U Tuzli je obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije. Tom prilikom položeni su vijenci na spomeniku u ulici Armije R BiH i kompleksu Slana Banja te odata počast palim borcima. Petnaestog maja 1992. godine pripadnici Centra javne bezbjednosti Tuzla i Teritorijalne odbrane osujetili su napad agresorskih jedinica na Tuzle i odbranili grad na raskrsnici Brčanska Malta. 

Nelegitimna vojna sila

U kontekstu tog datuma mora se obratiti pažnja na 28. april 1992. godine kada je stvorena Savezna republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) i da je već tada ustavom SR Jugoslavije fomirana nova Jugoslovenska vojska. Također, 12. maja 1992. godine u Banja Luci je formirana Vojske Srpske republike BiH koja je bila stavljena pod kontrolu Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Upravo pripadnici tih nelegitimnih vojnih sila na području Tuzle i BiH bili su u koloni, a 15. maja su rezervisti iz kolone osuli paljbu na branioce Tuzle. Na vatru je odgovoreno vatrom, a pošto je Mile Dubajić, tadašnji komandant kasarne, postavio ljude na minsko-eksplozivna sredstva, gorivo i drugi MTS, došlo je do lančanih eksplozija i stradanja vojnika, policajca i civila.

Godinama nakon 15. maja 1992. godine propaganda iz RS-a i Srbije je okrivljavala policijsko-politički vrh Tuzle za stradanja ljudi. No, čak i Apelacioni sud Srbije je odbacio sve te kvalifikacije i donio oslobađajuću presudu za Iliju Jurišića koji je platio i najvišu cijenu jer je bio uhapšen i procesuiran u Beogradu. Ipak, 29. godina poslije predmet Brčanska Malta ne treba zaključiti jer postoje očiti dokazi da je krivac za stradanja ljudi Mile Dubajić, potpukovnik JNA, koji je tog 15. maja prvo pobjegao u Ugljevik, a onda se vratio i mimo svih pravila i zakona o evakuaciji vojnika postavio ljude u kamione i krenuo put Bijeljine.

- Odgovoran je Mile Dubajić, komandant kasarne. Dakle, on je odgovoran. Ovdje se radilo o napadu na Tuzlu, napadu na policajce, pripadnike MUP-a BiH koji su postupili u nužnoj odbrani i uzvratili na vatru, o tome se radi. Na žalost poginulo je mnogo ljudi, opet je odgovoran Mile Dubajić protiv koga je podnesena krivična prijava. On je izvršio krivično djelo izazivanje opće opasnosti, on je vojnike kojima je komandovao stavio, natovario gorivo, granate, mine, municiju i na to postavio ljude - kazao je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.

Značajan datum

Nekadašnji gradonačelnik Tuzle, Selim Bešlagić bio je na INTERPOL-ovoj potjernici koja je raspisana u Srbiji. Posljednji je, zajedno sa Mehom Bajrićem, načelnik CJB Tuzla, skinut sa potjernice i poslije dvodecenijskog proganjanja napokon je postao slobodan čovjek.

- Analizirajući čitavu situaciju moram da kažem da je 15. maj značajan datum za Tuzlu kada su građani odbranili i svoje dostojanstvo i BiH, odbranili i grad Tuzlu i građane Tuzle od toga da Tuzla bude raspoređena, podijeljena prema onim šemama koje su bile zacrtane, negdje do Krivaje Republika Srspka, a u donjem dijelu da bude Federacija – kaže Bešlagić.

Počinjeni monstruozni zločini

Meho Bajrić je napisao knjigu „Tuzla i regija u odbrani BiH 1992.-1995.“ Napominje kako se 15. maj 1992. godine mora sagledati iz konteksta da su već bili počinjeni monstruozni zločini u Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, Vlasenici…

- U Tuzli imamo prognane ljude, čuli smo njihova strašna svjedočenja. Tog 15. maja vojnici u kasarni su krenuli u pljačku magacina Teritorijalne odbrane Tuzle, Srebrenika i Lukavca. Mi smo to spriječili i to naoružanje je bilo kasnije ključno za formiranje Drugog korpusa Armije R BiH – kaže Meho Meša Bajrić i zaključuje:

- Sve u svemu policija je tog dana vršila svoj zakonski i ustavni zadatak, branila je pravo na život i imovinu građana, svih građana ovog prostora, pa i onih izbjeglih koji su našli spas u ovom gradu, a što je najvažnije, vidite kada smo tu noć 15. na 16. maj prikupili te razbjegle vojnike, dali pomoć ranjenim i prevezli ih u Klinički centar da se pruži prva pomoć, mi smo sutradan 200 vojnika sa naoružanjem, ličnim, pustili da idu svojim putem.