić u martu 2019. godine osuđen je na doživotnu kaznu zatvora, kao i komandant Glavnog štaba Vojske RS (VRS) Ratko Mladić. Za ratne zločine nad stanovnicima Sarajeva Međunarodni sud u Hagu osudio je visoke oficire Vojske RS - Stanislava Galića na doživotni zatvor, a Dragomira Miloševića na 29 godina.
