Širom svijeta jučer je obilježen 16. oktobar, Svjetski dan hrane. To je odlična prilika da se preispitamo kako se odnosimo prema hrani jer, dok se jedni razbacuju, veliki je broj ljudi koji nisu u stanju sebi priuštiti ni jedan obrok dnevno. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutno gotovo 800 miliona ljudi u svijetu nema dovoljne količine hrane, a od pothranjenosti pati čak 26 posto djece. Ovi alarmantni podaci ukazuju na to da hitno nešto treba mijenjati. Kako se hrane građani u Bosni i Hercegovini, koje su to navike koje bi trebali promijeniti o toj temi, za naš list govorio je nutricionista Anti-Age centra mr. Tarik Zolotić

Poražavajuća je činjenica da je 60 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini gojazno.

- Brza hrana ili "junk food" odlično se i kod nas uklopila uz današnji ubrzani stil života. Naši građani sve više konzumiraju industrijski prerađenu hranu, "praznu" hranu koja ne sadrži važne hranjive, gradivne, zaštitne materije, već samo praznu energiju u velikim količinama - kaže Tarik.

Prema njegovim riječima, glavni problem predstavlja konzumacija osiromašene, prerađene industrijske hrane koje je u Evropi više od 70 posto.

- Naše greške u prehrani su konzumacija velikih količina peciva, hljeba, tijesta, pita, pekarskih proizvoda koji se pripremaju od bijelog brašna koje je procesuiranjem nutritivno osiromašno i gotovo da ne sadrži nutrijente kao što si vitamini, minerali, vlakna, a sadrži dosta rafiniranih šećera koji imaju negativne posljedice po zdravlje. Ovdje možemo dodati i upotrebu velikih količina škrobastog povrća, prvenstveno mislim na krompir koji je gotovo prilog svakom našem obroku. Griješimo i s upotrebom velike količine bijelog šećera, slatkiša, osvježavajućih napitaka koji sadrže jednostavne šećere u velikim količinama koji našem organizmu prave velike probleme. Mora nam biti jasno da naše tijelo vapi za nutrijentima, hranjivim materijama, a ne "praznim" kalorijama kojim je napunjena industrijska hrana - istakao je Tarik.

Kako kaže Tarik, namirnice koje trebaju biti na našoj trpezi su voće i povrće koje obiluje mnoštvom hranjivih materija, vitamina, minerala, vlakana koji su riznica zdravlja za naš organizam.

- Minimalni dnevni unos vode treba biti 30 ml/kg tjelesne mase. Nikako ne treba zaboraviti orašaste plodove, sjemenke, koji su nezaobilazni dio naše prehrane. Meso, ribe, jaja, fermentirani mliječni proizvodi, mladi sirevi koji predstavljaju osnovni izvor aminokiselina, gradivnih komponenata od kojih su građene naše ćelije, tijelo - pojašnjava Tarik.

Zolotić smatra da zdrave navike možemo usvajati i ustrajati u tome samo u koliko budemo bolje poznavali svoje tijelo, njegove potrebe, i osnovne komponente hrane koje su mu neophodne.

- Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim institucijama u BiH, kontinuirano radi na unapređenju sistema sigurnosti hrane kroz razvoj pravnog okvira, jačanja institucija, implementacijom propisa o hrani. Predsjednica Udruženja Kluba za zaštitu potrošača Gordana Bulić smatra da Agencija radi veoma dobar posao i da se polako primjećuju pozitivne promjene.

- U posljednjih pet, šest godina sigurnost hrane na području Bosne i Hercegovine je na zadovoljavajućem nivou, smanjen je broj žalbi građana, inspekcijske službe su pojačale kontrole i bolji je nadzor kvalitete hrane - kazala je Gordana Bulić.

Bulić naglašava da potrošači imaju ključnu ulogu, trebaju povesti malo više računa o tome šta kupuju, da uvijek čitaju deklaracije i nutritivne vrijednosti namirnica i razmišljaju o higijeni mjesta gdje kupuju proizvode. Poželjno bi bilo planirati kupovinu, za koliko članova se priprema obrok, kako se hrana ne bi pokvarila i bacala neracionalno. Iz Udruženja Klub potrošača Tuzlanskog kantona smatraju da u narednom periodu ne bi trebalo doći do povećanja cijena namirnica.